9
Nai Jesus foo knaar ba Nia apostolu nain sanulu resin rua
(Mateus 10:5-15; Marcos 6:7-13)
Iha loron ida, Jesus halibur apostolu nain sanulu resin rua hodi foo kbiit ba sira atu bele duni sai diabu husi ema i kura ema nia moras. Nia haruka sira baa atu foo sai kona ba oinsaa Maromak ukun nudar Liurai, i atu kura ema moras. Nia hatete ba sira, “Imi lao, la bele lori buat ida. La bele lori ai tonka, pasta, bukae, ka osan. Hena hodi troka mos la bele. Kuandu ema simu imi iha sira nia uma, hela deit iha uma nee too imi sai fali ba aldeia seluk. Maibee se imi tama iha aldeia ida mak ema lakohi simu imi, husik tiha aldeia nee. I hisik rai rahun husi imi nia ain okos hodi hatudu katak, Maromak sei kastigu sira.”
Depois apostolu sira lao husi aldeia ba aldeia hodi foo sai Maromak nia Liafuan Diak i kura ema moras.
Liurai Herodes konfuzaun kona ba Nai Jesus
(Mateus 14:1-12; Marcos 6:14-29)
Liurai Herodes* rona kona ba buat hotu-hotu nebee Jesus halo. Nia konfuzaun, tanba iha ema balu dehan, “Jesus mak João Sarani Nain, nia moris fila fali ona husi mate.” Balu tan dehan, “Nia Maromak nia profeta Elias mak mosu fali.” Iha seluk tan dehan, “Nia nee profeta seluk ida nebee mate kleur ona, i agora moris fali.” Maibee Herodes dehan, “Hau rona buat oi-oin kona ba Ema ida nee. João nia kakorok, hau haruka tesi tiha ona. Entaun ema ida nee see tan?” Nunee Herodes buka atu hasoru malu ho Jesus.
Nai Jesus foo hahaan ba ema rihun lima resin
(Mateus 14:13-21; Marcos 6:30-44; João 6:1-14)
10 Bainhira apostolu sira fila fali mai, sira konta ba Jesus buat hotu-hotu nebee sira halo ona. Depois Jesus lori sira sees aan baa iha aldeia Betsaida. 11 Maibee ema barak rona katak Jesus atu baa nebaa, i sira mos tuir. Too iha nebaa, Jesus simu sira ho diak. Nia foo sai ba sira kona ba oinsaa Maromak ukun nudar Liurai, i kura sira nia moras hotu.
12 Loro atu monu ona, apostolu nain sanulu resin rua mai hatete ba Jesus dehan, “Diak liu haruka ema sira nee baa buka hahaan iha aldeia sira nebee besik. Haruka sira mos baa buka fatin hodi toba, tanba iha nee rai fuik.”
13 Jesus hataan, “Imi mak foo hahaan ba sira.”
Apostolu sira dehan, “Ita so iha paun fuan lima ho ikan rua deit. Halo nusaa mak ita bele sosa hahaan ba ema barak hanesan nee?!” 14 Tanba ema iha nebaa maizoumenus rihun lima. Nee foin sura mane deit, feto ho labarik la sura.
Jesus dehan ba sira, “Haruka ema sira nee hotu tuur tuir grupu. Grupu ida ema nain lima-nulu.” 15 Sira mos halo tuir. Kuandu ema tuur hotu ona, 16 Jesus foti paun fuan lima ho ikan rua nee, i hateke ba lalehan hodi foo agradese ba Maromak. Nia silu paun ho ikan halo pedasuk-pedasuk, i foo ba Nia eskolante sira hodi baa fahe ba ema lubun boot nee. 17 Sira hotu haan too bosu, hahaan mos resin. Nia eskolante sira tau hamutuk hahaan restu sira nee iha bote sanulu resin rua nakonu.
Pedro rekonhese, Jesus mak Mesias
(Mateus 16:13-28; Marcos 8:27—9:1)
18 Iha loron ida, Jesus halo hela orasaun mes-mesak iha fatin ida, i Nia eskolante sira besik Nia. Hotu tiha, Nia husu ba sira, “Tuir ema konta, Hau nee see?”
19 Sira hataan, “Iha balu dehan, Ita Boot João Sarani Nain. Balu tan dehan, profeta Elias. Balu mos dehan, profeta seluk ida nebee mate kleur ona, i agora moris fali.”
20 Jesus husu tan, “Tuir imi rasik, Hau nee see?”
Pedro hataan, “Ita Boot nee Mesias, Salvador nebee Maromak promete hori uluk ona atu haruka mai.”
21 I Jesus bandu sira la bele foo hatene ba see-see deit.
22 Jesus hatutan dehan, “Hau, Ema Umanu nia Oan tenki simu terus oi-oin. Nai ulun Judeu sira, nai lulik nia ulun sira ho mestri relijiaun sira sei la simu Hau. Ema sei oho tiha Hau, maibee too iha loron tolu, Maromak sei halo Hau moris fila fali.”
23 Depois Nia foo hatene ba sira hotu dehan, “See mak hakarak tuir Hau, nia tenki husik tiha nia hakarak rasik, i tenki prontu simu terus, hanesan ema nebee loro-loron lori nia krus too mate. I nia tenki tuir Hau nafatin. 24 Tanba see mak hakarak salva nia aan, nia sei lakon fali. I see mak lakon nia moris tanba nia tuir Hau, nia sei hetan moris rohan-laek. 25 Se ema ida hetan riku-soin mundu nian hotu-hotu, maibee too ikus la hetan moris rohan-laek karik, nia manaan saida loos? 26 Se ema ruma moe atu simu Hau i lakohi simu Hau nia liafuan, aban-bainrua Hau, Ema Umanu nia Oan mos sei moe atu rekonhese nia bainhira Hau fila fali mai husi lalehan. Hau sei tuun mai ho naroman lalehan nian, ho Aman Maromak nia kbiit tomak, i Maromak nia anju sira nabilan haleu Hau. 27 Hau hatete lo-loos ba imi, husi imi sira nee, balu sei moris too haree Maromak ukun nudar Liurai mak foin mate.”
Nai Jesus nakfilak Aan iha foho leten
(Mateus 17:1-8; Marcos 9:2-8)
28 Liu tiha loron walu hanesan nee, Jesus lori Pedro, João ho Tiago sae ba iha foho ida hodi halo orasaun. 29 Jesus halo hela orasaun, Nia oin nakfilak aan, i Nia hena mos sai mutin nabilan hanesan rai lakan. 30 Derepenti deit Maromak nia profeta nain rua, Moisés ho Elias mosu mai 31 ho naroman lalehan nian hodi koalia ho Jesus. Sira nain tolu koalia kona ba Jesus nia mate, tanba la kleur tan Nia sei mate iha Jerusalém hodi kumpri Maromak nia planu.
32 Momentu nee, Pedro ho nia kolega nain rua nee toba dukur tiha. Sira hadeer mai, haree Jesus naroman nabilan loos, hamriik hela ho ema nain rua nee.
33 Bainhira Moisés ho Elias atu baa ona, Pedro nia hanoin lakon tiha, i nia koalia arbiru deit dehan, “Mestri, ita hamutuk iha nee, furak. Diak liu ami halo tenda tolu, ida ba Ita Boot, ida ba Moisés, ho ida ba Elias.” 34 Pedro sei koalia hela nunee, kalohan ida tuun mai falun tiha sira, halo eskolante nain tolu nee tauk. 35 I lian ida husi kalohan nee dehan, “Nee Hau nia Oan, Hau hili ona Nia. Imi tenki rona Nia.”
36 Rona tiha lian nee hotu, eskolante sira la haree tan ema ida, so Jesus deit. Iha tempu nebaa sira nain tolu la konta sai ba ema seluk kona ba buat nebee mak sira haree.
Nai Jesus duni sai diabu husi labarik ida
(Mateus 17:14-23; Marcos 9:14-32)
37 Aban fali Jesus tuun husi foho nee hamutuk ho Nia eskolante nain tolu, i ema barak teb-tebes mai hasoru Nia. 38 Husi ema barak nia leet nee, iha senhor ida bolu ho lian makaas dehan, “Mestri, favor ida, haree lai hau nia oan mane. Nia hau nia oan mesak. 39 Iha diabu ida dala barak ataka nia halo nia hakilar derepenti i tebe liman tebe ain too kabeen mutin sai husi ibun. Diabu nee book nia beibeik i halo terus liu nia. 40 Hau husu tiha ona ba Ita Boot nia eskolante sira atu duni sai tiha diabu nee, maibee sira la bele halo buat ida.”
41 Jesus siak sira hotu dehan, “Imi ema nebee sempre halo aat i la fiar ba Maromak. Hau tenki hela ho imi too bainhira tan? Hau tenki pasiensia ho imi too iha nebee?!”
Depois Nia hatete ba senhor nee, “Lori ita nia oan mai.”
42 Labarik nee lao dadauk ba Jesus, diabu riba nia ba rai i halo nia tebe liman tebe ain. Maibee Jesus foo orden ba diabu para sai husi labarik nee, i nia diak kedas. Depois Jesus entrega fali labarik nee ba nia aman. 43 Ema hotu-hotu admira tanba haree Maromak nia kbiit boot nee.
Momentu ema hotu-hotu sei admira hela ho milagre oi-oin nebee Jesus halo, Nia hatete ba Nia eskolante sira, 44 “Imi rona di-diak saida mak Hau atu hatete nee. La kleur tan, ema sei faan Hau, Ema Umanu nia Oan ba ema aat.” 45 Maibee Nia eskolante sira la kompriende. Tanba liafuan nia signifikadu sei taka hela, atu sira la bele hatene. I sira mos tauk atu husu ba Jesus.
See mak boot liu?
(Mateus 18:1-5; Marcos 9:33-37)
46 Jesus nia eskolante sira komesa haksesuk malu kona ba ida nebee mak boot liu. 47 Maibee Jesus hatene sira nia hanoin. Entaun Nia lori labarik oan ida mai hamriik iha Nia sorin. 48 Nia hatete ba sira, “See mak simu labarik nee hodi Hau nia naran, nia simu Hau. I see mak simu Hau, nia simu mos Ida nebee mak haruka Hau mai. Ema nebee haraik aan nudar ema kiik, nia mak boot liu iha Maromak nia oin.”
Ema nebee la kontra imi, nia hamutuk ho imi
(Marcos 9:38-40)
49 João foo hatene ba Jesus dehan, “Mestri, ami haree ema ida duni sai diabu hodi Ita Boot nia naran. Ami bandu nia, tanba nia laos ita nia ema.”
50 Maibee Jesus hataan, “La bele bandu! Tanba ema nebee la kontra imi, nia hamutuk ho imi.”
Ema iha aldeia ida iha Samaria lakohi simu Nai Jesus
51 Jesus nia loron atu sae ba lalehan besik ona, entaun Nia desidi, bele halo nusaa mos, Nia tenki baa iha sidade Jerusalém. 52 Nia haruka ema balu baa uluk, i sira tama iha aldeia ida iha provinsia Samaria atu prepara fatin ba Nia. 53 Maibee ema iha nebaa lakohi simu Jesus, tanba sira hatene katak Nia atu baa iha Jerusalém. 54 Bainhira Jesus nia eskolante Tiago ho João haree ema Samaria sira nia hahalok nee, sira husu ba Jesus, “Nai, se Ita Boot hakarak, ami haruka ahi tuun mai husi lalehan haan mutuk tiha sira.”
55 Maibee Jesus fila ba sira nain rua hodi siak sira. 56 Depois sira hotu baa fali aldeia seluk.
Tuir Nai Jesus laos fasil
(Mateus 8:19-22)
57 Bainhira Jesus ho Nia eskolante sira lao dadauk, ema ida dehan ba Jesus, “Ita Boot baa nebee deit, hau prontu atu tuir.”
58 Jesus hataan, “Asu fuik iha nia fatin hodi hela. Manu fuik mos iha nia knuuk. Maibee Hau, Ema Umanu nia Oan la iha fatin ida hodi tau Hau nia ulun ba.”
59 Jesus hatete ba ema ida seluk dehan, “Mai tuir Hau.”
Ema nee hataan, “Nai, husik hau fila baa hakoi hau nia aman lai mak foin hau tuir.”§
60 Jesus hatete ba nia, “Ema nebee lakohi rona Maromak, sira hanesan ema nebee mate tiha ona. Husik sira mak hakoi malu. Maibee o nia servisu mak baa foo sai kona ba oinsaa Maromak ukun nudar Liurai.”
61 Iha ema ida tan dehan, “Nai, hau hakarak tuir Ita Boot, maibee husik hau baa halo despedida lai ho hau nia familia mak foin hau tuir.”
62 Jesus hataan, “Ema nebee komesa ona tuir Hau, maibee haree fali ba kotuk, nia la merese serbi Maromak nudar nia Liurai.”
9:5 Lucas 10:4-11; Apostolu sira nia Istoria 13:51 * 9:7 Liurai nee naran Herodes Antipas. Nia aman Herodes Boot mak foo orden para oho labarik nurak sira iha Belém bainhira Nai Jesus moris. Haree Mateus 2:16-18. 9:8 Mateus 16:14; Marcos 8:28; Lucas 9:19 9:14 Mateus 14:21 9:19 Mateus 14:1-2; Marcos 6:14-15; Lucas 9:7-8 9:20 Liafuan “Mesias” ka “Kristu” hatudu ba Ema ida nebee mak Nai Maromak foti para salva Nia povu i ukun sira. Hori uluk kedas, Nai Maromak nia profeta sira foo sai katak Maromak sei haruka Nia mai, i ema Judeu hotu-hotu hein atu simu Nia nudar Salvador ho Liurai. 9:20 João 6:68-69 9:23 Mateus 10:38; Lucas 14:27 9:24 Mateus 10:39; Lucas 17:33; João 12:25 9:35 2 Pedro 1:17-18; Isaias 42:1; Mateus 3:17, 12:18; Marcos 1:11; Lucas 3:22 9:46 Lucas 22:24 9:48 Mateus 10:40; Lucas 10:16; João 13:20 9:53 Iha tempu nebaa ema Judeu adora Nai Maromak iha Jerusalém, maibee ema Samaria adora Nai Maromak iha foho Gerizim iha sira nia rain rasik. Sira haree malu la diak kleur ona. 9:54 2 Liurai sira (Reis, Raja-raja) 1:9-16 § 9:59 Tuir matenek nain Biblia nian balu, ema nee nia aman sei moris hela, sei forti hela. 9:61 1 Liurai sira (Reis, Raja-raja) 19:20