21
Ŋerep Mala Maneŋo Anutu Wane Bakom Kitoke
Naso yewao, Yesu eŋe Anutu wane Bakom Urum wane wesi katapa osino metke. Mere ŋei wesi aboŋene suaine ongi, eŋe wesi motkoi. Pakimo, ŋerep mala aboŋine nigatnemde, eŋe sari toea etke biraki ketki, Yesu eŋe ka more, dokoine edange, “Ŋerep mala aboŋine nigatnemde ea eŋe ŋei wesi aboŋene suaine eŋane bakom ea yuanonmaike. Ŋei wesi aboŋene suaine pake, eŋe ea ŋine nigatnemde natka ma more motkoi, ŋo ŋerep mala iwa eŋe wesi korop loutne mane mi pamange, ŋo eŋe mo ea biraki midakakae.”
Yesuŋo Anutu wane Bakom Urum Boriakane Rake
Anutu wane Bakom Urum wane kino so solaino wesi suaine, wekumane so ŋei eŋe bakom Anutu wano mangoi, ea Yesu wane dokoine eŋe one more, weku mane rakoi, ŋo Yesu eŋe ea dere more edange, “Naso kutno ŋei ŋaba natne eŋe sari, ŋine kine kine iwa onmami, ea eŋe korop baŋ mataliwarekei, eŋe wesi mane mi qeliŋgeu, weti kutno mesiake, midakaka! Eŋe baŋ din bun kitopok qepok mau, ket ari ware mida leleake.”
Yesuŋo Rake, “Umat So Wikile Loutne Wakoniake”
Yesu eŋe yale raki, dokoine eŋe qesonka rakoi, “Onokaka kine kine maneŋo mikepka wakone sikanŋongi, ŋene ea ka more raikene, Anutu wane Bakom Urum mo wiriakane nasoine bomilemaike?”
Yesu eŋe edane rake, “Ŋine kaulukkei! Ŋei loutne eŋe isiŋunikei wane sarikei, eŋe sari more, naŋane eŋetko more isiu paki raikei, ‘Na Mesia’ , me ‘Naso ea mo bomilemaike.’ Ŋo, ŋine eŋe misuk mogatonikei. Ŋine kawali wane don siron desikei, ŋo ŋine misuk kaetŋuniake. Kawali so kine kine yale alakane wakoniake, ŋo qeli kepe nasoetne ikop mi qoeake.”
10 Eŋe koso edane rake, “Mat mane eŋe wie ari, mat mane eŋerop kawali yaku matali okan nagukei. Ŋei ŋerep kepe maneo ŋine, eŋe ari kepe maneo eŋerop yaku matali qetali okanikei. 11 Kepe loutne memea suaine ma paki, ŋara wane bodi wakoniake. zoma kine mane kine mane loutne wakoniake. Kine kine mi kakaine, ea qeliwo wakongi, ea wane ŋine misuk kaetŋuniake. 12 Alakane ŋabakopŋine eŋe ŋine ŋibu ari matali ŋunikei, eŋe ŋine Yuda lewa lewaŋ urum koto dongo biraŋunbi so mulap urumgo wakesikei, so naŋane ra more ŋine kepe ware ware ŋei so ŋei waom wane matko wakesikei. 13 Naso eao ŋine numaŋine wakongi ŋine naŋane biŋek don maine ra qelaŋanikei, 14 ŋine ŋei ea wane deo wakesikei wane, dere mezet misuk okane raikei, ‘Ŋene dalino edanikene?’ 15 Na weneŋ ŋinerop sanka don ŋidanbe edanikei, don ea weku mane dereretinerop, ŋabakopŋine maine mi rawetonikei. 16 Naga magaŋine so tatŋine ŋonŋine so weŋem sotakŋine so kimakopŋine, eŋe ŋabakopŋine eŋane meteeno biraŋunbi paki, ŋine natne ŋinguwi seukkei. 17 Naŋane ra more ŋei ŋerep korop ŋinane ŋabakopŋine okanikei. 18 Ŋo ŋinane lewetŋine zoune mane ea mi siukeake, 19 ŋine togole malipka okorau paki, ŋine sora gerepko mane mi kesikei.
Yesu Eŋe Yerusalem Mat Suainane Rake Ea Baŋ Boriake
20 “Kawali ŋei magu loutne eŋe Yerusalem lolikkaikei, eao raikei, ‘Yerusalem boriakane nasoine bomilemaike.’ 21 Pakimo, ŋei ŋerep Yuda kepeo ŋine kaet okane more, biririke ket bonagao ariu! Ŋei ŋerep natne eŋe mat suaino mere more, ket qeliŋka more wazaino ariu! Ŋei ŋerep natne eŋe mat wazaino mere more, koso matko misuk zinge koso mat koto wakesikei, 22 Anutu wane papiao ramaike, ‘Wikile Naso Wakoniake, ‘ naso eao kine kine Anutu wane papiaŋo ramaike, ea weneŋ korop wakonwareake. 23 Ŋerep natne eŋe ŋatkekei, so ŋerep eŋe kokorop mesikei, eaŋo wikile suaine desikei, wikile suaine zok manerop kepo iwa watke rokopkayake, Anutuŋo ŋei ŋerep yewao eŋe wikile suaine eboniake. 24 Kawali ŋei eŋe ŋei ŋerep natne enguwi seukkei, so ŋabakopze eŋe ŋei ŋerep natne mulap urum kepe maneo biraonikei. Qelaŋ ŋei ea eŋe Yerusalem mat suainane kutno gesokpi barakeake. Anutuŋo qelaŋ ŋei nasoene mo motke, ea wane rokopko ari mage qoeake.
Ŋado Ŋei Wawainane Gipole Sariake
25 “Anutuŋo kaiwe, meso, serekin eŋano, kine kine mi kakaine, ma wakoniake. Ŋei ŋerep korop kepe baŋem kepe baŋem dereretene siukeake. Eŋe dibom suaine kiwetko wiriki ukatne detpi kaetoniake. 26 Ŋei ŋerep eŋe kine kine mi kakaine kepeo wakoniakane tomakau, so qeliwo ukatke more qiseki kaet okane, deene lolike kepeo ket rasukei. Naso eao Anutuŋo kaiwe, so meso, so serekin qeliwo pamami, eŋe ra buratkeki kesikei. 27 Pakimo, Ŋei Wawainane Gipole kezoŋ kutno qelaŋane suaine so qeli ewe zonominerop sariake. 28 Kine kine ea kieke wakoniake, ŋine wie qeliwo pore kaikei, pakimo naŋane dereret gemami, ŋine ma menaŋ ongalane nasoine ea bomileake.”
Yesu Eŋe Fik Eki Wane Kine Kito Ebonge
29 Yesu eŋe don ea raki qoeki don rokop mane edange, “Ŋine fik eki so eki welerop natne detmami. 30 Eŋane metene posi qake more musele yabiki, ŋine ka more raikei, kaiwe naso bomilemaike. 31 Yalewaka ŋine kine kine mi kakaine wakongi, ka more raikei, ‘Anutuŋo wareŋonmaike, so eŋane qeli ewe zonom wakoniakane, ea wane naso bomilemaike.’
32 “Detsorokkei! Ŋei ŋerep natne eŋe naso iwao mi seukeu, kine kine korop yewa wakon wareake. Wakon wareki qoeki, naso yewao seukkei. 33 Kepe so qeli ere mo ea nasoetne qoeki midakeik, ŋo naŋane don yemo mi midayake.
Yesu Eŋe Dokoine Edange “Kaulukkei”
34 “Ŋine kine kine kaulukkei, ŋine ŋara me doku loutne ne more wet niget misuk okane gekei. Ŋine gege wane misuk dere umarekei. Ŋine wet niget yale geu naŋane nosone ikopka sariki oŋaŋine qaeyakane. 35 Ŋei ŋerep korop kepe baŋem eŋe naŋane naso ea wakongi desikei. 36 Ŋine naso baŋem wisikae more diam mo okorau, so Anutuŋo zonom ŋibongi togole okorakei wane meŋenkaikei, ŋine zonomŋine weneŋ wikile naso yuanka more Ŋei Wawainane Gipole eŋane kaitko kine kine yewa korop wakon wareki togogole okorakei, ea wane meŋen kaikei.”
37 Naso yewa kaiwe okangi, Yesu eŋe ŋei ŋerep Anutu wane Bakom Urum koto kito ebonge paki, kepe qoeki, eŋe mat suaine qelige, ruoo ari bonaga Oliwa yewao metke. 38 Kaiwe baŋem, sakoka kepe qae qae naso ŋei ŋerep korop Anutu wane Bakom Urumgo ari lewage more, Yesu wane don detkakoi.