16
Wesi Aboŋ Ware Ware Borikine Eŋane Don Rokop
Yesuŋo don mane iwa yale dokoine edange, “Baliŋa ŋei mane geke, eŋe eŋane wesi aboŋ ware wareine mane geke, pakimo ŋei natne eŋe baliŋa ŋei wano sari ware ware wane solaino don qe more rakoi, ‘Ware wareŋoneŋo wesiŋone mo matali waremaike.’ Rau dereso, baliŋa ŋei waomŋo ware warewa oraki sariki qesonka rake, ‘Daleo wane geŋane don iwa detmaile? Ge ari naŋane aboŋ geŋane meto pamaike, yewa wane zaleine korop dapot warekene, ge koso naŋane ware ware mane mi gekene.’ Pakiso ware ware wa eŋe iwa yale wetkeke, ‘Suainene eŋe mo ware ware uratao ŋine esopnaniake, na daleo okanikale? Na sere maine mi kitomaile, na ŋei ŋerep natne ŋara wesi meŋen onikalane gamu nanmaike. Na detmaile, na siluŋ naso iwao kimakopne qesiŋonikale, ea wane waomne eŋe na esop naniake, ŋo naŋane kimakopne eŋe na maine qesiŋnankei.
Eŋe yale dere more urata ŋei kimakoune edora more, suaineinane sotaene eŋano pake, yewa edorki, eŋano sarikoi, mane eŋe alakane sariki, eŋe ŋei alakane sarike, qesonka rake, ‘Ge naŋane waomnano sotaŋone darap qolekene?’ ‘Eŋe mainge rake, ‘Na sotne kelok mitmit 100 dram qolekale.’ Ware ware eŋe olatke, ‘Sotaŋone papia iwa mo qeu pake, ge ma mere 50 dram qekene.’ Pakiso eŋe ŋei mane qesonka rake, ‘So, ge sotaŋone darap?’ Eŋe mainge rake, ‘Na sotane wan(1) tausen kaura bet wit woune.’ Ware ware eŋe olatke, ‘Sotaŋone papia iwa pake, ge 8 handret kaura bet qekene.’
Kine kine ea wakonge, ea ŋei waom eŋe dere more ware ware wane masi isisine ka more, eweine kitoke. Kine yewa onoka wane, kepe ŋei ŋerep eŋe kepe wane wesi aboŋ urata detlukonmami, so edo ŋine ŋei ŋerep qelaŋane ŋine qelaŋan wane urata mogare mamami, edo yewa yuanŋunmami.”
Pakiso, Yesu eŋe takotke edange, “Na weneŋ ŋidanmaile, ŋine kepe wane wesi aboŋ ŋineŋo ŋei ŋerep ketkele qesiŋonikei, boaŋ wesi aboŋŋine ea siukeake, naso yewao Anutuŋo ŋine qeli gege togongo mauluk ŋuniake. 10 Ŋei maneŋo kine kine yauwine koboboine ma gemaikeo, eŋe kine kine suaine koboboine ma geake. Ŋei maneŋo kine kine nigatne isisine ma gemaikeo, eŋe kine kine suaine masi isisine ma geake. 11 Ŋine kepo wesi aboŋ mi wareluk kamamiwo, ŋine qeli wane aboŋ wele mi warelukkaikei. 12 Pakiso, ŋine ŋei mane wane aboŋ mi wareluk kaikeiwo, Anutuŋo ŋinane biŋek mi ŋiboniake.
13 Ŋei maneŋo ŋei suaine etke erane qelit qeqe urata maine mi mayake, eŋe ŋei mane qaisikkayake, ŋo mane wane maine siminkayake. Eŋe ŋei weku mogatkayake, ŋo mane ea detki, ŋei yauwine okaniake. Ŋine Anutu so wesi aboŋ ea maine mi mogat osikei.”
Yesu Eŋe Don Kine Kine Ra Qelaŋange
14 Pakimo, Anutu papa togon welaine ŋei, Parisi, eŋe don ea dere more Yesu wane tenikkakoi, ea wane eŋe kepe wane wesi ea wane zok manerop siminonge, 15 ŋo Yesuŋo edange, “Ŋine ŋei ŋerep kaiteno kine kine koboine mamami, ŋo Anutu eŋe ŋinane wet dereretŋine detlukmaike. Ŋei ŋerep eŋe kine kine one more, weku mane detmami, ŋo Anutuŋo kine kine ea yemo one more detki yauwine okan okanmaike.
16 “Ra rokop don kine kine Moseŋo qeke, so kine kine Anutu wane qelit ŋei edo qekoi, ea pa sari mageki Yohane wane naso bomileke, Yohane doku tau tau nasoine bomileki sari lotkeke, naso yewao Yohaneŋo Anutuŋo daline waremaike so eŋane gege togon numa, so qeli ewe zonom ea wane biŋek don ra qelaŋange, so ŋei ŋerep koropŋo Anutu wane gege togon numa togogole soringe wakesikei wane okanmami so natneŋo mo waket warekoi. 17 Ŋo qeli so kepe siukeikwo, Mose wane ra rokop don nigatnemde mane mi siukeake.
18 “Ŋei mane eŋe ŋanomine qeliŋka more, ŋerep mane mayake, eŋe sotine maratkayake, so ŋerep maneŋo eŋe ŋaone qeliŋka more, ari ŋei mane mayakeo, eŋe sot maratkayake.
Ŋei Aboŋine Suaine So Lazarus Erane Don Kisi
19 “Naso maneo, ŋei waom wesi aboŋine suaineropŋo geke, eŋe takot laplapine weku mane kibinerop. Eŋe epa waom ma kaiwe baŋem met mageke. 20 Naso yewao, ŋei mane aboŋine midaine, kubetenerop geke. Ŋei ea eŋetine Lazarus, eŋe ŋei aboŋine suainane mat wane aŋaine pa mageke. 21 Eŋe ŋei aboŋine suainane ŋara sisine neyakane simile dere pa mageke metki, so kasi eŋe sari more Lazarus wane kubet soŋine bozeka maŋkoi.
22 “Pakiso ŋei aboŋine midaine eŋe seukki, so aŋelo edo ŋei ea tewekka wa more, qeli wane epa waom pamaikeo, Abraham wane wazaino birakau metke. Ŋo ŋei aboŋine suaine eŋe seukki, so kimakoune dukkau, eŋe ari 23 gerep sorao ket okorake. Yewao eŋe wikile suaine dere more, deine potki waki Abraham wane wazaino Lazarus metki kake. 24 Ea wane eŋe Abraham boka ora olale rake, ‘Magane, Abraham, ge naŋane wetŋone borikep! Ge Lazarus birakanom, eŋe zoliwineŋo doku qe more sari naŋane belakamne uakayakeo, na siluŋ zonom nigatne maikale, na wikile zok suaine gerepko iwa detmaile!’
25 Ŋo Abrahamŋo olatke, ‘Gifonne, ge det sorokkene, Anutuŋo ge kepe aboŋ wekumane ginge, ŋo Lazarus eŋe kine kine qotkoine mange, ŋo ukude Lazarus eŋe kine kine wekumane detmaike, so ge wikile detmaine. 26 Ge roo suaine kiroine keuzo iwa ka maine, na nat iwa metmaile, so ge nat yewa metmaine. Na geŋano yewa zawo yuane maine mi ukale, so ŋei natne eŋe nat yewa maine mi zawo suaine pamaike, more iwa yuane ea sarikei.’ 27 Ŋei aboŋine suaine eŋe Abraham olale rake, ‘Na magane Abraham ge koso meŋengamaile, ge Lazarus maganane matko birakanom arikep! 28 Yewao, eŋe naŋane tatne so ŋolekopne metemane gemami, eŋe girem don edaniakeo, eŋe iwa mi sari more wikile desikei.’
29 Abraham eŋe mainge rake, ‘Don kine kine Mose so Anutu wane qelit ŋei propet, eŋe qekoi, ea tatŋone so ŋonŋone eŋe girem don ea edan okanmami, eŋe don ea maine detpi.’ 30 Ŋei aboŋine suaineŋo olatke, ‘Yale mida! Eŋe ŋei mane seu seuo ŋine, wisikae wie more ari edaniakeo, eŋe maine sotene ea ŋadekkaikei.’ 31 Ŋo Abraham eŋe rake, ‘Eŋe Mose so Anutu wane qelit ŋei propet eŋane don mi desikeiwo, eŋe ŋei seuseunane don edangi dere maine mi malipkaikei. Eŋe yewa baŋ dere ŋadekaikei.’ ”