17
Sot Wane Kine
Pakiso Yesu eŋe dokoine edane rake, “Borikine kine kineŋo ŋei ŋerep mau sotene maratoniake, ea naso baŋem wakonmaike, ŋo ŋei maneŋo kimaine qebin mabin borikine mane ma more, sot marat kayakeo, Anutuŋo ŋei ea wikile maniake. Ŋo ŋei maneŋo medep nigatne yewa maki me iwenkaki sot marat kayakeo, Anutuŋo ŋei ea wikile suaine zok maniake. Ea wane ŋine kine kine ma more kaulukkei.
“Kimaŋone eŋe masi borikine mayakeo, ge maine eŋano ari girem olale more, rawetkanom, eŋe sot ea ŋadekayakeo, ge maine sotine qelige turuŋine birakene. Eŋe masi borikine geŋano atak sewen, kaiwe weku ma more sari more rokop atak sewen rapoke golasiakeo, me qom borik don golasiakeo, ge sot turuŋine qelige manikene, so ge iwa yale olasikene, ‘Na sot turuŋŋone mo qeliŋmaile.”
Mali Malip Wane Kine Yesuŋo Edange
Yesu wane qelit ŋei eŋe Yesu olale rakoi, “Ŋenane mali malipze togole mida, ge mali malipze manom togolekep!”
Waomzeŋo mainge iwa yale rake, “Mastet woune eŋe nigat nigatne okanmaike pakimo ŋinane mali malipŋine eŋe woune yale waka nigatne okaniakeo, ŋine eki suaine yewao maine olasikei, ‘Ge wie lolige ŋodoŋonerop ari kiwetko okoranom!’ Ŋine yale ra olatpi, eki ea eŋe maine ŋinane don tewekeake.
Qelit Qe Qe Urata Wane Kine Yesuŋo Edange
Ŋinane keuo ŋine ŋei maneŋo qelit ŋei mamaike, qelit ŋei eaŋo sere kito more lama ware okanmaike. Urata ea qoeki, so eŋe euo ŋine sariki eŋe iwa yale mi olatmaike, ‘Ge ikop sari nenom!’ Midakaka, eŋe iwa yale olasiake, ‘Ge wie naŋane ŋara soep mauluke more, laplap libeka bira more ŋara soep ninnom nekale, na newe qoeki baŋ ŋado yemo ge ŋara dokuŋone nekene.’ Qelit qeqeŋone eŋe urata ma qelitŋone qeki, ge maine ewine kito mawa kaikene me? Midakaka! 10 Ŋine yale waka, na kine kine ŋidangole, ea korop ŋine ma more raikei, ‘Ŋene qelit qeqe ŋei, ge kine kine ŋedangone, ea ŋene mo mene, ea mo rokouno.’ ”
Yesu Eŋe Ŋei 10 Ma Menaŋge
11 Yesu eŋe Yerusalem ariakane Samaria kepe so Galili kepe keuetnoka ari more, 12 mat maneo wakesiakane okane, ŋei 10 kubet togoleenerop maratonge, eŋe amaŋ okora more, 13 boka rakoi, “Yesu, waom, ge ŋenano wetŋone borikep!”
14 Yesu eŋe ŋei ea one more edange, “Ŋine ari more, mosop ŋei solaŋine ea sikanonikei.”
Eŋe ariu ariu eaka kubet togon solaeno pake, ea mo osi more, libeka okange. 15 Ŋei maneŋo solaine kaki menaŋgi, so eŋe Yesu wano zinge ari, Anutu wane eŋetine ora mawaka more suaineze oi bakom okankake. 16 Eŋe Yesu wane kino ket rasu more, ewine kitoke, ŋei yewao eŋe Samaria welaine mane, eŋe Yuda tego ŋadino ŋine. 17 Pakimo Yesu eŋe olale rake, “Na ŋei 10 ma menaŋonile, ŋei natne 9 eŋe diao arimami? 18 Onoka wane qelaŋ lobo ŋeiŋoka iwa koso zinge Anutu wane eŋetine buke wamaike?” 19 So Yesu eŋe takotke more olatke, “Ge wie arinom, ge naŋane don mo malipkamaine, so mali malipŋonane menaŋmaine.”
Anutu Eŋe Dalino Waremaike
20 Anutu wane papa togon welaine ŋei, Parisi, eŋe sari Yesu qesonka rakoi, “Naso dango Anutu eŋe sari kepe warekayake?”
Yesu eŋe mainge rake, “Anutu eŋe waremaike, ea ŋine maine mi kaikei, so 21 ŋei maneŋo mi rayake, ‘I, kau!’ me, ‘Yewa pamaike!’ Anutuŋo ŋinane wetŋine koto wareŋunmaike.”
22 Pakiso Yesu eŋe dokoine edange, “Boaŋ ŋine Ŋei Wawainane Gipole nasoine kaikei wane wetkekei, ŋo ŋine mi kaikei. 23 Ŋei natne ŋinano sari ŋidanikei, ‘Ŋine eriwa kau!’ me, ‘Ŋine iwa kau!’ Ŋo, ŋine mi kaikei. 24 Qilapŋo naso natne walatake wamaike, so naso natne qeli korop kilitikmaike, Ŋei Wawainane Gipolane nasoine eŋe qilap ea yale ikopka wakoniake. 25 Ŋo alakane eŋe wikile suaine detki, so ŋei ŋerep eŋe ŋadekaikei. 26 Kine kine Noa wane nasoino wakonge, ea korop Ŋei Wawainane Gipolane nasoino wakoniake. 27 Noa wane nasoo ea, ŋei ŋerep korop ŋara doku soep ne more, zokit makoi, nasoine yale ari mage ari mageki, so Noa eŋe sekiwo kaiwe mane waketki, doku qakumŋo ket more ŋei ŋerep korop enguki seukwarekoi. 28 Kine kine ea Lot wane nasoino wakonge, ea korop Ŋei Wawainane Gipolane nasoino wakoniake. Lot wane nasoo ŋei ŋerep eŋe ŋara soep ne more, aboŋ qole more eu ebore more, mat makoi. 29 Pakiso Lot eŋe kaiwe mane Sodom qeliŋgi, so naso yewao gerep so wesi bolamineropŋo kere more, ŋei ŋerep korop enguwi seukwarekoi. 30 Boaŋ Anutuŋo Ŋei Wawainane Gipole maki qelaŋankayake, naso eaŋo Lot wane nasoo yale okaniake.
31 “Naso yewao, ŋei mane eŋe mat sekaino mere more, mat koto mi wa more kine kineine natne mayake, eŋe yeine qelige kaet ariake. Yalewaka ŋei mane eŋe euo ge more, matko koso mi zinge ari kine kineine ea mayake, eŋe yeine qelige ket ariake. 32 Ŋine Lot wane ŋanominane don kisi ea dere detsorokpi, eŋe deineŋo potki ŋadino Sodom mat suaino ari kaki paki seukke! 33 Ŋei mane eŋe naŋane ra more wikilane kaet kaki, solaine mawaulukeakeo, eŋe gege togon wane numaine korop siuklukeake. Ŋo ŋei mane eŋe naŋane ra more seukkeake, ŋei yewa eŋe gege togon marat kayake. 34 Na ŋidanmaile, Ŋei Wawainane Gipole nasoine, ruo yewao ŋei etke ere mat wekuoka kulu paut, Anutuŋo ŋei weku ma more, ŋei mane qeliŋkayake. 35 Ŋerep etke ere ŋara soige metpik, Anutuŋo ŋerep weku ma more, ŋerep mane qeliŋkayake. 36 Ŋei etke ere euo uratao geuk, Anutuŋo ŋei weku ma more, ŋei mane qeliŋkayake.”
37 Yesu eŋe yale raki qoeki, so dokoine eŋe qesonka rakoi, “Kine kine ea ramaine, diao wakoniake?”
Yesu eŋe mainge rake, “Kine kine seuseune pareŋ pamaike, naso yewao gawe naŋi eŋe ari lewaŋmaŋkei.”