23
Ŋei Edo Yesu Pilat Kaitko Iwenka Arikoi
Kaunsol ŋei korop eŋe wie more, Yesu, Pilat kepe ŋei waom wane matko iwenka ari more, ea Yesu wane don iwa yale kieke rau paki birakakoi, “Ŋene ŋei ea kaŋem ŋei ŋerep magu isi don iwa yale edan okanmaike, ‘Ŋine Roma kepe ware ware suaine, Sisa, takis misuk manikei,’ so ‘Na Mesia! Na Yuda wane kepe ware ware,’ yale rake.”
Pilatŋo eŋane don dere Yesu qesonka rake, “Ge Yuda wane kepe ware ware me mida?”
Yesu eŋe mainge rake, “Oo, mo yewa goŋom ramaine yale.”
Pakiso Pilatŋo Mosop Ŋei Suaine Ŋetne so ŋei ŋerep magu ea edange, “Ŋei iwa kine kine qotkoine mi make, ea wane na wikile mi manikale.”
Ŋo Mosop Ŋei Suaine Ŋetne so eŋane tego eŋe Pilat togole sorinka rakoi, “Eŋe welekatne ŋei ŋerep qebin mabin okane, sorin borin okanongi, donineŋo kepeze rokopke arimaike. So eŋe ŋei ŋerep kito ebongi, Galili kepeo ŋineka ra kieke sari mage iwa Yuda kepeo weneŋ yale waka rokopke wakon arimaike.”
Pilatŋo Yesu Herot Wano Birakake
Pakimo, Pitat eŋe don ea dere more qeson one rake, “Ŋei iwa eŋe Galili kepeo ŋine me?” Pilat eŋe naso yewao iwa yale detke, Yesu eŋe Herotŋo kepe waremaike, nat paromine yewao ŋine, ea wane Pilatŋo Yesu eŋe koso Herot wano birakake, Herot eŋe naso yewao Yerusalem matko geke. Herot eŋe naso kiroine Yesu marat kayakane dere geke, ea wane eŋe Yesu kaki paki siminkake. Yesu eŋe masi tanik kine kine kine mane make ea Herot eŋe mo loutne detke, ea wane Herot eŋe Yesu wane masi togole mane kayakane detke so wetkeke. Yalinane Herot eŋe Yesu qeso qeson loutne manerop qesonkake, ŋo Yesu eŋe don mane mi mainge rake. 10 Yale okangi Mosop Ŋei Suaine ŋetne so Anutu papa togon welaine ŋei, Skribe, eŋe sari Yesu wane don togole rau paki, don uratao birakakoi. 11 Rau qoekiso, Herot so kawali ŋeikoune eŋe Yesu maket biraka more isi bela okankau paki, masi kine kine qotkoine loutne okankakoi. Pakiso eŋe Yesu wane laplap mayakakatne wekumane biraka more, Pilat wano koso mainge ari birakakoi. 12 Kaiwe yewao, Pilat so Herot ere kima kima okangoik, sogino yemo ere ŋaba ŋaba okan nagu gekoik.
Pilatŋo Yesu Kibego Qekei Wane Rake
13 Yesu eŋe zinge sarikiso, Pilatŋo Mosop Ŋei Suaine ŋetne so Yuda ŋei suaine so ŋei ŋerep korop edoraki lewage okorau, 14 edange, “Ŋine ŋei iwa naŋano iwenka sari remi ‘Eŋe don isisine loutne ŋei ŋerep edan okanmaike’ . Naso iwao, na ŋinane kaitko eŋe mo qesonkele, ŋo masi qotkoine mane ea ŋine mo remi, eamo na mi maratkele. 15 Herot eŋe weneŋ yale waka kine kine qotkoine mane mi maratkeke, ea wane ŋei iwa eŋe naŋano koso birakeke, sogino eŋe kine kine qotkoine mane mi make, ea wane na eŋe maine mi qewe seukeake. 16 Iwamo na kawali ŋeikopne edanbe kumunamŋoka dime more qeliŋkau ariake!” 17 Aŋelo loloŋon loloŋon koma korop Pilatŋo ŋei ŋerep eŋane simile mogare mulap ŋeiene mane qelige siwotkaki ari mageke.
18 Ŋei ŋerep magu don ea dere more, eŋe korop boka rakoi, “Ge ŋei iwa qenom seukkep! Ŋo ge Barabas siwotkanom ŋenano sarikep!” 19 Sogino, Barabas eŋe ŋei natne enguki seukkoi so Yerusalem matkoto kawali mane kepe ware ware eŋano maki wakonge, ea wane Pilat wane kawali ŋei edo mulap urumgo birakakoi.
20 Ŋo Pilatŋo Yesu siwotkayakane dere more, ŋei ŋerep koso sorinone rake, “Na Yesu maine qeliŋkaikale.” 21 Ea wane magu suaine eŋe kakapa donine boka mainge rakoi, “Ŋine kibego qeu seukkep! Ŋine kibego qeu seukkep!”
22 Ŋo Pilat eŋe atak karewe koso soringe edange, “Ŋine eŋane masi qotkoine make, ea nolatpi detpe! Na eŋane masi qotkoine mane mi marat kamaile, ea wane na eŋe maine mi qewe seukeyake! Na kawali ŋei kopne edanbe kumunamŋoka qe more, siwotkau ariake.”
23 Ŋo ŋei ŋerep magu eŋe Pilat wano togogole boka sorinka more olatkoi, “Ge Yesu kibego qem seukep!” Ŋei ŋerep eŋe yalewa boka olale more Pilat manerop yuankakoi. 24 Ea wane Pilatŋo ŋei ŋerep magu eŋane simile mogare kawali ŋeikoune eŋe Yesu kibego qekei wane detonge. 25 Barabas eŋe sogino ŋei natne enguki seukkoi so kawali make, Pilatŋo ŋei ea mulap urumgo ŋine ma sari siwotkaki arike. So Pilatŋo Yesu eŋe ŋei ŋerep eŋane simile mogare kawali ŋei eŋane meto birakake.
Eŋe Yesu Kibego Qeu Seukke
26 Kawali ŋei eŋe Yesu iwenka Yerusalem mat ŋadino arikei wane arikoi. Ŋei mane, eŋetine Saimon, Sairini matko ŋine, eŋe Yerusalem wane saiwo ŋine sariki, kawali ŋei eŋe malipka more, Yesu wane kibeŋ manbi teweke, Yesu ŋadino mogatkake.
27 Ŋei ŋerep magu suaine eŋe Yesu mogatkakoi, eŋane keueno ŋerep natne eŋe Yesu wane ra more arokkoi. 28 Yesu eŋe aroene dere more mainge don edan rake, “Ŋine Yerusalem ŋine ŋerep nau! Ŋine naŋane ra more misuk arokkei. Ŋine ŋinŋine so medewekop ŋine eŋane ra more yemo maine arokkei. 29 Ŋine detpi, baŋ naso maneo ŋei ŋerep korop iwa yale raikei, ‘Ŋerep eŋe medep mama wane rokop mida, so ŋerep eŋe medep mane mi makoi, ŋerep eŋe medep ŋamu mi gumeongoi, ea eŋe bakom maine kitokei.’ 30 Naso yewao, ŋei ŋerep eŋe bonaga edora meŋenone more raikei. ‘Ŋine ŋene maine ket supa ŋonikei.’ Eŋe bonaga nigatne edora meŋenone raikei, ‘Ŋine ŋene motŋonikei’ . 31 Eŋe naŋano kine kine qotkoine manerop okannanmami, eŋe ŋinano yale waka masi qotkokoine natne baŋ okanŋunikei me daleo? Ŋaba edo kine kine qotkoine naŋano naso iwa okannanmami, yalewaka eŋe baŋ qotkokoine ŋine okanŋunikei.”
32 Kawali ŋei eŋe mulap ŋei etke Yesurop iwenore more, etkukei wane arikoi. 33 Pakiso kepe eŋetine, ‘Lewet Setne’ , ea lotke more, Yesu kine so metine kiruŋaŋo kibego qe more, so mulap ŋei etke Yesu wonino so kanaino etkukoi. 34 Pakimo, Yesu eŋe rake, “Magak, ge ŋei iwa eŋane masi so sot turuŋene iwa qeliŋka niget gangep! Eŋe kine kine iwa mamami, eŋe ea mi detlukkamami.”
Yale rakiso, kawali ŋei Yesu wane laplap maloine yewa ma more, masisiŋo kine qe wakon masi wezu mane mau paki bare more, yuane damo qe more anagukoi. 35 Ŋei ŋerep eŋe okora kakoi, Yuda ŋei suaine don rau paki, isi bela okanka rakoi, “Eŋe ŋei ŋerep natne ma menaŋonge, eŋe Mesia okane, Anutuŋo eŋe birakakeo, eŋe oŋom maine ma menaŋ nagu yake!”
36 Kawali ŋei eŋe weneŋ don so isi bela okanka more, wain qotkoine manikei wane sari, 37 olatkoi, “Ge Yuda kepe ware ware suaine okanmaineo, ge maine kibego ŋine kesikene.”
38 Pilatŋo kibeŋ kutno kibi iwa yale qeke. “Iwa Yuda Kepe Ware Ware Suaine.”
39 Mulap ŋei mane, Yesurop weneŋ engukoi, eŋe don qotkoine Yesu olale more rake, “Ge Mesia okanmaineo! Ge geŋone qesiŋ nagu more, ŋere weneŋ qesiŋ ŋotnom me?”
40 Ŋo mulap ŋei maneŋo ŋei ea don okanka more rake, “Ge seu seu wane biŋek raraineŋo, Anutu wane mi kaet ganmaike me? Ge eŋe yale koboboineŋo seukene me? 41 Ŋere mo sogino kine kine qotkoine makote, ea wane ŋere maine seukkete, ŋo ŋei iwa eŋe kine kine qotkoine mane mi make.” 42 Ŋei eaŋo koso zinge Yesu olatke, “Yesu, ge zinge sari kepe ware ware suaine okanikene, naso yewao na weneŋ siluŋ mide detsorok nanikene.”
43 Yale raki, Yesuŋo olatke, “Na welekakatne golatmaile, ge ukudeka narop qeliwo gege togon matko weneŋ mesikete.”
Yesu Eŋe Seukke
44 Kepe deine oŋabango okangi, kaiwe mi sirike more, kepe ea korop panamane paki, ari 3 kilok kaiwe koso sirikke, 45 naso yewa laplap suaine Anutu wane Bakom Urum kotino okorake, ea keuoka buntuk wiri sari ketki qela qoeke. 46 Pakiso, Yesu eŋe boka rake, “Magak, ge naŋane oŋa oŋa asune ea na mo metŋono motmaile, ge maikene!” Yale ra more asuine saki seukke.
47 Yesu eŋe seukkiso, kawali ŋei ŋetne mane ea ka more, Anutu eŋetine mawakaki paki rake, “Welekatne, eŋe ŋei wele koboboine so wekumane!”
48 Pakiso, ŋei ŋerep magu eŋe kine kine wakonge, ea kaikei wane sarikoi, eŋe Yesu seukki dere more, qom borik ongi, so mateno zinge ariwarekoi. 49 Ŋei ŋerep eŋe Yesu detlukkakoi, eŋe so ŋerep natne Galili ŋine mogatkakoi, ea eŋe korop osop osop okora masi tanik ea wakonge, rokop kawarekoi.
Yosep Eŋe Yesu Pareŋine Kezem Koto Motke
50-51 Ŋei mane, eŋetine Yosep, Arimatea mat, Yuda kepeo ŋine, eŋe ŋei koboine, ewinerop. Eŋe Anutu wane qeli ewe zonom sari sari wane toma geokange. Eŋe Yuda Kaunsol okorake, ŋo Kaunsol eŋe don kine kine ra more, Yesu togoleka makoi, eŋe mi oŋge. 52 Ŋei eaŋo Pilat wane kaitko ari lotke more, Yesu pareŋine maine ma ari dukkayake me daleo, ea wane qesonkake. 53 Pilat eŋe oŋ rakiso, Yosep eŋe ari laplap mane libeka qoleke, laplap eaŋo Yesu wane pareŋine makokka more kawetkaki paki, deŋesereo ma ari kezem koto motke. Lom yewa ŋei maneŋo mo wesi weku suaine ea wane bano yasoki okorake, sogino ŋei mane yewao mi dukkakoi. 54 Naso yewa mo nagapko, sogino sarereo Yuda edo qezareko metkoi, ea wane nagapko eŋe Yesu wesi kezem birakake
55 Pakiso ŋerep eŋe Yesu Galili ŋine mogatkakoi, eŋe Yosep mogatka more, kezem so Yesu pareŋine daline paki, ea kakoi. 56 Pakiso mateno zinge ari more, kelok kine kine qounerop maulukoi.
Anutu ra rokop don pake, ea wane eŋe qezarek naso sarere, eamo yaup metkoi.