7
Volitusi Matea Mo Mele R̃uhu
(Mt 8.5–13; Jn 4.43–54)
Hitahun la nona titileu atu mo verea isana tamlohi, mo mele unu Capernaum. Ale slev matea nona captain mata tamlohi vuro nona mara Rome matea mo rojo, mariviti vara i mate. Tamlohi tavera atu mo opoi volitusi atu mo tavera jea. Ale pa captain atu mara mo rongo te hinau matan Iesu, mo r̃ule na vajiaha Jew hai la vano isana vara la usia vara i er̃i mai vara i titiu nar̃ihi na rojoa non nona volitusi atu. Ale la mai isan Iesu, la lo usia r̃ilangi isana lara, “Tamlohi tavera sei enia tamlohi r̃uhu matea, mo tataholo vara o tuenia, matan enia mo opoi na nor̃a tamlohi, ale enia natu mo voro na nomam ima lotu.”
Ale Iesu mo usurira. Mo pa lo mai mariviti na ima, ale pa captain atu mo r̃ule na tapalana hai la mai isana, la lo lavi na nona reti ale lara, “Moli, o sopo kalvono purongo, matan enau mo sopo tataholo vara o er̃i unu na imaku. Matan haratu, na sopo hitea vara i tataholo vara enau haseku a mai a usia isam. Pani vara o sile te reti hatea purongo, na levosahia vara noku volitusi i pa mele r̃uhu. Matan enau sohena, enau tamlohi matea na lo toho na ruhuruhu suiha tamlohi tinapua matea, ale tamlohi vuro hai la lo toho na ruhuruhu suihaku: vara a verea isan matea vara, ‘O vano!’ i pa vano, ale isana tinapua vara, ‘O mai!’ i pa mai, ale vara a verea isan noku volitusi vara, ‘O vai haratu!’ i pa vaia.”
Iesu mara mo rongo la reti atu, mo mar̃urahi tavera hin tamlohi atu, ale mo posi vano isan vao atu sei la lo usuria, mo verea isara mara, “Varar̃uhu, na verea vara na sopo lo tapai te tamlohi nike Israel i lavi na rasua sohen tamlohi nike!” 10 Ale na rani la haratu sei tamlohi tavera atu mo lo r̃ulera isan Iesu la mele hilu vano na imana, la hitea vara pa volitusi atu mo pete r̃uhu moiso.
Uluvou Matea Mo Turu Na Mateia
11 Mo sopo tuai usuri haratu, Iesu mo vano na taon matea hijana Nain, ale nona tamlohi usuri peresi na vao tavera matea la lo usuria. 12 Mara mo lo mai mariviti na mataruan taon atu, ale la hutura na tamlohi la lo ali na tamlohi mate matea, mo lo malue na taon, enia vorahese non tinana, ale har̃ai atu enia malepu matea. Vao tamlohi matan taon atu la lo usuria. 13 Ale mara mo hite har̃ai atu, Iesu mo r̃omopoia, ale mo verea isana mara, “O sopo tangi!” 14 Ale mo vano na vatan tamlohi mate atu, mara mo tau na limana hinia, la haratu la lo alia la turu vahatea. Ale mo verea mara, “Uluvou, o turu.” 15 Moiso, tamlohi mate atu mo sakele, ale mo tapulo retireti, moiso Iesu mo silea isan tinana.
16 Matahu mo sohoni na tamlohi tari, ale la hasohaso God lara, “Pr̃ovet aulu matea mo lo turu na livuhar̃a!” ale lara, “God mo rohi na nona tamlohi!” 17 Ale sorasorahina sei, mo vano asau mo r̃alihi na jara Judea peresi na jara tari r̃alihia.
John Tamlohi Paptijo
(Mt 11.1–19)
18 Tamlohi usuri non John tamlohi paptijo, la sorahi la hinau tari sei isana. Moiso John 19 mo tovi na vonara mo rua la mai isana matan vara i r̃ulera la vano isan Moli vara la usia isana vara, “Engko natu haratu sei i pa mai, teni kama pa lo mele kilau matan te tinapua?”
20 Ale lara la kau isan Iesu lara, “John tamlohi paptijo mo r̃ule kamam kama mai isam mara, ‘Engko natu haratu sei i pa mai, teni kama pa lo mele kilau matan te tinapua?’ ”
21 Hin aoa atu, Iesu mo titiu nar̃ihi na rojoa na tamlohi matuvana, ale mo titiu nar̃ihi na tanume sasati matuvana, ale isan la haratu la matavuso mo vaira vara la er̃i kilau. 22 Ale Iesu mo r̃aramira mara, “Ha vano ha vere John na sava ka hitea, ale ka rongoa: matavuso la mele kilau, tamlohi papao la hahau, tamlohi lepros la vokevoke, peropero la rongo, haratu la mate la mauri, ale la haratu la tilavono la rongo na Retir̃uhu. 23 Ale avulahi isan la haratu la pa sopo r̃ohu hiniau hin te rani.”
24 Na rani vahar̃ule non John la mele hilu vano, Iesu mo tapulo retireti isan vao atu matan John mara, “Ka vano na jara tano koru vara ha hite na sava ea? Apo matea langi mo lo serea ea? 25 Pani sava natu ka vano vara ha er̃i hitea ea? Tamlohi matea mo ru na ruru r̃uhu matea ea? Ka levosahia vara la haratu la lo ru na ruru r̃uhu jea, la lo toho na jara Supe tavera purongo. 26 Sava natu ka opoia vara ha hitea ea? Pr̃ovet matea? Varar̃uhu, pani na verea isamim vara enia mo jeu na pr̃ovet. 27 Sava la ulia tuai matana mo verea vara,
‘Ha kilau nike! Na lo r̃ule na noku vahar̃ule na nahom,
vara i vai na malelem i roi.’ Mal 3.1
28 Varar̃uhu na vere isamim vara la haratu la vora isana har̃ai, mo sopo tea i er̃i lavi na oloolo i jeu John, pani haratu mo hitahu hin mauri atu God mo aulu hinia, enia mo aulu jea mo jeu John.”
29 Na rani tamlohi tari peresi na tamlohi mata lavi na takis la rongo reti nike, la majinga vara sava God mo vaia mo tataholo, matan enira la lavi na paptijo non John moiso, 30 pani Pharisee peresi na tamlohi vujangi mata leu, la r̃ohu na masalon God matara, matan la sopo lavi na nona paptijo.
31 Iesu mo mele verea mara, “Na sopo levosahia vara a pa verea vara tamlohi matan nake la sohena sava? 32 La sohena natuvarihi la lo sakele na jara maket la lo uloulo isara hasera lara, ‘Kama roro na vete mata lahi, pani ka r̃ohu vara ha velu; ale kama lalavete na vete mata r̃omsati matea, pani ka sopo tangi.’ 33 Matan John tamlohi paptijo mo mai, mo tapuhoro na pereti peresi na waen, ale kara, ‘Tanume sasati mo lo toho hinia!’ 34 Ale Natun Tamlohi mo mai, mo hanhani ale mo inu, ale kara, ‘Ha to kilaua! Hanhani jea matea, tamlohi drong matea, enia mo tapala peresi na tamlohi la lo lavi na takis peresi na tamlohi hehe!’ 35 Pani o pa er̃i hitevosahia vara malele lelevosahi non God mo tataholo mata vuana r̃uhu.”
Opoia Tavera
36 Ale Pharisee matea mo usi Iesu vara i hanhani peresia, ale mo vano mo unu na iman Pharisee atu mo sakele na tep. 37 Ale atu, har̃ai malele matea hin taon atu mo levosahia vara Iesu mo lo hanhani na iman Pharisee atu, ale mo lavi na potele matea la vaia na alabaster, hasori r̃uhu mo lo toho hinia, 38 mo turu na har̃ina ale mo papaohi mo lo tangi na palona, ale mo tapulo kamoti na wai matana sei la jovi na palona na vuluna, ale mo lo pungosi na palona, mo rengi na hasori hinira.
39 Pa Pharisee atu sei mo lo usia vara i vano na imana mara mo hite hinau atu, mo verea isana hasena mara, “Vara tamlohi nike enia pr̃ovet matea, i pa levosahia vara sava har̃ai nahai mo lo tikelia, matan enia har̃ai hehe matea.”
40 Ale Iesu mo r̃arami tamlohi atu mara, “Simon, na opoia vara a vereho na hinau matea.”
Ale mo r̃aramia mara, “Tija, o verea.”
41 Iesu mara, “Tamlohi matea, tamlohi la lo usi na mania isana moiso la pa mele spaia, tupra rua la ave na mania isana. Matea mo ave na denarii mo ngavulu sangavulu lima, matea mo ave na ngavulu lima. 42 Na rani la sopo er̃i mele spaia, tamlohi atu mo r̃omira mo r̃omaliho hinia. Ale, sahara hinira i pa opoi tamlohi atu i tavera jea?”
43 Simon mo r̃aramia mara, “Korong haratu sei nona ave isana mo tavera jea.” Ale Iesu mo verea isana mara, “Nom kilakilau mo tataholo.” 44 Moiso mo posi vano isan har̃ai atu, ale mo verea isan Simon mara, “Ko hite har̃ai nike? Na unu na imam, ko sopo sileau hin te wai vara a hoje na paloku hinia, pani enia mo hoje na paloku na wai matana, ale mo kamotira na vuluna. 45 Ko sopo pungosiau, pani mo tapulo hin haratu mo unu, mo sopo lo mapu mata pungosi na paloku. 46 Ko sopo rengi na wel na patuku, pani enia mo rengi na hasori r̃uhu jea na paloku. 47 Matan harihi, na verea isam, varar̃uhu nona hehe mo matuvana, pani na r̃omira moiso matan nona opoia mo tavera jea. Pani haratu nona hehe mo sopo mar̃ivi jea, nona opoia mo sopo tavera.” 48 Ale mo verea isan har̃ai atu mara, “Na r̃omiho mata nom hehe.”
49 Ale la haratu la lo sakele peresia na tep, la tapulo vereverea isara hasera lara, “Sava tamlohi nahai, matan mo hitea vara i er̃i r̃omi na hehe?”
50 Mo verea isan har̃ai atu mara, “Nom rasua mo juriho; o vano o toho na tamata.”