5
Ananias ho Safira mate tanba bosok Espiritu Santu
Iha mos ema ida naran Ananias, nia kaben naran Safira. Loron ida, sira nain rua faan sira nia rai pedasuk ida. Ananias lori osan rai nian nee balu baa entrega ba apostolu sira. Nia dehan nia entrega osan tomak, afinal nia rai tiha osan balu ba sira nia aan. Nia halo nunee, nia feen mos hatene hotu.
Pedro hatete, “Ananias, nusaa mak o husik Satanás domina o nia laran too o bosok fali Espiritu Santu? Nusaa mak o subar osan rai nian balu ba o nia aan rasik? Rai nee o nian. O atu faan ka lae, konformi o. Se o faan mos, o atu foo nia osan hotu ka, balu deit, konformi o. Nusaa mak o hanoin atu halo nunee? O laos bosok ema, maibee o bosok Maromak!”
Rona Pedro koalia nunee, Ananias monu ba rai i mate kedas iha fatin. Ema nebee rona kona ba nia mate nee, sira tauk teb-tebes. Depois mane klosan sira baa falun Ananias nia mate isin hodi hulan sai baa hakoi.
Liu tiha oras tolu nunee, Ananias nia kaben mos tama, maibee nia la hatene saida mak ohin akontese. Pedro husu ba nia, “Hatete mai, imi nain rua faan rai nee, nia folin mak nee ka?”
Nia hataan, “Loos, folin mak nee.”
Pedro dehan, “Nusaa mak imi nain rua kombina malu hodi koko Nai Maromak nia Espiritu? Haree ba! Sira nebee ohin lori o nia laen baa hakoi, agora iha hela odamatan. Sira mos sei hulan o.”
10 Iha momentu nee kedas, Safira monu ba rai i mate iha fatin. Mane klosan sira tama ba laran, haree nia mate tiha ona. Entaun sira hulan nia mate isin hodi baa hakoi iha nia laen nia sorin.
11 Sarani sira ho ema sira seluk nebee rona kona ba Ananias ho Safira nia mate nee, sira tauk teb-tebes.
Apostolu sira kura ema barak
12 Iha tempu nee, apostolu sira halo milagre ho sinal barak iha povu nia oin, halo povu admira. Sarani sira sempre halibur malu iha uma kreda boot, iha fatin ida naran Varanda Salomão. 13 Ema barak respeita sira. Maibee see mak seidauk fiar ba Jesus, la brani baa hamutuk ho sira.
14 Loron ba loron feto ho mane nebee fiar ba Nai Jesus aumenta ba beibeik. 15 Tanba milagre nebee apostolu sira halo, ema hulan ema moras sira hodi baa hatoba iha biti iha dalan ninin, atu Pedro liu husi nee karik, nia lalatak bele kona sira. 16 Ema barak nadodon mai husi aldeia sira besik sidade Jerusalém. Sira lori sira nia maluk nebee moras ho mos ema nebee terus tanba espiritu aat tama iha sira nia laran, i sira hotu hetan kura.
Apostolu sira hetan terus
17 Iha tempu nee, nai lulik boot ho nia maluk sira husi partidu Saduseu laran moras teb-tebes apostolu sira. 18 Nunee sira baa kaer tiha apostolu sira hodi baa hatama iha kadeia.
19 Maibee iha kalan nee Nai Maromak nia anju ida baa loke odamatan kadeia nian hodi lori sira sai ba liur. Anju nee hatete, 20 “Imi baa hamriik iha area uma kreda boot hodi foo sai ba povu buat hotu-hotu kona ba moris foun.”
21 Apostolu sira mos halo tuir. Iha dadeer-saan deit sira baa iha area uma kreda boot hodi hanorin povu.
Bainhira nai lulik boot ho nia maluk sira too mai, sira halibur fali justisa nain sira hotu, sira nee povu Israel nia nai ulun sira. Depois sira haruka ema seguransa baa hasai apostolu sira husi kadeia para bele tesi sira nia lia.
22 Maibee bainhira seguransa sira too iha kadeia, sira la hetan apostolu sira. Entaun sira fila baa foo hatene dehan, 23 “Ami too iha kadeia, ami haree odamatan kadeia nian xavi metin hela, seguransa sira mos hamriik hela iha odamatan oin. Maibee bainhira ami loke odamatan, ami haree ema ida la iha.”
24 Rona nunee, xefi seguransa uma kreda boot ho nai lulik nia ulun sira sai bilaan tiha, sira hanoin la hetan, saida mak atu mosu tan.
25 Depois iha ema ida mai foo hatene sira dehan, “Senhor sira rona mai! Ema sira nebee Ita Boot sira hatama iha kadeia nee agora hamriik hela iha area uma kreda boot hodi hanorin povu.”
26 Rona nunee, xefi seguransa uma kreda boot nian baa hamutuk ho nia elementu sira hodi kaer fali apostolu sira. Sira kaer ho di-diak deit, sira la kaer ho brutu tanba tauk povu bele tuda sira ho fatuk.
27 Sira lori apostolu sira baa aprezenta iha justisa nain sira nia oin. Depois nai lulik boot husu ba apostolu sira dehan, 28 “Ami bandu ona imi para la bele hanorin ema kona ba Jesus nee. Maibee imi kontra fali, imi baa hanorin iha sidade Jerusalém tomak. Imi mos duun dehan, ami mak halo Ema nee mate.”
29 Entaun Pedro ho apostolu sira seluk hataan, “Ami tenki halo tuir Maromak nia hakarak, laos ema nia hakarak. 30 Jesus nee, imi prega tiha iha krus too mate. Maibee Maromak ida nebee ita nia bei-ala sira adora nee, Nia mak halo moris fali Jesus husi mate. 31 Agora Maromak foti tiha ona Jesus tuur iha Nia sorin loos hodi ukun nudar Liurai ho Salvador. Nia halo nunee para tulun povu Israel hakribi sira nia sala i hetan perdaun husi Maromak. 32 Ami sai sasin ba buat sira nee. Maromak foo ona Espiritu Santu ba ema sira nebee halo tuir Nia hakarak, i Espiritu Santu nee mos foo sasin kona ba Jesus.”
33 Rona nunee, justisa nain sira hirus teb-tebes too sira hakarak oho apostolu sira. 34 Maibee iha justisa nain ida husi grupu Farizeu, naran Gamaliel. Nia mestri relijiaun, i ema hotu respeita nia. Nia hamriik i haruka ema lori apostolu sira sai lai ba liur. 35 Depois nia hatete ba nia maluk justisa nain sira nunee:
“Maluk Israel sira, tetu di-diak saida mak imi atu halo ba ema sira nee. 36 Ita hatene, foin dadauk ema ida naran Teudas foti nia aan sai ema boot, i maizoumenus ema nain atus haat tuir nia. Too ikus ema oho tiha nia, depois nia ema sira halai namkari too lakon tiha deit.
37 Depois too tempu governu Roma haruka halo sensus, iha ema ida naran Judas husi provinsia Galileia, nia hamriik hasoru governu Roma. Ema barak tuir nia, maibee ikus mai ema oho tiha nia, i nia ema sira mos halai namkari hotu.
38 Nee duni, kona ba kazu nee, hau foo hanoin ba imi hanesan nee: La bele halo buat ida ba ema sira nee! Husik sira baa deit. Tanba se sira nia planu ho buat nebee sira halo nee mai husi ema, entaun aban-bainrua sira sei lakon hanesan Teudas ho Judas. 39 Maibee se mai husi Maromak, entaun imi la iha kbiit atu taka dalan. Keta halo be imi kontra fali Maromak!”
Rona nunee, sira hotu simu. 40 Depois sira bolu apostolu sira tama fali ba laran, i haruka ema baku ho sikoti. Hotu tiha sira bandu apostolu sira la bele koalia tan kona ba Jesus, depois husik tiha sira baa.
41 Apostolu sira sai husi tribunal relijiaun ho laran haksolok tanba Maromak konsidera sira serve atu simu terus tanba sira tuir Jesus. 42 Loro-loron sira sempre hanorin Liafuan Diak kona ba Jesus, dehan Nia mak Mesias, Salvador nebee Maromak haruka mai. Sira foo sai nunee beibeik iha area uma kreda boot ho mos husi uma ba uma.
5:28 Mateus 27:25