4
Nai ulun relijiaun sira ameasa Pedro ho João iha tribunal
Bainhira Pedro ho João sei koalia hela ho ema sira nee, nai lulik relijiaun Judeu sira, xefi seguransa uma kreda boot, ho mos ema husi grupu Saduseu too mai.* Sira hirus tanba Pedro ho João sempre hanorin povu hodi foo sai katak Jesus moris fali ona husi mate, i nunee Nia loke dalan ba ema mate sira mos bele moris fali. Entaun sira kaer apostolu nain rua nee. Maibee tanba kalan ona, entaun sira hatama ba iha kadeia para aban bele tesi lia. Maibee ema sira nebee rona apostolu sira nia hanorin, barak fiar ba Jesus. Nunee sarani sira aumenta barak, too maizoumenus ema rihun lima. Nee mane deit, feto ho labarik seidauk sura.
Iha aban fali, justisa nain relijiaun Judeu sira halibur hamutuk iha Jerusalém. Sira nee mak nai ulun relijiaun sira, katuas lia nain sira ho mestri relijiaun Judeu sira. Nai lulik boot Anás mos iha. Nunee mos Kaifás, João, Alexandre ho nai lulik boot nia familia balu tan. Bainhira sira hotu hamutuk ona, sira foo orden para lori Pedro ho João mai aprezenta ba sira. Kuandu apostolu nain rua nee too mai, ulun boot sira husu, “Imi uza see nia kbiit ho see nia naran hodi kura ema ain aat nee?”
Depois Espiritu Santu domina Pedro, i Pedro hataan ba sira dehan, “Nai ulun sira ho katuas lia nain nasaun Israel nian. Senhor sira atu investiga ami tanba deit ami ajuda ema ain aat ida. Senhor sira husu ami, oinsaa mak ema nee bele hetan kura. 10 Hau hakarak foo hatene ba senhor sira ho povu Israel tomak katak, ema nee agora bele hamriik iha ita boot sira nia oin tanba hetan kura hodi Jesus Kristu Ema Nazaré nia naran. Ita boot sira prega tiha Nia iha krus too mate. Maibee Maromak halo moris fali Nia husi mate. 11 Iha Livru Sagradu kompara Jesus ho fatuk ida hanesan nee:
‘Iha fatuk ida nebee imi badaen sira lakohi uza,
maibee agora fatuk nee mak sai fali fatuk nebee prinsipal.’
12 So Jesus mak bele salva ita, ema seluk la bele. Iha mundu tomak, la iha dalan seluk mak Maromak foo ba ita ema hodi hetan salvasaun.”
13 Justisa nain relijiaun sira haree Pedro ho João nee brani, i sira hatene katak apostolu nain rua nee ema baibain deit, laos ema eskola boot. Nunee sira admira, i sira hanoin hetan katak, apostolu sira nee uluk hamutuk ho Jesus. 14 Maibee sira la bele koalia buat ida hasoru Pedro ho João, tanba ema nebee hetan kura nee hamriik hela iha sira nia oin. 15 Entaun sira haruka apostolu nain rua nee sai ba liur atu justisa nain sira bele diskuti hamutuk. 16 Sira husu ba malu, “Ita atu halo saida ba ema nain rua nee? Tanba ema hotu-hotu iha Jerusalém hatene ona katak sira mak halo milagre boot nee. Ita la bele nega. 17 Ita lakohi atu povu barak liu tan rona kona ba milagre nee. Nunee diak liu ita bandu sira nain rua atu la bele koalia ba see-see deit hodi Jesus nia naran.”
18 Depois sira haruka bolu apostolu nain rua nee tama fali ba laran hodi bandu sira atu la bele koalia ka hanorin ba see-see deit hodi Jesus nia naran.
19 Maibee Pedro ho João hataan, “Senhor sira tetu rasik ba. Iha Maromak nia oin, ida nebee mak loos? Halo tuir ita boot sira nia hakarak ka halo tuir Maromak nia hakarak? 20 Buat nebee mak ami rasik haree ho matan, i rona ho tilun, ami tenki foo sai nafatin!”
21 Justisa nain sira ameasa tan apostolu nain rua nee, depois husik sira sai. Sira la hatene atu kastigu oinsaa, tanba povu hotu hahii hela Maromak ba milagre 22 nebee mak Nia halo ba ema ain aat nee. Tanba ema nee tinan haat-nulu resin ona mak foin hetan kura.
Sarani sira halo orasaun husu brani
23 Bainhira justisa nain sira husik tiha Pedro ho João, sira nain rua nee fila ba sira nia maluk sira. Too iha nebaa sira konta buat hotu-hotu nebee mak nai lulik nia ulun sira ho katuas lia nain sira hatete ona ba sira. 24 Rona tiha hotu, sarani sira neon ida laran ida halo orasaun hamutuk nunee: “Nai Maromak Kbiit Nain, Ita Boot mak halo lalehan ho rai, ho tasi ho buat hotu-hotu iha laran. 25 Uluk Espiritu Santu foo sai Ita Boot nia liafuan ba Ita Boot nia atan ami nia bei-ala David. Ita Boot koalia nunee kona ba ema nebee kontra Jesus:
‘Nusaa mak nasaun sira hirus?
Povu sira tau lia ba malu atu manaan saida?
26 Liurai sira iha mundu hamriik hamutuk;
nai ulun sira nee futu lia
kontra Nai Maromak
i hasoru Mesias, Liurai nebee Nia foti tiha ona.’
27 Liafuan nee sai realidade ona. Tanba iha sidade nee, liurai Herodes ho governador Pónsiu Pilatus kombina malu ho ema jentiu sira ho ema Israel hodi kontra Jesus. Afinal Nia nee Ita Boot nia Atan santu, Ita Boot mak haruka Nia mai. 28 Maibee buat sira nee hotu akontese tuir Ita nia planu nebee hori uluk kedas Ita Boot desidi tiha ona ho Ita Boot nia kbiit. 29 Nai Maromak, haree ba sira nia ameasa nee. Halo Ita Boot nia atan ami sira nee brani atu foo sai Ita Boot nia liafuan. 30 Foo kbiit mai ami liu husi Ita Boot nia Atan Jesus nia naran, atu ami bele kura ema moras i halo milagre ho sinal oi-oin.”
31 Sira halo orasaun hotu tiha, uma nee nakdoko. Espiritu Santu domina sira hotu, i sira foo sai Maromak nia liafuan ho brani.
Sarani sira foo sasaan ba malu
32 Iha tempu nebaa ema hotu nebee fiar ba Jesus, sira moris neon ida laran ida. La iha ema ida mak dehan sasaan nebee nia iha, ninian mesak. Sasaan saida mak nia iha, hotu-hotu uza. 33 Apostolu sira hetan kbiit boot hodi foo sasin kona ba Nai Jesus moris fali husi mate. I sarani sira hotu hetan bensaun husi Maromak. 34 Sira hotu la falta buat ida. Tanba sira balu faan sira nia rai ka uma, i osan nee sira lori baa 35 entrega ba apostolu sira hodi fahe ba ema nebee presiza.
36 Ezemplu ida mak José, ema Levi husi rai Xipre. Apostolu sira bolu nia Barnabé, nee dehan katak “konsolador”. 37 Nia faan nia rai pedasuk ida, i nia lori osan rai nian nee baa entrega ba apostolu sira.
* 4:1 Ema husi grupu Saduseu fiar katak ema mate sira sei la moris fali. 4:11 Salmus (Mazmur) 118:22 4:24 Ézodu (Keluaran) 20:11; Neemias 9:6; Salmus (Mazmur) 146:6 4:26 Salmus (Mazmur) 2:1-2 4:27 Mateus 27:1-2; Marcos 15:1; Lucas 23:1,7-11; João 18:28-29 4:32 Apostolu sira nia Istoria 2:44-45