3
Yesu Eŋe Ŋei Mane Metine Marap Maraune Ma Menaŋkake
Naso maneo, Yesu eŋe koso zinge ari Anutu wane lewalewaŋ urum koto waketke. Ŋei mane yewa metke, eŋe metine nat paromineŋo setneka marap maraune. Ŋei natne eŋe Yesu kau sariki diamine mau paki, iwa yale rakoi, “Yesu eŋe qezarek nasoo zoma ŋei metine marap maraune iwa maine ma menaŋ kayake me mida. Eŋe ma menaŋ kayakeo, yemo ŋene Yesu dongo birakaikene.” Yesu eŋe zoma ŋei yewa metine borikine, eŋe olale more rake, “Ge meteŋone borikine, yalinane iwa wie sari okoranom!” Pakiso, eŋe ŋei ŋerep qeson one rake, “Ŋenze ra rokop don eŋe qezarek naso wane don dalino mawalukke? Masi maine maikene me qotkoine? Ŋene ŋei ŋerep gegeene ma menaŋ onikene me ŋei ŋerep enguŋem seukkei?”
Qesonongi, edo dere more don mane mi mainge olatkoi. Pakimo Yesu eŋe deine pore lolike more ongi eŋe dereretene won geki doneene midaine metkoi, ea wane Yesu eŋe ikopka sotine osiki koso dere umare onge. Pakiso, Yesu eŋe zoma ŋei olale rake, “Ge meteŋone birakanom!” Eŋe metine biraki, eaka ikopka menanŋkake. Yale okangiso, Parisi eŋe ikopka Anutu wane lewa lewaŋ urum qeliŋka more wie saket ari Herot wane tego eŋerop lewage more, Yesu eŋe numa ea me ea maratka more qeu seukeakane done aukoi.
Kepe Baŋem Ŋei Ŋerep Eŋe Yesu Wano Sarikoi
Yesu eŋe dokoine eŋerop wie mat yewa qeligeu paki, Galili wane doku namuŋ pamaike, yewa arikoi. Pakimo ŋei ŋerep magu tego kakapa suaineŋo wie eŋe mogatka arikoi. Ŋei ŋerep magu suaine yewa eŋe kepe baŋem ŋine sarikoi. Galili kepeo ŋine, Yuda kepeo ŋine, Yerusalem mat suaino ŋine, Idumia kepeo ŋine, Yordan kepe sasaino ŋine, Tire so Sidon kepeo ŋine. Ŋei ŋerep magu suaine yewa eŋe Yesuŋo urata kine kine maki detka more eŋano sarikoi. Magu suaine zok manerop Yesu watke more, gitit kaikei wane okanbi eŋe dokoine eŋane rake, “Ŋine ari seki mane ikopka mauluke ma sariu, yaup warenan metkep! Ŋei ŋerepŋo magu suaine okanbi, so na ea wane kutno wa more toe, ŋei ŋerep biraone eri kere, amaŋ naeka toe mesikale.” 10 Sogino mo Yesu eŋe ŋei ŋerep loutne ma menaŋ onge, ea wane ŋei ŋerep zomaenerop eŋe edom meteeneŋo solaine makei wane onge, pakimo ea wane eŋe kimakopeene qepodon onbi sari, Yesu sola takotino uakaikei wane okangoi. 11 Naso natneo ŋei ŋerep asu qotkoinerop eŋe Yesu ka more ari kepeo ket rasu pa more boka aroke ora rakoi, “Ge, Anutu wane Gipole!”
12 Yale rau, Yesu eŋe asu qotkoine togogoleka ra togole ongi paki eŋe ma, ea tingo me didiwo eŋane eŋetine zok mi rau suayakane rawetonge.
Yesu Eŋe Dokoine 12 Ebuke
13 Pakiso, Yesu eŋe weti bonagao wake, naso eao wie more, ŋei natne eŋerop gekei wane ma wakononge, ŋei ea eŋe edoraki eŋano sarikoi. 14 Pakimo eŋe ŋei magu 12 ma wakononge, ŋei yewaŋo eŋinerop gekei wane, ma wakon one more, eŋeteene aposolo edorake, so eŋe bira ongi ari ŋei ŋerep eŋano biŋek don ra qelaŋanikei wane rake. 15 Yesu eŋe ŋei 12 yewa eŋine tungo asu qotkoine esop onikei wane zonom takot onge.
16 Yesu dokoine eŋane eŋet tegoene iwa yale ebonge. Simon, eŋetine mane Petoro orake. 17 Zebedi wane gipole Yakop, eŋine so ŋole Yohane, erane eŋeteetne mane Boanerges etorake. Eŋet yewa wane kine, quruŋ qilap. 18 Andrea, so Pilip, Bartolomu, Mataio, Tomas, Yakop, Alpius wane gipole, so Tadius so Saimon Zelot. 19 Ŋo Yudas Iskariot, ŋei yewaŋo Yesu ŋaba eŋane meteeno masi qotkoine okan kaikei wane ma wakonka birakake.
Ŋei Eŋe Rakoi Yesu Eŋe Belzebulrop Urataine Mamaike
20 Pakiso, Yesu eŋe matko ariki ŋei ŋerep magu suaineŋo eŋano koso sari lewaŋgoi. Ea wane Yesu, eŋine so dokoine eŋe qeka more, dalino ŋara mane neurap. 21 Yesuŋo kine kine okange so make, ea wane tego tanik manik ea ŋei eŋe ra suau dere more weneŋ tutulekoune, eŋe Yesu ma walukka more, iwenkaikei wane sarikoi. Tutulekoune eŋe iwa yale rakoi, “Eŋe mo qelaŋ qemaike!”
22 Anutu papa togon welaine ŋei natne, Skribe, eŋe Yerusalem ŋine ket more rakoi, “Eŋe kotino Belzebul, eŋetine mane Satanŋo okoramaike. Eŋe Belzebul wane zonomgo so oŋo qesiŋkaki, asu qotkoine ea esoponmaike, eaŋo asu qotkoine eŋane ware ware.”
23 Eŋe yale rauso, Yesu eŋe edoraki osino sari metpiso don rokop mane more edane rake, “Satan oŋomka dalino Satan osop kayake? 24 Ŋei ŋerep kaunsol mane wane magu eŋe wiri magu etke okane more yakukei, kaunsol ea wane zonomine eamo midayake. 25 Ŋo ŋei urumene weku eŋe wiri more magu etke okane more kawali yakukei, ŋei yewa eŋe koso togole qeturage maine weku mi lele gekei. 26 Ŋo Satan eŋe eŋine magu ŋaba okan oniake, eŋe wiri more zonomene midayake.”
27 Yesu eŋe koso don iwa yale takotke rake, “Satan ŋei zonomine suaine, eŋane urata wane aboŋ kine kineine yaup maine mi ari maikene, yemo midakaka. Mikep eŋine kie metine wokomka more ŋado maine eŋane mat koto wa more, urata wane aboŋ kine kineine pamaike, yewa matali onikene.
28 Na ŋine don wele iwa yale ŋidanbe, Anutu eŋe ŋei ŋerep eŋane masi tanik qotkoine kine kine so don dereret borikine ramami, yewa eŋe korop qeliŋgi siukeake. 29 Ŋo ŋei mane eŋe Anutu wane Asu Koboboine ra matali okan kayakeo, yemo ukude Anutuŋo eŋane sot ea mi qeliŋgi siukeake. Eŋane borikinane sot turuŋ ea qoi qoine midaine motki pamageake.” 30 Yesu eŋe don yale ra edangane Anutu wane papa togon don welaine ŋei eŋe rakoi, “Yesu eŋe mo kotino asu qotkoineŋo ketke okoramaike.”
Yesu Wane Nagaine so Ŋonqakoune
31 Naso yewao Yesu wane nagaine, so ŋonqaine eŋe sari lotke more mat wazaino okora more don motpi wake, Yesuŋo saket oniakane. 32 Pakimo, ŋei ŋerep magu suaine eŋe Yesu lolikka metkoi, edo olale rakoi, “Ge detnom! Geŋane nagaŋone, so ŋonqakopŋone eŋe qeinat, mat wazaino okora more goŋo kesikenane ramami.”
33 Yalewa rau, Yesu eŋe mainge edane rake, “Maŋo naŋane nagane, so ŋonqane?” 34 Eŋe deine ŋei ŋerep lolikka metkoi, eŋe one more, enanoka pore ongi paki rake, “Onbi! Iwa edo naŋane nagane so ŋonqane okanmami. 35 Ŋei me ŋerep mane eŋe Anutu wane don dere eŋane simile mogasikei, ea ŋo naŋane nagane so ŋonqane okanmami.”