24
Yesu Eŋe Koso Wisikae Wieke
Kepe qae qae, Sodao ŋerep eŋe kelok qounerop mo maulukoi, ea ma more deŋesereo arikoi. Eŋe ari pore kau, wesi suaine kezem aŋaino metke, ea mo rodigeu saket arike. Eŋe kezemgo waket pore, Waomene Yesu wane pareŋine mi kakoi. Daleo wakonge, ea eŋe mi detluke okorau, so ikopka ŋei etke laplap libekaropŋo ŋerep eŋane ososeno okorakoik. Ŋerep eŋe kaet suaine ongi, so kepeo ket rasu pau, so ŋei etke ere edangoik, “Ŋine onoka wane ŋei wisikaune deŋesereo seu seune eŋano ziaŋkamami? Eŋe iwa mi metmaike, Anutuŋo eŋe maki wisikae wiike. Detsorokeu, eŋe iwa mi pamaike, sogino Yesu eŋe Galili ge more, iwa yale edange, ‘Ŋei maneŋo ŋei sotenerop eŋane meteeno, Ŋei Wawainane Gipole birakaikei. Ŋei sotenerop eŋane ra, kibego qeu seukkeake, ŋo kaiwe karewe pa more, kutno eŋe koso wisikae wieake.’ ”
Pakiso, ŋerep eŋe Yesu wane don detsoroke more, kezemgo ŋine zinge ari, dokoine elewen so ŋei ŋerep magukopene maratongoi, ŋei etke eŋe ŋerep edangoik, ea korop ŋerep eŋe medep enŋene so magukopene edangoi. 10 Ŋerep ea Maria, Magdalena matko ŋine, so Yoana, so Maria, Yakop wane nagaine. Ŋerep ea so ŋerep natne eŋe Yesu wane qelit ŋei, aposolo, don kisi edangoi. 11 Ŋo aposolo eŋe detkoi, ŋerep eŋe don weleka zok mi ra okanmami, eŋe don yau yaup ra okanmami, ea wane eŋane don mi malipkakoi. 12 Ŋo Petoro eŋe wie biririke ket deŋesereo ari potki waketki kaki, kezem koto ea mo laplapŋoka pake, eŋe yale ka more, oŋaine qaeki, koso matko zinge welepke more, kine kine wakonge, ea wane zok manerop dereret urata ma arike.
Yesu Eŋe Dokoine Etke Maratkake
13 Soda yewao Yesu wane dokoine etke Emaus mat arikeik wane arikoik. Mat ea wane duma kilomita 11 Yerusalem ŋine. 14 Kine kine Yerusalem matko wakonge, ea eŋe don auwik so, 15 Yesu oŋom erano maratore more, ererop weneŋ geke. 16 Ere ka more so mi detlukkakoik. 17 Pakiso Yesu eŋe qesonore rake, “Dalino aumamik?” Ere doŋ mane okora more qom borik zok otke. 18 Ŋei mane, eŋetine Kleopas eŋe Yesu qesonka rake, “Ge Yerusalemgo kulit gemaine? Kine kine soda iwao wakonge, ea ge mi detmaine?”
19 Yesu eŋe qesonka rake, “Onokaka wakonge?”
Ŋei etke ere mainge olatkoik, “Yesu, Nasaret ŋine eŋano kine kine ea wakonge, ŋei ea eŋe Anutu wane qelit ŋei mane, eŋe don zonomineropŋo ŋei ŋerep kito edange, so masi togole ŋei ŋerep so Anutu kaiteno make. 20 Ŋenane Mosop Ŋei Suaine ŋetne, so ŋei ŋetne natne eŋe Pilat wane meteo birakakoi. Pakimo Pilatŋo kawali ŋei eŋane meto rakoke ebongi, kibego qeu seukke. 21 Mo sogine qei bano Anutuŋo rake, eŋe ŋei mane baŋ Israel ŋei ŋerep qesiŋ ŋoniakane birakayake, so naso eao ŋene Yesu wane yale rakone, eŋe baŋ Yuda ŋei mapik ŋoniake ra more urata ea mayakane detkone, ŋo eŋe seukke, mo iwa kaiwe mama karewe qoemaike. 22 Kepe qae qaeo ŋerep natne, ŋenane magu keuo ŋine, eŋe kezemgo ari more, 23 Yesu wane pareŋine mi maratka more, ŋenano zinge sari iwa yale ŋedanmami, “Ŋene aŋelo otŋem mo rakoik, ‘Yesu eŋe mo wisikae wiemaike’ .” 24 Ea wane oŋaze qaeki, ŋei natne ŋenane magu keuo ŋine, eŋe ari kezemgo ka more, Yesu mi kamami. Ŋerep eŋe kine kine korop remi, ea korop welekatneka.”
25 Pakiso Yesu eŋe etange, ”Ŋine dereretŋine midaine, sogino Anutu wane qelit ŋei eŋe kine kine qekoi, ŋine don ea ikop mi malip kamami. 26 Anutuŋo rake, Mesia eŋe wikile suaine desiake, pakimo Mesia eŋe qeliwo qelaŋinerop wayake.” 27 Yesu eŋe dokoine etke erano Anutu wane papiao don korop pamaike ea ra qelaŋange, Yesu eŋe Mose wane kibi ea ŋine kieke more, ari mage Anutu qelit ŋeikoune eŋe kibi korop Mesia wane ra more qekoi, ea ra qelaŋan otwareke.
28 Pakiso eŋe Emaus osino lotkeu paki, Yesu eŋe mat maneo bira ore ariakane okange. 29 Ŋo ere Yesu ma wauluka more rakoik, “Ruo keremaike, kaiwe qoeyake, ge ŋererop mesikene.” Yale raukso, eŋe yewa metke. 30 Eŋe ererop ŋara neyakane metke, eŋe bret ma mosopka more, mapoke ere eponge. 31 Pakiso erane dereretetne qelaŋangi. so eŋane kine detlukkakoik, ŋo Yesu eŋe siukki, so ere mi kakoik. 32 Arikiso, ere don iwa yale aukoik, ”Dumao, ŋene sarine, eao eŋe Anutu wane papia ŋerano ra qelaŋanike, naso eao qomso zok kitike.”
33 Au more qoeki, ikopka eŋe wie more, Yerusalem zinge ari more, dokoine 11, so ŋei ŋerep natne maratonbik lewaŋgoi. 34 Ŋei ŋerep magu eŋe edanbik rakoi, “Waomze welekatne wisikae wiike, eŋe Saimon mo wakonkeke!”
35 Ŋei etke ere kine kine dumao wakonge, ea korop ra qelaŋangoik, Yesu eŋe dalino bret mapoke, ea wane ere eŋane kine detlukkakoik, ea korop ra edangoik.
Yesu Eŋe Dokoine Eŋano Lotkeke
36 Ŋei etke ere don kisi ea edanbik, mi qoeke, naso yewaoka Yesu eŋe eŋane keueno wakone okora more edange, “Peamŋo ŋinano pawayake!”
37 Eŋe Yesu ka more oŋaoŋa kamaine ra manerop zok kaetonge. 38 Ŋo Yesuŋo edange, “Ŋine misuk kaet ŋungep! Nine dere mezet mi okanikei! 39 Ŋine naŋane kie metene kau, noŋom sarimaile. Ŋine solane uanane kau. Oŋa oŋa eŋe bikumine setine mida. Na bikumne so setnerop.”
40 Yale ra more eŋe kie metine ea kawali ŋei edo kiruŋaŋo qekoi lopot ea korop sikanonge. 41 Eŋe bakom zok suaine manerop kitokoi, ŋo eŋe weteneŋo yemo mi malipkakoi. Eŋe dere qeka okane ŋaŋaekakoi. Pakiso Yesu eŋe qesonone rake, “Ŋara natne pamaike me?” 42 Eŋe zawon zezine nat manbi, 43 ma more, eŋane kaitko neke. Neki qoeki edange,
44 “Sogino na ŋinano gekole, naso ea na kine kine ŋidankole, ea korop mo wakonge. Mose wane ra rokop don so Anutu qelit ŋeikoune eŋane papia so Sam papia, kine kine korop papia ea wane kotino pamaike, eamo naŋane ra more wakonge.”
45 Pakiso qesiŋone more ra qelaŋane edangi, dokoine eŋe Anutu wane kine papiao pamaike, ea detlukkoi. 46 So Yesu eŋe dokoine edange, “Anutu wane papiao pamaike, ‘Mesia eŋe wikile dere more seuke kaiwe mama karewe pa more koso wisikae wieyake. 47 Ŋine ari ŋei ŋerep kepe baŋem kepe baŋem naŋane biŋek don ra qelaŋanbi, wetene maingekei. So ŋine urata eamo Yerusalem mat kotine kieke more ra qelaŋanikei. Pakimo ŋei ŋerep eŋe kimakopene eŋane sot turuŋene ea ŋadekaikei, ea wane rokop Anutuŋo yale waka eŋane sot turuŋene ea qeliŋge nigetkayake. Ŋine don ea ra qelaŋangei. 48 Ŋine kine kine wakongi, deŋineŋo kakoi so ketŋineŋo detkoi, ea ŋei ŋerep kito edane more ra qelaŋonikei. 49 So ŋine koso detpi sogino, Magakŋo kine kine ra togole ŋibonge, eamo koso noŋo ŋibonikale. So ŋine Yerusalem matko toma metpi, zonomne ea qeliwo ŋine ŋinano kesiake.”
Yesu Eŋe Qeliwo Wake
50 Pakiso, Yesu eŋe dokoine Yerusalem ŋine iwenon ari more, Betani lotkekoi, yewao Yesuŋo meteene ma more mosoponge. 51 Mosop ea mi qoeki, Anutuŋo Yesu qeliwo maki wake. 52 Dokoine eŋe Yesu eŋetine bukeu waki koso Yerusalem matko zinge arikoi, Yesu eŋine magu koropŋo bakom suaine kito more, 53 so eŋe naso baŋem Anutu wane Bakom Urumgo ari yewao Anutu eŋetine takorakot ora bueku waki meŋenka gewamaŋkoi.