10
Yesu Eŋe Ŋao Ŋanom Qeliŋ Qeliŋ Wane Kito Ebonge
Yesu eŋe wie ea qelige more, Yuda kepe wane nat paromino ari more Yordan doku kitare arike. Ŋei ŋerep magu suaine eŋe koso sari eŋano lewageuso eŋe okane okanmageake yale mogare Anutu wane biŋek don edange.
Edangiso, Anutu papa togon welaine ŋei, Parisi, eŋe sari Yesu liwekkaikei wane rakoi, “Ge ranom! Ŋenze ra rokop donze eaŋo ramaike, ŋei mane eŋe maine ŋanomine esopkayake, me mida?”
Yesu eŋe donene mainge qesonone rake, “Sogino, Moseŋo ra rokop don daleo ŋibonge.”
Eŋe mainge rakoi, “Mose eŋe rake, ŋei mane eŋe ŋanomine esopkayakane okane more, maine kibi mane qe more kibi yewa kot ŋei eŋano more, maine ŋanomine esopkayake.”
Yesuŋo edane rake, “Ŋine so ŋinane aso ŋabokopŋine ŋinŋine wawaine ŋinane Mose eŋe ŋinane ra rokop don yewa qeke. Moka sogino Anutu eŋe kine kine ma wakonwareke, naso yewao yale mi rake. Anutu papa togon don iwa yale qeke paki, ‘Anutuŋo ŋei so ŋerep ma wakonore more biraotke.’ So, ‘Ŋei eŋe ŋerep mayakane okane more eŋe nagamagaine qeliŋore more ŋanominerop qeturage more, weku okangeik. Ere ŋao ŋanom okane more, solaetne qeduguwik, weku okangi gekeik.’ Anutuŋo don yale ra more ŋaoŋanom maturaŋ otke. Ŋeiŋo maine mi mapokosikei.”
10 Matko zinge ari more, dokoine eŋe koso ea wane qesonkakoi. 11 Eŋe iwa yale edange, “Ŋei mane eŋe ŋanomine qeliŋka more ŋerep mane mayakeo, eŋe ŋanomine qeliŋka more, sot maratkayake, so ŋei ea bailalaŋ urata mayake. 12 Ŋo ŋerep eŋe yaleka ŋaone qeliŋka more, ari ŋei mane mayakeo, eŋe ŋaonano qeliŋka more, sot maratkayake, so ŋerep ea eŋe yaleka bailalaŋ urata mayake.”
Yesu Eŋe Medep Nigatne Mosoponge
13 Ŋei ŋerep eŋe dokoene Yesuŋo metineŋo kuteno more mosop oniakane ra more eŋano ebu sariu, dokoine edo don okanongoi. 14 Yesu eŋe dokoine edo masi yale okanbi one more wet gerep okane more edane rake, “Ŋine misuk ma walukonbi! Qeliŋonbi! Medep nigatne ea naŋane osono maine sariu! Anutu eŋe ŋei ŋerep medep nigatne iwa yaline eŋane rokopko wareoniakane siminkamaike. 15 Na welekatne ŋidane ramaile. Medep nigatne eŋe Anutuŋo wareoniakane siminonmaike. Ŋo ŋei natne eŋe Anutuŋo wareoniakane mi siminonmaikeo, eŋe Anutu wane ware ware kepeo mi wakesikei.” 16 Yale ra more medep nigatne yewa edoka ebu okora metine kuteno more mosoponge.
Ŋei Aboŋine Suaine Eŋane Donkisi
17 Yesu eŋe wie yewa qelige ariki numao ŋei mane eŋe biririke sari Yesu wane osino pese ket kino wawetine qe more qesonka rake, “Kito ŋebo ŋebon, maepne. Na dalino okane more naso baŋem gege togon maratka geokanikale?”
18 Yale raki, Yesuŋo olatke, “Ge na mayakatne onoka wane noramaine? Anutu wekuŋo mayakatne so eŋe wekuŋo koboboine. 19 Ge Anutu wane papa togon don detmaine. Ge ŋei mane mi qenom seukeake. Ŋire ŋaoŋanom mi biranagukeik so ŋei me ŋerep mane misuk maikeik. Ge kobu mi maikene. Ge ŋei mane mi ma baikkaikene. Ge ŋei mane mi isikaikene. Ge nabok magak erane bango ge more erane don dereretkoka ge okanikene.”
20 Ŋei yewa eŋe rake, “Kito ŋebo ŋebon, na mo medepnoka tego yewa mane mi yuankakole. Mo korop okane gesakole gemaile iwa.”
21 Yesu eŋe ka more eŋane simile dere more olatke, “Ge kine kine weku mi okanine. Ea makoboenom, ge ari more wesi aboŋŋone korop ea ma more ŋei aboŋene midaine eŋe sunonikene. Sunone more yalinane baŋ gege togon mat marat kaikene. Pakiso geŋone sari ŋadeno mogatnane sarikene.” 22 don yale dere more, ŋei yewa eŋe kaitine bori more zok manerop zoileke, so qomine umareki, qelige arike, onoka wane, ŋo eŋe aboŋine zok manerop umatne pamangane, eŋe yale okane so eŋe yeine qelige arike.
23 Ŋei yewa eŋe ariki, Yesuŋo zinge pore lolike dokoine one edane rake, “Ŋei yaline wesi aboŋene suaine, eŋe Anutu wane qeli ewe zonom koto wakesikei wane rau, eŋe zok umareake, so eŋe zok urata suaine ma more aboŋene qeliŋkamami.”
24 Dokoine eŋe don yale raki dere poradageu, Yesu eŋe koso edane rake, “Oo dokone, ŋei ŋerep eŋe Anutu wane qeli ewe zonom kotino wakesikei wane rau paki, eŋe urata suaine maikei! 25 Kamel eŋe samap wane aŋaone wakesikei wane ea urata suaine zok mi okaniake. Ŋo, baliŋa ŋei eŋe Anutu wane qeli ewe zonom koto wake waket, eŋe urata suaine zok manerop ma more aboŋine qeliŋkamaike.”
26 Dokoine eŋe eŋane don dere more oŋaene qaeki enŋeneka auye qesonnagu rakoi, “Ge ramaine, Anutuŋo baliŋa ŋei mi wareoniake, yale okangi, ŋei ŋerep ketkele gemami, eŋe Anutuŋo mi wareoniake.”
27 Eŋe yale rauso, Yesu eŋe deenoka pore one okora rake, “Kepeo ŋei ŋerep ŋine ŋaŋaemami. Ŋo Anutu wekuŋo eŋe mi ŋaŋaemaike. Anutu eŋe kine kine korop mawareakane, eŋe maine mi qekayake.”
28 Petoro eŋe don mane Yesu olale rake, “Detmaine! Ŋene kine kine kakize mo korop qeliŋkaware more ge mogatgangone, ge ŋene detŋonmaine.”
29 Yesuŋo rake, “Na don wele ŋidanmaile. Ŋei mane eŋe naŋane dere more biŋek don qesiŋnane rasuakeiwane ra more matene, me tarekop, ŋon, qa, kiaro, me nabok, magak, kepe, medep, qeliŋkawareone sari na mogatnaniakeo, 30 Ea wane turuŋine Anutuŋo zok manerop makoke maniake. Naso iwa yaleo yemo eŋe kepe, mat, ŋon, qa, tarekop, kiaro, me nabok, magak, medep, korop maratkayake. Ŋei edo ŋei yewa wikile wakile takotke maratkaikei. Baŋ naso kutno eŋe gege togon maratka geake. 31 Ŋei loutne ukude tego lewine okoramami. Eŋe naso kutno mawe tego ŋadino kesikei. Ŋo ŋei loutne ukude tego ŋadino okoramami, eŋe naso kutno mawe tego lewine waikei.”
Yesu Eŋe Koso Atak Mane Seuke More Wieakane Rake.
32 Yesu eŋine so dokoine Yerusalem arikei wane arikoi. Yesu eŋe alakane ariki dokoine eŋe dere mezet okangoi. So ŋei ŋerep magu ŋadeeno arikoi. Eŋe kaetonge, Yesu eŋe dokoine 12 yewa koso ebu qeduguone more, eŋine ariki masi tanik kine kine solaino wakonkayake ea wane kieke edange. 33 Eŋe rake, “Detmami! Ukude ŋene wa Yerusalem lotkeŋem. Ŋei maneŋo Ŋei Wawainane Gipole ea Anutu wane mosop ŋei so Anutu papa togon welaine ŋei, Skribe, eŋane meteeno birakaki edo seukeakane ra togole more lobo ŋei eŋano birakaikei. 34 Edo wawaine don olale more, sopotka kiŋ quŋ qe more, qeu seuke more deŋesereo payake, paki kaiwe mama karewe qoeki koso wisikae wieyake.”
Yakop So Yohane Ere Yesu Qesonkakoik
35 Zebedi wane gipoletkine Yakop so Yohane ere Yesu wane osino sari more rakoik, “Kito ŋebon ŋebon, ŋere kine kine mane wane qeson ganiketane sarimaite. Ge kine kine yewa ŋerano weneŋ maikenane ŋotmaike.”
36 Raukso, eŋe qesonore rake, “Na onokaka ŋirano weneŋ maikalane? ramamik!”
37 Ere rakoik, “Ge dere, ŋere ma wakone bira ŋotnom. Naso ge ŋei waom met metko mesikene, yewao ŋere weneŋ wazaŋone nat nat mesikete.”
38 Yesu eŋe etane rake, “Ŋire ea wane kine mi detlukkeuk paki, na qeson nanmamik. Na dere umat wikile kine kine zok manerop maikale. Ŋire ea maine okanikeik me?”
39 Ere rakoik, “Oo, ea ŋere maine okanwarekete!”
Raukso, Yesuŋo etane rake, “Ŋire naŋane wikile nat parom welekatne desikeik. 40 Ea wane maine ŋitanikale. Ŋo wazane nat nat met met ea wane noŋo maine mi ŋitanikale. Anutu oŋomka met met yewa ŋei maŋane maulukke, ea eŋe ŋine maniake.”
41 Dokoine mete etke eŋe yale dere more Yakop so Yohane erane zok sotene osike. 42 Yesu eŋe edoraki, dokoine korop sariu edange, “Ŋine detmami lobo ŋei ŋerep eŋane ware ware biraka okanmami, ŋei yewa eŋe ŋei ŋerep zonomene togogoleŋo magu ma pese one more eŋane ware ware togogole wareonmami. 43 Masi yewa koso ŋinane keuo mane misuk wakoniake! Midakaka togogole! Ŋei ŋinane keuo ŋine ware wareŋine okorayakane, ra more eŋe ŋei magu eŋane qelit qeqe okaniake. 44 Ŋei ŋinane keuo ŋine ŋetneŋine okorayakane, ramore eŋe ŋei magu eŋane qelit qeqe okaniake. 45 Na, Ŋei Wawainane Gipoleŋo sarikole, na ŋei ŋerep korop eŋane qelit qeqe okane more qesiŋ ŋunmaile. Ŋei ŋerep edo na mi qesiŋ nanmami. Na, ŋei ŋerep qesiŋone more solane qikkawe ŋei ŋerep ma menaŋ oniakane sarikole.”
Yesu Eŋe Bartimeus De Pilik Ma Menaŋkake
46 Eŋe ari Yeriko matko lotke more ea yuane arikoi, eŋine dokoine so ŋei ŋerep magu suaine weneŋ arikoi. Ŋei mane deine pilik pilikine eŋe numa wazaino metke. Eŋetine Bartimeus. Eŋe Timeus wane gipole. Eŋe mere ŋei ŋerep edo kine kine natne qesiŋ kaikeiwane boka woka metmaŋke. 47 Eŋe mere detki rakoi, Yesu Nazaret ŋei, eŋe done mo sarimaike, pakimo, ŋei yewa eŋe kieke togogoleka boka rake, “Oo, Yesu, ge Dawit wane ŋaboine, ge ŋetne bira ganiakane Anutuŋo mo rake. Ge naŋane wetŋone borikep!”
48 Ŋei ŋerep magu yewa edo kuroŋka rakoi, “Ge aŋaŋone ma wonge metnom!” Rau eŋe soringe togoleka koso boka rake, “Dawit ŋaboine ge siluŋ naŋane wetŋone borikep!”
49 Yale ra bokaki, Yesu eŋe dere more paŋ lalipke okora edane rake, “Orau! Wie iwa sarikep!”
Eŋe de pilik yewa ora more olale rakoi, “Wet pesek suaine dere more wie sa arinom. Yesuŋo eŋano arikenane goramaike.”
50 Eŋe dere esatka kaŋzaŋ wie more, momo takotine kiroine yewa makoke more, Yesu wane osino arike.
51 Yesuŋo olatke, “Na dalino okanganikalane ramaine?”
Ŋei deine pilik pilikine eŋe rake, “Kito ŋebon ŋebon na dene koso posikalane ramaile.”
52 Yesuŋo olatke, “Ge maine koso arinom. Mali malipŋoneŋo maki deŋone potmaine.”
Yale raki, ikopka deine lotkeki pore ka more, Yesu ŋadino mogare arike.