8
Har̃ai La Usuri Iesu
Hitahun haratu Iesu mo lo vano toho na taon tavera peresi na vanua. Mo lo retivujavujangi ale mo lo sile na Retir̃uhu matan mauri atu God mo aulu hinia. Ale la nona tamlohi atu mo sangavulu r̃omana mo rua la lo toho peresia, ale peresi na har̃ai hai sei Iesu mo lo titiu nar̃ihi na tanume sasati isara peresi na nora rojoa: Mary la tovia Magdalene, enia natu, tanume sasati mo limaravrua la malue isana, peresi Joanna, naroun Chuza, patu tamlohi mata kilau na iman supe Herod, peresi Susanna, enira peresi na vao matuvana tinapua la lo tueni Iesu peresi na nona tamlohi na nora tavtav purongo.
Tamlohi Lavo Na Piri
(Mt 13.1–9; Mk 4.1–9)
Ale na rani vao tavera la lo tapulo takonahi, ale tamlohi mata taon tari la lo mai isana, moiso Iesu mo vere na titileu matea mara, “Tamlohi hapor̃ahi piri matea mo vano vara i hapor̃ahi na piri. Mo lo hapor̃ahi na piri mo lo vano, tatuara la jovi na malele, ale tamlohi la varasi kosakosahira, ale maji avuavu la hanira. Tatua piri la jovi na vatuvatu, ale na rani la ulua la mele mahoa matan mo sopo te heu i tikelira. Ale tatua piri la jovi na livuha vipahai ngar̃ngar̃iha, ale vipahai ngar̃ngar̃iha la punira. Ale tatua piri la jovi na lepa r̃uhu, ale la ulua la vua la namaha mo vaha ngavu sangavulu hin la haratu mo lo hapor̃ahira tiroma. Haratu mo er̃i rongovosahia, o tapurongo!”
Mo Sile Na Titileu Mata Sava
(Mt 13.10–17; Mk 4.10–12)
Ale na rani nona tamlohi usuri lara la usia na r̃aramin titileu atu, 10 mo verea mara, “Isamim God mo tinar̃ihia vara ha pa levosahi na hina luhu matan mauri atu God mo aulu hinia, pani isana tamlohi tinapua enia mo lo toho na titileu matan vara Retitapu i pa masese:
‘La hite na sava na lo vaia
pani la pa sopo hitevosahia,
la pa rongo na sava na lo verea,
pani la pa sopo rongovosahia.’ Isa 6.9
Titileu Atu
(Mt 13.18–23; Mk 4.13–20)
11 Ale r̃aramin titileu atu enia nahai: Piri atu enia reti non God. 12 La haratu na malele enira la haratu la rongoa moiso, ale Tiapolo mo mai, mo lanar̃ihi reti atu na mapura matan vara la pa sopo er̃i rasua, ale vara la er̃i juri hinia. 13 La haratu na vatuvatu enira la haratu la rongo reti atu, la lavia na avulahi. Pani mo sopo te warira, la rasua mata makomo rani purongo, ale na rani vaihite, la jovi. 14 La haratu la jovi na livuha vipahai ngar̃ngar̃iha enira la haratu la rongo reti atu pani lara la vano, r̃omkaka peresi na r̃om tavtav peresi na masalo tamlohi mo punira, ale vuara la sopo jea. 15 Pani la haratu la jovi na lepa r̃uhu, enira la haratu la rongo reti atu, ale la tauria mo r̃ilangi na mapura r̃uhu na posposi varar̃uhu, ale la vua peresi na r̃omperavu.
I Pa Sopo Te Hinau I Er̃i Luhu
(Mk 4.21–25)
16 Mo sopo te tamlohi vara i hasahi na nona lamu matea ale i povia hin te baket teni i taua na ruhuruhu vata matea, mo vono. Pani i pa kehoia aulu na jarana matan vara tea la unu na imana la pa hite na merana. 17 Matan i pa sopo te hinau hatea i er̃i luhu vara i pa sopo pala, teni te hina luhu vara i pa sopo pala na jara tavera. 18 Ha lo levosahi na sava ka lo rongoa, matan isan haratu mo lavia, i pa mele lavia i tavera jea, ale isan haratu mo sopo te nona, hina purongo vara sava mo r̃omr̃omia vara mo lavi moiso, la pa lanar̃ihia isana.”
Tasin Peresi Na Vetasin Iesu
(Mt 12.46–50; Mk 3.31–35)
19 Ale tinana peresi na tasina la mai isana, pani la sopo er̃i mai mariviti isana matan vao tavera atu. 20 Hai la verea isana lara, “Tinam tolu na tasim la lo turu na jingoima, la opoia vara la hiteho.”
21 Pani Iesu mo r̃aramira mara, “Tinaku peresi na tasiku enira la haratu sei la rongo na reti non God ale la vaia.”
Iesu Mo Savurahi Na Langi
(Mt 8.23–27; Mk 4.35–41)
22 Na rani matea mo vele na boti matea tolu na nona tamlohi usuri, ale mo verea isara mara, “R̃a vano tavalu vano na tavalu tasin Galilee.” Ale la malue, 23 ale la pa lo vano, ale Iesu mo juruvi r̃omaliho. Ale langi tavera matea mo jovi hin tasi atu, botira mo lo utua, mariviti la pute.
24 Ale nona tamlohi la vano la r̃ohaia lara, “Moli, Moli, r̃a lo tapulo tihai!” Ale mo turu mo reti savurahi langi atu peresi la leputi tavera atu ale la isoiso mo tamata. 25 Mo verea isara mara, “Nomim rasua mo lo toho epu?” Ale la matahu la mar̃urahi tavera hinia, la lo vereverea isara lara, “Sava tamlohi nahai? Enia mo reti purongo isana langi peresi na tasi, ale la oloolo hinia!”
Tanume Sasati Na Mara Gerasenes Matea
(Mt 8.28–34; Mk 5.1–20)
26 Hitahun haratu la hapahapan la vano na jara mara Gerasenes, jara atu enia mo lo toho na tavalun Galilee. 27 Iesu mara mo sevuti na jarauta, tamlohi matea tanume sasati la lo toho hinia mo pala isana. Tuai moiso tamlohi atu mo lo malamala purongo, ale mo sopo toho na lolon te ima pani tarea mo lo toho na jara taptap. 28 Ale pa tamlohi atu mara mo hite Iesu, mo ulo aulu, ale mo mai mo jovi na nahon Iesu mo verea na leo tavera matea mara, “Engko te nom sava isaku, Iesu Natun God Aulu Jea? Na tangi isam, aah! O sopo vailejilejiau!” 29 Matan mo retileu isan tanume lumiha sasati atu vara i malue hin tamlohi atu. Matan rani mo visa moiso tanume sasati atu mo lo sohoni tamlohi atu. Tamlohi la taurilatia ale la tau na jen na limana peresi na palona, pani mo lo roto la jen atu, ale tanume sasati atu mo tiroma hinia mo lo vano na jara hasetoho.
30 Iesu mo usia isana mara, “Hijam hare?” Ale mo verea mara, “Legion!” Hija atu mo verea matan tanume sasati matuvana jea la lo toho hin tamlohi atu. 31 Ale tanume sasati la tangi isana vara i pa sopo retileu isara vara la sivo hin koko tavera jea atu sei mo sivo atano jea na lolo varama mata mateia. 32 Hin jara atu vao poi matea la lo hanhani na pahisa vutivuti atu, ale la tanume sasati atu la tangi isana vara i tinar̃ihira la unu hinira, ale mo tinar̃ihira. 33 Ale la tanume sasati atu la malue hin tamlohi atu la unu hin pa vao poi atu, moiso vao poi atu la maro sevuti hin pesapesa atu la jovi sivo na tasi la pute.
34 Ale tamlohi kilau la poi atu lara la hite hinau atu mo masese, la rovo ale la sorahia na taon tavera peresi na jara r̃alihi atu. 35 Ale moiso tamlohi la vano vara la hite na sava mo masese, ale la kau isan Iesu la tapai pa tamlohi atu sei tanume sasati la lo malue hinia moiso mo lo sakele na palon Iesu, mo ruru ale r̃omina mo r̃uhu moiso, ale la matahu. 36 Ale la haratu sei la lo hite hinau atu la verea isara sohena sava tanume sasati la malue hin tamlohi atu. 37 Ale tamlohi tari r̃alihi hin jara atu Gerasenes la usia vara i malue isara, matan matahu tavera mo sohonira. Ale mo mele vele hin pa boti atu ale mo mele hilu. 38 Pa tamlohi atu sei tanume sasati la lo malue isana, mo usia r̃ilangi vara i usuria, pani Iesu mo r̃ulea mara, 39 “O mule, ale o vereuli na sava God mo vaia matam.” Ale mo vano, mo retivujavujangi na jara tari hin taon tavera atu na sava Iesu mo vaia matana.
God Mo Lo Kilau Mata Rasua
(Mt 9.18–26; Mk 5.21–43)
40 Ale na rani Iesu mo mele hilu, pa vao tamlohi atu la avulahi matan la lo saovia.
41 Ale hin jara atu, tamlohi matea hijana Jairus mo mai isana, enia tamlohi aulu hin ima lotu atu. Ale mo jovi na palon Iesu mo tangi isana vara i mai na imana, 42 matan venatuna vorahese matea, taunina mo sangavulu r̃omana mo rua, mariviti i mate.
Ale Iesu mo lo vano, tamlohi la lo tiatia hinia. 43 Ale har̃ai matea, rojo nona har̃ai mo lo toho mo tuai isana mata tauni mo sangavulu r̃omana mo rua moiso, hina purongo vara mo jalahi vevuhi na nona mania isana Doctor, mo sopo tea i er̃i vai mamahunia. 44 Mo mai na har̃in Iesu, ale mo tikeli na revrevu nona ruru, ale vahatea purongo nona rojo mo isoiso.
45 Ale Iesu mara, “Hare natu mo tikeliau?”
Tamlohi tari lara enira mo vono, ale Peter mara, “Moli, vao nike la porotiho, la lo tiatia isam!”
46 Pani Iesu mara, “Tamlohi matea mo tikeliau, matan na rongovosahia vara suiha mo malue isaku.” 47 Ale na rani har̃ai atu mo hitea vara i sopo er̃i mele luhu, mo mai isana mo savaravara, mo jovi na nahona, ale mo vereulia na naho tamlohi vara mata sava natu mo tikelia, ale sohena sava Iesu mo vai na nona rojoa mo tihai vahatea purongo. 48 Ale Iesu mo verea isana mara, “Venatuku, nom rasua mo vaiho ko r̃uhu; o vano peresi na tamata.”
49 Na rani mo pa lo retireti, volitusi matea na iman tamlohi aulu atu mo mai isan tamlohi aulu atu mara, “Venatum mo tihai moiso; o sopo mele verea isan Tija sei.”
50 Pani Iesu mara mo rongo hinau atu mo verea isana mara, “O sopo matahu; o rasuau purongo ale venatum i pa r̃uhu.”
51 Ale na rani mo mai mo kau na iman pa tamlohi aulu atu, mo sopo tinar̃ihia vara tea i unu peresia, pani Peter purongo enia John, James, peresi taman har̃arihi atu enia tinana. 52 Ale tamlohi la lo tangi, ale la lo tangtangi matana, pani Iesu mo verea mara, “Ha sopo tangi matan enia mo sopo mate, pani mo lo juruvi purongo.”
53 Ale la manaluluhia matan la levosahia vara enia mo mate moiso. 54 Pani mo tauri na limana mo tovia mara, “Natirihi, o turu!” 55 Ale maurina mo mele unu hinia, ale mo turu vahatea. Iesu mo verea isara vara la silea hin te hinau vara i hania. 56 Ale tamana enia tinana la mar̃urahi tavera, pani mo verea isara vara la sopo mele vere te tamlohi hatea na sava mo masese.