24
Yuda Ŋetne Eŋe Sisaria Matko Paulo Dongo Birakakoi
Kaiwe mama mete mane ari qoeki, ŋado mosop ŋei Pris Wawaine, Ananias eŋe so Yuda ŋei sele natne so numa mot mot ŋei mane, eŋetine Tertulus, eŋe weneŋ Sisaria arikoi, paki eŋe ware ware Piliks wane kaitko wakone more, Paulo dongo birakakoi. Roma gavaman wane kepe ware ware, Yuda kepe wane ŋetne suaine, Piliks eŋe Paulo oraki sariki, Tertulus eŋe kieke more, don urata Paulo solaino qe more, qesat don olale rake,
“Ŋei suaine ware ware Piliks, goŋo mo mapik ŋonom, ŋene met met weku mane maratka peam maine gemaine, kawali kine kine midakaka, ge dereretŋone weku mane, ge ŋenane tego ea qesiŋone more, kine kine korop makoboe warekone, sogino mat korop ea bori worine pake, ea wane ŋene qom menaŋ suaine zok marat kamaine, paki mo ŋene bakomŋone kitomaine. Ŋo na naso kiroine zok mi mawaluk ganikale, na ge qeson ganmaile, ge ŋene wet maep okanŋone more, donze bomitne iwa det nannom. Ŋene ŋei iwa kaŋem, eŋe umat loutne zok ma wakonmaike, eŋe Yuda keueno ŋaba ŋaba okane more, kawali ma wakongi, Yuda mat korop so kepe korop, ŋei iwa eŋe ŋetne ma kisaŋgi, ŋenane magu yewa ma mapok onbi, tego mane okane gemami, magu yewa eŋe eŋetene Nasaret edoramami, eŋane ŋetne. Eŋe yaleka Bakom Urum maki di kitoyakane okangi, so ŋene malip kakone, pakiso ŋene ŋenze ra rokop don numa yewao okora more dongo bira kaikenane rakone. Ŋo kawali ware ware ŋetne suaine Lisias oŋo sari more, ŋene togogole qe mage more, metezo ŋine oma ŋonge. Pakiso Lisias eŋe don solaino qe rakoi, eŋe geŋano maine sari wakonikei wane qebinonge, ea wane ge ŋei iwa qesonkaikeneo, ge goŋom baŋ kine kine korop ŋene don solaino qe okanka warine, ea maine detkaikene.” Tertulusŋo yale rake. Yuda eŋe takotke more, Paulo don solaino qekoi, paki mapitka ra qelaŋane rakoi, “Don iwa korop, ea welekakatne.”
Paulo Eŋe Piliks Wano Kineine Ra Qelaŋange
10 Pakiso, kepe ware ware ŋetne suaineŋo Paulo wano metineŋo qe sikane more qebinkaki, Paulo eŋe don iwa yale maingeke,
“Na det ganmaile, ge koma loutne ŋei ŋerep magu iwa eŋane dere wano wanok ŋei gekone, ea wane na detpe qomne menaŋgi, don iwa geŋano wekumane main gekale. 11 Ŋo ge qeson nanikene, yemo ge goŋom don iwa yale maine desikene, kaiwe mama 12, ea wane bano na Yerusalem bakom kitokalane miti wane arikole, 12 pakiso, Yuda eŋe na nanbi, ŋei manerop dongo kawali Bakom Urum kotino mi yakukote, me eŋe nanbi ŋei ŋerep qomene qepokkole, Yuda ŋei ŋerep eŋane lewa lewaŋ urum kotino me yewao me yewao mat suaine kotino, yemo midakaka. 13 Me eŋe dongo bira nanmami, iwa ea wane kine maine ra wakone ginbi, ge detnom, don eaŋo wele, eamo midakaka. 14 Ŋo na don wele wekuku yemo ge ra qelaŋan ganbe, na numa yewa mogatmaile, yemo, ‘numa mane wane tego,’ na numa yewa mogatmaile so na aso ŋabokopze eŋane Anutu meŋenka okanmaile, ŋo na yaleka yeye kine kine korop Mose wane ra rokop don numa kotino qeqine so propet eŋane buk yewao pamaike, ea detluk waremaile. 15 Na ea malipka more, Anutuŋo ŋei seu seune ma wirik oniakane toma gemaile, wane eŋe baŋ ŋei maine koboine miti mali malip korop so ŋei borikine miti mali malip midaine koropka weneŋ ma wirirkoniake wane eŋe yalewaka malipka more, Anutu toma kamami, eŋe baŋ yalewa okanoniake. 16 Eso ea wane na naso baŋem togogole more, wetne koboboine Anutu wane deo payakane, so ŋei eŋanoken paki, borikine mane Anutu wane me ŋei eŋano mi wakoniakane, wetke ge okanmaile.
17 “Na mo koma natne yewao Yerusalem qelige ari mat natne yewao gekole, na wesi natne ma sari kimakopze ŋei ŋerep magukopne ket qeqine, wesi aboŋ midaine qesiŋ ongalane arimaŋkole, so Bakom Urum bakom weneŋ ma sarimaŋkole. 18 Na yale okane more Bakom Urum kotino wa mawe kine kine wakone Anutu wane kaitko qelaŋangi, eŋe marat nangoi, yemo na koboboine, eamo ŋei ŋerep loutneŋo narop mi metkoi midaka, me ŋei natne eŋe ukat yau yaup mane mi mamaŋkoi. 19 Ŋo Yuda natne Asia ŋine, eŋe weneŋ yewa metkoi, edo na neu luknangoi, eŋe naŋane detpi borimaikeo, yemo eŋe edom geŋane kaitko sari more iwa dongo maine birananikei. 20 Me midakiso, ŋei iwa eŋe mo Kaunsol eŋano metkoi, yewa edo detpi, na don rakole, ea detonnom, edo golasikei eŋe naŋano onoka umat mane marat kakoi, naso na Kaunsol eŋane kaitko okorakole, yewao 21 so yewao na don weku sogino eŋane kaitko okora more, iwa yale boka rakole, don yewa mo eŋe mi siminonge, ‘Anutu eŋe ŋei seuseune ea baŋ ma wirik oniake, na ea detluk kamaile, pakimo eŋe kine yemda waneka na iwa ŋinane kaitko dongo bira nanmami.’ ” Paulo eŋe yale rake.
22 Piliks eŋe doku tau tau loutne eŋane mali malip so masiene ea eŋe suaine mogare gemami, ea eŋe mo derelukke, ea wane Paulo eŋe don ra warekimo, Yuda eŋe toma mesikei wane, Piliks eŋe edane rake, “Baŋ kawali ware ware ŋetne suaine Lisias ketkiso, na ŋinane don yewa makoboekale.” 23 Paki eŋe ware ware ŋetne suaine olatke, eŋe Paulo mulapko birakayake, ŋo eŋe mulap urumgo togole zok mi birakayake. So Paulo eŋe kimakoune edo kine kine qesiŋkakei, ea wane mi rawet onge.
Piliks Eŋe Paulo Koma Etke Yale Mulap Urumgo Birakaki Metke
24 Kaiwe mama natne ari qoeki, Piliks eŋe ŋanomine Drusila weneŋ ketkoik, ŋerep yewa Drusila eŋe Yuda maguo ŋine, pakimo Piliks eŋe donine natne desiakane Paulo ora newankake, Pauloŋo olale rake, “Doku tau tau magu eŋe Kristo Yesu malipka lukmami, ea wane ge yale waka malip kaikene.” 25 Paulo eŋe olatke nasoo baŋ Waom eŋe ŋene korop don uratao bira ŋoniake, ea wane masi tanik makoboekei wane eŋe rake, so ŋei ŋene iwa yaleoka okan okan mamaze ea makoboekene. Yale rakimo, Piliks eŋe kaetkake, pakimo olale rake, “Ge iwa yaleoka arinom, baŋ naso natneo koso naso paniniakeo, gora newan ganikale.” 26 So Piliks eŋe kine kine mane wane weneŋ tomake, eŋe wetke rake, Paulo eŋe wesi natne baŋ niniake, ea wane eŋe naso baŋem ora newankaki sari naso baŋem eŋerop weneŋ metmaŋkoik.
27 Yale gemage, koma etke qoe ariki, mo ŋado Porsius Pestusŋo Piliks wane urata ea make, so Piliks eŋe okangi Yuda wet pese desikei wane, eŋe Paulo ea koso mulap urumgo togole metke.