4
Ŋei Mane Eŋe Euo Waet Ebotmaike Eŋane Don Rokop
Pakimo, Yesu eŋe koso kito ebo ebon urataine takotke more, Galili doku namuŋ wane qalakino ŋei ŋerep kito ebonge. Pakiso ŋei ŋerep zok tego suaineŋo sari eŋano manerop lewage more watke Yesu lolikkau eŋe kepo qelige ari seki mane kutno wa more ŋei ŋerep biraone weti toe namuŋgo wa eŋineka metke. Metkiso, ŋei ŋerep magu eŋe qalakino lewage okorakoi. Eŋe yalewa okorau, Yesu eŋe don rokop mane kito more edane rake,
“Ŋine detpi! Ŋei mane eŋe euo wit ebosiakane arike. Eŋe wit woune natne euo ebotke, pakimo, natne ari numao kito metki naŋi edo sari nekoi. Woune natne ari kepe wesi tabilainerop kepe ewekine yewa wane kutno ket kito ikopka poripke wiekoi. Wane kaiwe suaine sa more wit komine yewa ezoke. Ŋodoene yewa qei mi ketlukke kepe wesi tabilainerop ea wane komine ururuke seukkoi. Wit woune natne touk okolerop ea wane koto ket kitokoi. Wane touk okolerop yewaŋo ikop wie more pise walip onge. Walip ongiso, wit wele maine mi qekoi. Ŋo, wit woune natne kepe gukinerop yewao ket kitokoi. Ket kito more, komine poripke sua more wele maine qekoi. Wele natne 30, natne edo 60, natne edo zok 100 yaline qekoi.”
Ea wane Yesu eŋe edange, “Ŋei me ŋerep mane eŋe ketineropŋo yemo don iwa dere malipka more, kine detlukkayake.”
Don Rokop Wane Masi
10 Ŋei ŋerep magu suaine eŋe biraone ari warekoi, naso yewao Yesu eŋineka metki, eŋine dokoine 12 eŋe so ŋei natne mo Yesurop weneŋ ge okangoi, eŋe Yesu wane don raki detkakoi, ea wane eŋano sari qesonka rakoi, “Ge don rokop more rene ea ra qelaŋane ŋedannom detŋem.” 11 Yesu eŋe mainge rake, “Anutuŋo don sanine so qeli ewe zonominane kine so ŋine dalino ware ŋunmaike, na ŋine ea desikei wane ŋidanmaile. Ŋei ŋerep natne ŋadino gemami eŋe naŋane don, ea don rokopkoka kito more edan edan wane raraine, ea wane rokop na korop kito edanbe, eŋe detwaremami. 12 Yalewa wane,
‘Eŋe deeneŋo kaikei, ŋo, eŋe kine kine maine mi kau qelaŋaniake. Eŋe keteneŋo maine desikei, ŋo, eŋe kine maine mi detlukkei, so weteeno mi maingeu, soteene pa eboniake. Ea wane eŋe wet maingeu, Anutuŋo eŋane sot qelingi siukeake.’ ”
Yesu Eŋe Wit Woune Ebo Ebot Wane Donkisi Kine Ra Qelaŋange.
13 Pakiso, Yesu eŋe qesonone rake, “Ŋine don rokop kito more rele, yewa koso maine weneŋ detlukkamami me? Pakimo, ŋine don rokop korop yewa wane kine dalino det lukkaikei? 14 Ŋei wit woune ebotmaike, ea eŋe Anutu wane don oŋom ebotmaike. 15 Woune natne dumao ket kitoke, ea yemo ŋei ŋerep natne eŋe Anutu wane don detpi, kotoeno ketki, nasomde bamgoka, Satan eŋe sari Anutu wane don ea ŋei ŋerep natne eŋane kotoeno yasoke, ea ma biraki saket ariake. 16 Woune natne kepe kutka, wesi tabila weneŋ, ea wane kutno ket kitoke, eamo ŋei ŋerep natne eŋe Anutu wane don ikop dere ma more bakom kitokei. 17 Ŋo, eŋe ŋodine qeirop mi ket ma qotke mesiake. Eŋe kutka metki, ŋaba edo biŋek don wane umat natne wikilerop ebonbi, eŋe koso Anutu ŋadekkaikei. 18 Woune natne eŋe touk okolerop ea wane keune ket kitokoi, eamo ŋei ŋerep natne eŋe Anutu wane don detkoi. 19 Ŋo, kepe kutno gege wane umat so wesi aboŋ suaine maratka maratka, so kine kine natne, ea wane bailalaŋ, eaŋo ŋei ŋerep eŋane kotoeno waket more, Anutu wane don kotoeno piseka more ma qorokka more, ma pelek kaki siukke, ea wane wele maine mi qekoi. 20 Ŋo woune natne kepe kelokinerpko eao ket kitokoi, eamo ŋei ŋerep natne eŋe Anutu wane don dere more malipka lukeu paki, ma qotkakoi. Ea wane eŋe wele maine qekoi, wele natne 30, natne 60, natne 100 yale qekoi.”
Don Sane Ŋado Didiwo Wakoniake
21 Pakiso, Yesu eŋe koso rake, “Ŋei mane kiwa kuake more diao qeki okorayake? Lase bano me rosaŋo more supaki mesiake? Mida! Eŋe kiwake more qeki zake kutno didiwo okora korop qelaŋanoniake. 22 Yalewaka, kine kine korop sane pamaike, ea na ŋado didiwo mawe wakon wareake. So kine kine natne supawe metmaike, ea ŋado na ma lalagewe didiwo wakon wareake. 23 Ŋei me ŋerep mane eŋe ketineropŋo don iwa wane kine dere more malipka lukki paki, korop detka wareake.”
24 Yale ra more eŋe koso edane rake, “Ŋine dere more kaulukkei! Ŋine ŋei ŋerep eŋano urata kine kine mauluke ebonikeiwo, Anutu eŋe yalewaka ŋine mauluke ŋibone more koso manerop takotke yuanka maulukŋune ŋiboniake.Ŋo, ŋine ŋei ŋerep matali ebonikeiwo, Anutu eŋe ŋine yalewaka mataliŋune more koso manerop yuanka mataliŋune ŋiboniake. 25 Anutu eŋe ŋei me ŋerep mane kine kine mo mangi make, ea togoleka malipka geakeo, eŋe koso takotke mane more ma sua maniake. Ŋo, ŋei mane eŋe Anutu kine kine nigatne mange, ea mi mauluke wareka mageakeo, yemo Anutu eŋe ŋei yewa wane kine kine mange, ea koropka omaka wareake.”
Woune Kominerop Ea Wane Don Rokop
26 Yesu eŋe koso rake, “Anutuŋo ware ŋunmaike, ea wane tanikine iwa yale. Ŋei mane eŋe kine kine woune euo ebore more, 27 eŋine matko ari toma geake. Ŋo eŋe mi detkamaike, wele dalino eu koto wakonmaike. Pakimo, woune ea eŋe poripke sayake. 28 Saki, kepe oŋomka komine mapitkaki sua wele qeake. Mikepka kau saraine so pizulumine. Ŋadino wit wele wakone more menage laŋeniake. 29 Wit wele laŋengi, ŋei eŋe kieke pilaŋŋo kitatmaike.”
Anutuŋo Wareŋuniakane Kine Yesu Eŋe Ea Wane Don Rokop Motke
30 Yesu eŋe koso takotke more ŋei ŋerep qesonone more rake, “Na Anutuŋo wane miti me qeli ewe zonom wane numa ea mo kine kine mane onokakao rokop kitowe, takotke more ra qelaŋanikale? 31 Eŋe eamo mastet woune yale, nigatnemde okanmaike. Mastet woune nigatnemde kine kine natnane woune me waetne yuane more zok manerop, nigatne okanmaike. Yalinane mastet woune ea ŋei manŋo euine ebotke. 32 Pakimo, eŋe poripke more, sua eu kotino ŋara nenine natne korop yuanone more, eŋe wie weti wa qogine qe mesiake. Pakimo, naŋi eŋe sari wa more naune koto matene kito more mesikei.”
33 Yesu eŋe don rokop kine kine loutne iwa more ŋei ŋerep ra edange. Ŋei ŋerep edo dere qelaŋanikei wane Yesu eŋe dereretene rokouno edange. 34 Yesu eŋe ŋei ŋerep don rokop eaka edane okange. Ŋo, eŋe dokoine eŋerop mere more, don rokop wane kine ra qelaŋane edane okange.
Yesu Eŋe Dibom Ma Peseke
35 Naso mane kepe qoiqoiwo, Yesu eŋe dokoine edane rake, “Ŋene sekiwo wa more, doku namuŋ kitare erinat ariŋem.” 36 Raki, eŋe ŋei ŋerep magu suaine yewa qeliŋone more, Yesu alakane wa metkiso, dokoine eŋe ŋado seki yewa wane kutno wa more, eŋe weneŋ ma ariuso, seki natne eŋe weneŋ eŋerop arikoi. 37 Ariu, ikopka dibom suaine wie more seki koto kiwet qakki ket watke ma murugeakane okange. 38 Yesu eŋe seki sotno qaliŋan more kulu pake. Dokoine eŋe ari ma wirikka rakoi, “Kito ŋebo ŋebon ŋene zok bori more seukkenane okanmaine! Ge onoka wane mi det ŋonmaine?”
39 Yesu eŋe wie more togoleka kuroge momo olatke, “Doŋ mannom!” Ra more eŋe dibom olatke, “Ge, tikŋane doŋ mane panom!” Rakiso momo eŋe doŋ mangi, so dibom eŋe yaleka tik doŋ mane kaloŋ suaine pake. 40 Pakiso, Yesu eŋe dokoine edane rake, “Ŋine onoka wane kaet okanmami? Ŋine malip malipŋine mida me?”
41 Eŋe kaet suaine okane more, enŋene auye rakoi, “Ŋei iwa eŋe zok ŋei kine mane! Naso bano ŋei ŋerep zoma kubetenerop so asuene qotkoine ma menaŋonge, wane koso iwa momo so dibom suaine iwa don etangi, ere done detka more qeliŋmamik!”