22
Yuda Ŋei Ŋetne Edo Yesu Qeu Seukeakane Rakoi
Bret Patpale peada naso ea bomileke, peada ea wane eŋetine mane, Aŋelo Loloŋon Loloŋon peada. Naso yewao ŋei ŋerep korop Yesu wane siminonge, ea wane mosop ŋei ŋetne suaine so ra rokop don ware ware, so Anutu wane papa togon welaine ŋei, Skribe, eŋe numa mane maratka more Yesu sanka qeu seukeakane, nia ziaŋgoi.
Yudasŋo Yesu Ŋaba Eŋane Meteeno Birakayakane Rake
Pakiso, Satanŋo Yudas wane kotino wa ketke. Yudas eŋe Yesu wane dokoine 12 eŋane keueno ŋine mane, eŋetine mane Iskariot. Yudas eŋe Yesu dokoine qeliŋone more, mosop ŋei suaine ŋetne so Anutu wane Bakom Urum wane tebe ŋei ŋetne, eŋano ari more Yesu mawakonka more, eŋane meteeno birakayakane edange. Eŋe detpi siminongi, wesi manikei wane olatkoi. Yudas eŋe oŋ ra more, Yesu sanka ma wakonkayakane numaine mane kieke dere maulukke.
Yesu Eŋe Aŋelo Loloŋon Loloŋon Peada Nasoo Dokoine Eŋerop Weneŋ Ŋara Nekoi
Bret patpalane soda weku, kaiwe mane Yuda edo aŋelo loloŋon loloŋon wane lama qe okanmaŋkoi, ea wane Yesu eŋe Petoro so Yohane biraore etange, “Ŋire ari aŋelo loloŋon loloŋon peada wane ŋara soep nekenane maulukpik.”
Ere Yesu qesonka rakoik, “Diao ŋere ŋara soep ea ari maulukete?”
10 Yesu mainge etange, “Ŋire ari Yerusalem waket more, ŋei mane kauk doku tin teweke sari numao marat ŋusiake. Ŋire ŋei ea mogatka ariuk. Eŋe ari matko wakesiake, ŋire yewa ari waket more, 11 mat welaine iwa yale olasikeik, ‘Kito ŋebo ŋebonzeŋo ramaike, Naŋane mat aŋaone diawao Aŋelo Loloŋon Loloŋon Peadao na mere dokone eŋerop ŋara nekene?’ 12 Yale ra qesonkauk, eŋe urum ea aŋaone mane suaine kutno weti metmet so zake kine kine mo mauluk maulukine sikanŋutki, yewao ŋire ŋaraze maulukkeik.”
13 Ere qelika more Yerusalem ari lotke more, Yesuŋo etange, yale ŋei maratka more, kine kine korop maratkauk paki, ere Aŋelo Loloŋon Loloŋon Peada wane ŋara soep maulukkoik.
Yesu Eŋe Dokoine Ruo Ŋara Gumeonge
14 Naso mo qoekiso, Yesu eŋineso eŋane qelit ŋeikoune aposolo magu korop mat koto waket, zakeo ŋara ne metpi, 15 Yesu eŋe edane rake, “Na ŋinerop Aŋelo Loloŋon Loloŋon ŋara soep nekalane zok manerop simin nanmaike, qoeki na wikile desikale. 16 Na ŋidanmaile, naso kutno na Aŋelo Loloŋon Loloŋon ŋara soep koso mane iwa ŋinerop mi nekale, ŋo Anutuŋo waremaike, naso eao Aŋelo Loloŋon Loloŋon Peada wane kine watke rokopkeake, paki na ŋara soep ea koso nekale.”
17 Pakimo Yesu eŋe wain lase ma more, Anutu bakom kito more edange, “Ŋine wain iwa ma ama naguwi, 18 na ŋidanmaile, na ŋado koso mi nene gewe, Anutu wane qeli ewe zonom wakonlukeake, naso eao koso nekale.”
19 Pakimo eŋe bret nat parom ma more, Anutu bakomine kito more, mapoke dokoine ebone more edange, “Iwa na bikumne, na solane ŋinane ra more qikkamaile, ŋine bret iwa ne more, naŋane seu seune detsorokkei.” 20 Neu qoekiso, Yesu eŋe wain lase ma more ebone rake, “Wain lase iwa naŋane weŋemne, na weŋemne ŋinane ra more qakmaile, na weŋemne ea Anutu wane tako rakot musele ma togoleake.
21 ”Ŋo ŋine detpi, ŋei na kima isisi okan nangi neu more nekukei eŋe iwa zakeo narop weneŋ metmaite! 22 Ŋei Wawainane Gipole, eŋe dalino seukeake, ea Anutuŋo mo ma togole rake, ŋo ŋei eaŋo Ŋei Wawainane Gipole doplukka more, wikile zok manerop baŋ desiake!”
23 Pakiso, dokoine eŋe don auye rakoi, “Maŋo ŋenane keuzo ŋine doplukayake?”
Dokoine Eŋe Don Auye Kitat Okane More Rakoi, “Maŋo Ŋenane Keuo Ŋine Ŋetne Okaniake”
24 Yesu wane dokoine eŋe donene qeu kere pora okangi, auye kitat okan nagu more rakoi “Ŋenane keuzo ŋine maŋo ŋetne me wawaineze okanmaike.” 25 Yesu eŋe detone more edane rake, “Qelaŋ ŋei waom eŋe ŋei ŋerepkopene wikilerop wareon okanmami. Ŋo ŋei ŋerewekopene eŋe ŋei waomkopene eŋane bango tamge more qelitene qe okanmami, ea wane eŋe don kelok okanka more, eŋe ‘Ŋei maine kine kine weku maneka okan okanmaike, ‘ yale ra mawaka magemami. 26 Ŋo ŋido masi tanik ea misuk okanikei, midakaka! Ŋinane keuo ŋine maneŋo suaine me ŋetne okanbe raso, eŋe kimakoune eŋane bango ketkele so umi qe geake, so eŋe kimakoune natne ŋinane qelit qeqe urata ma geake. 27 Me ŋine rau, maŋo me diawaŋo ŋetne okanmaike? Ŋei yaup metmeleka taboŋ mere neake, oŋo ŋetne, me ŋara mire mot ma ari sari qelit qe ma okanmaike, oŋo ŋetne? Ŋei metmetkoka taboŋ mere yaup nenineka nemaike, oŋo ŋetne. Ŋo noŋo yemo ŋinane keuo qelit qeqe urata ma gemaile.
28 Na liwe liwek so umat kine kine wakon nange, ŋine umat ea wane ra mi kaetŋungi, biranangoi, ŋine narop naso baŋem ge sarikoi. 29 Ea wane Magak eŋe na eŋine tungo qeli ewe zonom warekalane ware ware biranange, so na yale waka, ŋine naŋane tungo qeli ewe zonom warekei wane ware ware biraŋunikale. 30 Ea wane ŋine baŋ ŋado naso maneo qeli ewe zonomnane kotino, ŋine metmet maine mere ŋara doku maine nekei, so metmet mayakakatne mere Israel magu 12 wareonikei.”
Yesu Don Saiŋine Rake, Petoro Bisopkayake
31 Pakiso Yesu eŋe Petoro iwa yale olatke. “Saimon, Saimon! Detnom! Ŋeiŋo rais me wit woune ma wanokŋem, sinoine eŋineka ŋo wele eŋine okan okanmaike, Satan eŋe mo rake, eŋe mali malipŋine liwekkayake, yemo yalewaka Anutu wano ŋine korop ŋibu more wikile kine kineŋo liwekoniakane mo ra togoleke. 32 Ŋo na geŋane ra more mo meŋenkakole, ge na malipnane more mi ket qe more siukene, pakiso ge umat yewa yuane more, koso zinge sari kimakopŋone eŋane zonomene manom togoleake!”
33 Petoroŋo mainge iwa yale olatke, “Waomne, na geŋane ra more mulap urumgo maine wakesikale, eŋe ge gekuwi seuknom, na yale waka nekukei wane okanbi, ea maine, na mo ewekmaile.”
34 Yesuŋo dere more olatke, “Petoro, na golatmaile, ukude ruo iwao tiak ŋeiŋo bokaki mi qoeki, goŋo atak karewe bisop nanikene.”
35 Pakiso, Yesu eŋe dokoine qesonone rake, “Sogino, na ŋine wesi, kite, kie kulit mida arikei wane biraŋungole, naso ea ŋine ŋara wane seukkoi?”
Dokoine eŋe olatkoi, “Mida! Ŋara mo rokopzo ma gekone.”
36 Yesu eŋe doneene dere more mainge rake, “Ŋo naso iwao, na ŋidanbe, ŋinane wesi me kite pamami, ŋine mau. Ŋinano ŋine ŋei maneŋo sobaine mi pamaike, eamo momo takot maine qele more, wesi ea ma more soba qoleake. 37 Na ŋidanmaile, Anutu wane papiaŋo naŋane iwa yale ramaike, ‘Ŋei ŋerep eŋe Mesia detkakei, eŋe mulap ŋei.’ Anutu qelit ŋei don ea naŋane ra more qeke, ea wane don rokoune ea mo baŋ wakonwareake.”
38 Dokoine eŋe don ea dereluke olatkoi, “Waomze, kanom! Soba etke pamamik!” Pakiso Yesu eŋe rake, “Ŋine soba wane don ea yeine qeliŋgei!”
Yesu Eŋe Oliwa Bonagao Meŋenkake
39 Yesu done raki qoeki, so eŋine so dokoine Yerusalem qelige Oliwa bonagao arikoi, eŋe mo arimaŋkoi, yalewaka eŋe bonaga ea arikoi. 40 Ari lotke more, Yesu eŋe dokoine edange, “Ŋine Satan wane isi donŋo mi matali ŋuniakane meŋenkaikei.”
41 Pakiso, eŋe amaŋ nigatne ari iwa yale meŋenkake, 42 “Magak, na wikile mane desikale, ge wikile ea maine oma nanikene me? Ŋo ge naŋane simile mi mogasikene, midaka! Ge geŋone simileŋone mogare ma warekene.” 43 Meŋenkaki, so aŋelo mane qeliwo ŋine sari more maki zonomine togoleke. 44 So Yesu eŋe manerop dere umare more, togogoleka meŋe meŋen urata make, pakimo seriŋanineŋo wiri weŋem leleke so kepo ket qake arike.
45 Eŋe meŋenkaki qoeki, okora more medewekoune eŋano zinge arike. Ari more ongi, eŋe qomene zok manerop umareki, kulu pakoi. 46 Pakimo Yesu eŋe ari dokoine ma wirikone more edane rake, “Ŋine daleo wane kulu pamami? Ŋine wieu paki, meŋenkau. Ŋinano Satan wane liwe liwek wakongi ket gekei wane meŋenkau!”
Yudasŋo Yesu Ŋaba Eŋane Meteeno Motke
47 Yesu eŋe yaleka ra okoraki, dokoine 12 eŋane keuo ŋine mane Yudas eŋe magu suaine eŋerop lotke more, Yesu wane osino sari muzupkake. 48 Ŋo Yesuŋo olatke, “Yudas, ge na muzupnane more, Ŋei Wawainane Gipole eŋe ŋabakoune eŋano dopluk kamaine!”
49 Pakiso, dokoine eŋe kine kine wakoniake, ea dere more Yesu qesonka rakoi, “Waomze, ŋene eŋe sobaŋo maine engukene?” 50 Yale rauso, dokoine eŋano ŋine maneŋo mosop ŋei suainane qelit medep mane eŋane ketine wongo sobaŋo kitatki ketke.
51 Yesuŋo yale ka more olale rake, “Ŋine yale misuk okanikei.” Eŋe metine mawa ŋei ea wane ketine more ma menaŋkake.
52 Mosop ŋei suaine ŋetne, so Anutu wane Bakom Urum wane tebe ŋei ŋetne, so Yuda ŋei suaine, eŋe magu eŋerop sarikoi, Yesu eŋe eŋine so dokoine onbi edange, “Ŋine koak, sobarop luknan gekei wane sarimami, na kobu ŋei midaka, 53 na kaiwe baŋem Anutu ware Bakom Urum kotino ŋinŋinerop okorakole, naso yewao ŋine mi malipnane luknangoi. Anutuŋo kine kine ea wakoniakane rake, ea ŋine maine maikei. Naso iwao ŋine kine kine Satan wane panaman zonominerop mau wakongep!”
Petoroŋo Yesu Bisop Kake
54 Yale rakiso, eŋe Yesu malipka metine wokomka more, Mosop Ŋei Suaine Ŋetne wane matko iwenka arikoi, ŋo Petoro eŋe Yesu ŋadino mogatkake. 55 Ŋei natne eŋe sen koto mat ea wane osine gerep mau zeki, qenagare metpi, Petoro eŋe weneŋ sari ea gerep qenagare metke. 56 Pakiso qelit ŋerep maneŋo Petoro gerepko metki pore ka more togogoleka boka rake, “Ŋei iwa Yesurop wetneŋ geke!”
57 Ŋo Petoroŋo bisopka rake, “Ŋerep, ŋei ea mi detkamaile.”
58 Naso bamgo qoeki so, ŋei maneŋo Petoro ka more olatke, “Ge Yesu wane tegoo gekone!”
Ŋo Petoroŋo mainge olatke, “Ge detnom, na midakaka!”
59 Mi azongiso, ŋei maneŋo Petoro ka more, ŋei ŋerep magu togoleka edange, “Ŋei iwa eŋe Galili ŋine, eŋe welekatne Yesurop weneŋ ge okange.”
60 Ŋo Petoroŋo mainge olatke, “Ge detnom! Na geŋane don ramaine ea mi dere qelaŋanmaile.”
Eso yewaka, Petoro eŋe don ea raki mi qoeki, tiak eŋe bokake. 61 Pakiso Yesu eŋe amaŋ okora more zinge Petoro porekake, porekaki, Petoroŋo Yesu wane don detsorokke. Yesuŋo qei bano mo iwa yale rake, “Tiakŋo bokaki mi qoeki, goŋo na atak karewe bisop nanikene.” 62 Petoro eŋe don ea detsoroke more, ari wetine tabaeki zok manerop aro kakapa suaine arokke.
Ŋei Natne Eŋe Yesu Tenikka More Isi Bela Qebela Okankakoi
63 Ŋei natneŋo Yesu mau paki, wareka more Yesu wane wawaine don isi bela okanka more qe kito okankakoi. 64 So eŋe Yesu wane deine laplapŋo piseka more qesonka rakoi, “Ge Waom wane ŋei dereret korop, wawaine gemaineo, ge ra qelaŋanikene! Maŋo gekumaike?” 65 Eŋe Yesu wane wawaine don so don qotkoine natne loutne manerop takotke ra okankakoi.
Yesu Eŋe Yuda Wane Kaunsol Wane Kaitko Okorake
66 Kepe qaeki, Yuda ŋei suainekopene, so Mosop Ŋei Suaine Ŋetne, so Anutu papa togon welaine ŋei, Skribe, eŋe korop lewage more, tebe ŋei bira onbi, eŋe Yesu iwenkau eŋane Kaunsol kaiteno okoraki rakoi, 67 “Ge ŋedannom, desikene, ge Mesia me mida?”
Yesu eŋe mainge rake, “Na ŋidanikaleo, ŋine don ea mi malip kaikei, 68 so na ŋine qeso qeson mane qesonŋunikaleo, ŋine don ea mi mainge raikei. 69 Ŋo, na ŋidanmaile, naso iwa ŋine, kutno pawayake, Ŋei Wawainane Gipole, eŋe Anutu zonom welaine wonino mesiake.”
70 Pakiso Eŋe korop qesonka rakoi, “Ge Anutu wane Gipole me?”
Yesu mainge edange, “Ŋidom mo ea ramami yale.”
71 Yale rakiso, magu korop rakoi, “Ŋene koso ŋei natne mi edoraŋem sari, eŋane don ŋedanbi dere dongo mi birakakene, yeine! Eŋe mo aŋaineŋo ramaike, ŋedom don ea mo ketzeŋo detkamaine.”