10
Vavahinau Nona Tamlohi Usuri
Hitahun haratu, Moli mo vir̃oni na tupu ngavulu limaravrua mo rua tinapua (72), ale mo r̃ulera la vano tiroma hinia, la vano mo rua rua na taon tari peresi na jara sei i pa vano ea i pa sopo tuai. Ale Iesu mo verea isara mara, “Vua asitauni mo mar̃ivi hajavua pani tamlohi voko enira tupu visalete purongo. Matana, ha usiusi isan Moli mata asitauni vara i r̃ule na tamlohi voko la vano mata vu na nona asitauni. Ha vano na malelemim; ha lo levosahia vara na lo r̃ule kamim ka lo vano sohena natu sipsip na livuha viriu jala. Ha sopo lavi te tanga korohi, teni te tanga, teni te sabat, ale ha sopo sile na retioloolo isan tea na malele.
Sava ima ka unu hinia, tiroma ha verea vara, ‘Tamata i pa toho hin ima akerihi!’
Ale vara tea hin ima atu mo avulahi hin kamim, nomim ler̃uhu i pa lo toho isana, pani vara mo vono, i pa mele hilu mai isamim. Ale ha lo toho hin ima atu purongo, ale ha lavi na sava la silea mata inua peresi na hanhani, matan mo tataholo vara tamlohi voko i lavi na volina. Ha lo juruvi na ima matea purongo.
Vara ka unu na taon matea, ale la lavi kamim, ha hani na sava la taua na nahomim. Ha vai na nora rojoa la tihai, ale ha verea isara vara, ‘Mauri atu God mo aulu hinia mo mai mariviti isamim moiso.’ 10 Pani vara ka unu na taon matea, ale la r̃ohu hin kamim, ha sivo na nora malele tavera, ale ha verea vara, 11 ‘Kama sar̃sar̃hi nar̃ihi na tangotango nomim taon na palomam sohena matamata matea na nahomim matan ka r̃ohu hin kamam, ale matana, God i pa r̃ohu hin kamim. Ha lo levosahia vara mauri atu God mo aulu hinia mo lo mai mariviti.’ 12 Varar̃uhu na verea isamim, vara talai non Sodom i pa sopo r̃ilangi i tikeli na talai nona taon sohen harihi na rani mata aria.
Tamlohi Matuvana Israel La Sopo Rasua
(Mt 11.20–24)
13 Rani sasati isam Chorazin! Rani sasati isam Bethsaida! Matan vara la hina mar̃urahi nike sei la vaira isamim la pa lo vaira hin Tyre enia Sidon, enira la pete posi moiso tuai, la ru na paraparati paki, ale la vuluvului na patmakovi moiso mata nora hehe. 14 Pani talai non Tyre enia Sidon i pa sopo r̃ilangi i tikeli na nomim talai na rani mata aria. 15 Ale engko Capernaum, ko r̃om vara God i pa taheho o sahe na tuka? I pa tauho sivo atano na varama mata mateia!
16 Haratu sei mo tapurongo isamim mo tapurongo isaku, ale haratu mo r̃ohu hin kamim mo r̃ohu hiniau; ale haratu mo r̃ohu hiniau mo r̃ohu hin haratu sei mo lo r̃uleau.”
17 Hitahu la tupu ngavulu limaravrua mo rua atu la mele hilu mai isan Iesu na avulahi lara, “Moli, tanume sasati sohena, la oloolo hin kamam mata hijam!” 18 Ale Iesu mo verea isara mara, “Na hite Setan mo jovi sivo atano sohena vaha na masapa mo sari na varama. 19 Ha lo levosahia vara na sile kamim na suiha vara ha varasi na mata peresi na novu lepa peresi na suiha tari tinatinapua non Setan matan ha pa aulu hinira mo isoiso, ale i pa sopo te hinau hatelete hinira i er̃i komo kamim. 20 Varar̃uhu, pani ha sopo avulahi matan tanume sasati la oloolo hin kamim; pani ha avulahi matan God mo uli na hijamim moiso na tuka!”
Iesu Mo Vere Meje Isan God Tama
(Mt 11.25–27; 13.16–17)
21 Na ranin hinau atu, Iesu mo avulahi na suihan Tanume Tapu ale mara, “Na vere meje isam Tama, Moli matan tuka peresi na varama, matan ko jarohi la hinau nike isana tamlohi lelevosahi peresi na tamlohi rongovosahi, ale ko vujangira isana natuvarihi purongo. Varar̃uhu Tama, ko avulahi hinia matan mo usuri na masalom r̃uhur̃uhu!
22 Tamaku mo sileau na hinau tari, ale mo sopo tea i levosahia vara Natuna enia hare pani Tama purongo, ale mo sopo tea i levosahi Tama pani Natuna purongo peresi na sava tamlohi Natuna mo vir̃onia vara i vujangia isana.”
23 Moiso mo posi vano isana nona tamlohi usuri mo varavaramasa isara mara, “Avulahi isamim matan ka hite na sava ka lo hitea. 24 Varar̃uhu na verea isamim, pr̃ovet peresi na supe matuvana la lo kilau vara la hite na sava ka lo hitea, ale vara la rongo na sava ka lo rongoa, pani la sopo rongoa.”
Retileu Atu Mo Aulu Jea
25 Ale na rani matea tamlohi lelevosahi mata leu matea mo turu vara i vaihite Iesu na retiusia matea sohen harihi, “Tija, a pa vai na sava natu, vara a lavi na mauri tui hinia?”
26 Iesu mo verea isana mara, “La uli na sava na Leu? Na nom kilakilau mo verea sohena sava?”
27 Ale mo r̃aramia mara, “ ‘O opoi Moli nom God vevuhi na mapum, na maurim, na suiham peresi na r̃omim’; Deut 6.5 ale, ‘O opoi na tahisam sohen ko lo opoiho hasem’.” Lev 19.18
28 Moiso, Iesu mo verea isana mara, “Ko verea mo tataholo. O vaia sohena, ale o pa mauri matana.”
Hare Enia Tahisaku?
29 Tamlohi atu mo opoia vara i hasena vaia i tataholo na nahon Iesu, ale mo verea isan Iesu mara, “Ale, hare enia tahisaku?”
30 Iesu mo r̃aramia mara, “Ale na rani matea tamlohi matea mo tai Jerusalem mo lo sivo Jericho, ale tamlohi vili na tamlohi mata vavanaho hai la tauria la r̃ari nar̃ihi na nona ruru, la lavi nar̃ihi na nona mania, moiso la vilia la pulahia na malele mariviti i mate, ale la malue.
31 Ale mo sopo tuai pr̃is matea mo lo sevuti hin malele atu mo hitea, pani mara mo hite tamlohi atu mo hahau pahipahi hinia. 32 Ale sohen haratu purongo, tamlohi voko na Temple matea na vaon Levi mara mo mai hin jara atu mo hitea, ale mo hahau pahipahi hinia. 33 Pani hitahu, mara Samaria matea na nona hahau mo mai hin jara atu, ale mara mo hitea mo r̃omopoia. 34 Mo rautoho na pahisana, mo rengi na wel peresi na waen na matara maja, ale mo pesira, moiso mo taua aulu na har̃i pulana donki, ale mo lingia mo mai na ima mapu matea, mo lo kilaua atu. 35 Mele rani sahe tamlohi atu mo sile na tamlohin ima mapu atu na mania mo tataholo mata voko mata rani mo rua mara, ‘O lo kilaua, ale sava hinau ko jalahia matana, a pa mele spaia na rani na mele pala nike.’ ”
36 Ale Iesu mo usia isana mara, “Na r̃omim, sava tamlohi natu hin la haratu mo tolu enia tahisan tamlohi atu sei tamlohi vili na tamlohi mata vavanaho la tauria?”
37 Moiso pa tamlohi atu mo r̃aramia mara, “Haratu mo r̃omopoia.”
Ale Iesu mo verea isana mara, “O vano o vaia sohena.”
Martha Enia Mary
38 Ale na malelera la lo vano Jerusalem, Iesu mo unu na vanua matea, ale har̃ai matea hijana Martha mo avulahi vara i unu na imana. 39 Ale vetasina matea hijana Mary, mo sakele na palon Moli mo lo tapurongo na nona vujangi. 40 Pani Martha mo tiatia na nona tatamahu, ale mo mai isan Iesu mara, “Moli, ko sopo r̃omiau matan vetasiku mo rovo hiniau, ale enau haseku purongo na lo tatamahu? O verea isana vara i mai i tueniau!”
41 Pani Moli mo r̃aramia mara, “Martha, Martha engko ko r̃omkaka na hinau matuvana, 42 pani hinau matea mo aulu jea. Mary mo vir̃oni na sava mo mele r̃uhu jea sei tea i pa sopo er̃i lavi nar̃ihia isana.”