11
Iesu Mo Unu Jerusalem
(Mt 21.1–11; Lk 19.28–40; Jn 12.12–19)
Iesu tolu na nona tamlohi usuri la lo usuri na malele mo sahe Jerusalem, ale la mai na vanua matan Bethphage peresi Bethany na pahisa vutivuti sei la tovia Vuti talu Olive. Iesu mo r̃ule na nona tamlohi usuri mo rua vara la vano tiroma hinira. Mo verea mara, “Ha vano hin vanua aturihi ale ha unu hinia, ale ha pa hite na natu donki matea la lihoa. Tea mo sopo lo sakele hinia hin te rani. Ha uli na asina, ale ha lavia i mai isaku. Vara tea mo usi kamim vara, ‘Ka lo vai na sava?’ ha verea vara, ‘Moli mo opoia, ale i pa mele sohaia i mai nohorihi’.”
La vano hin vanua atu, moiso la hite natu donki atu mo lo toho na pahisa malele la lihoa na jingoima ima matea, ale la uli na asina. Pani tamlohi hai sei la lo turu atu la usira lara, “Mata sava ka lo uli na asin natu donki sei?” La r̃aramira sohen Iesu mo verea isara moiso, ale la tamlohi atu la tinar̃ihia vara la lavi natu donki atu i vano. La lavia mo mai, la vur̃angi na nora ruru aulu na har̃in natu donki atu, ale Iesu mo sahe mo sakele hinia.
Tamlohi matuvana la vur̃angi na nora ruru na malele, ale hai la lo tai na rau pahai na pahisa malele la vur̃angira na malele vara natu donki atu i pa hahau hinia. Tamlohi hai la lo hahau tiroma, hai la lo hitahu, ale Iesu mo lo toho na livuhara, ale la lo uloulo tavera lara,
“Hasohaso God!” Psa 118.25
Ale “Ler̃uhu isan haratu sei mo lo mai na hijan Moli God”. Psa 118.26
10 “Avulahi tavera mo lo mai
mata rani suiha non tamar̃a Supe David mo pala.”
“Hasohaso God aulu na tuka sei mo aulu jea!”
11 Iesu mo unu Jerusalem, ale mo unu na rope Temple. Ale mara mo vano r̃alihi mo hite na hinau tari moiso, ale matan pongi mo mai mariviti moiso mo malue mo vano Bethany peresi la nona tamlohi atu mo sangavulu r̃omana mo rua.
Mo Lesati Na Vipahai Fig Matea
(Mt 21.18–19)
12 Na harua rani na r̃alavuho, la malue Bethany ale la lo vano, Iesu mo marohati. 13 Mo hite na vipahai fig matea mo lo turu asau na pahisa malele, ale mo hahau mo vano hinia vara i hitea vara te vuana, pani mo sopo te vuana, mo lo rauha purongo matan mo sopo lo taro mata i vua. 14 Iesu mo reti isan vipahai atu mara, “I pa sopo mele tea i er̃i mele hani te vuam hin te rani.” Ale nona tamlohi usuri la rongo reti atu mo lo verea isana.
Iesu Mo Levutira Na Temple
(Mt 21.12–17; Lk 19.45–48; Jn 2.13–22)
15 La vano la mele tikeli Jerusalem moiso Iesu mo unu na rope Temple, mo tapulo levuti la haratu sei la lo har̃ehi na hinahinau peresi la haratu sei la lo voli na nora hinahinau. Iesu mo tarasahi na tep non la haratu la lo jeni na mania nona tamlohi sei la mai Jerusalem. Mo vano mo tohoi roiroi na palapala non la haratu la lo har̃ehi na vomahe. 16 Mo horo la haratu sei la opoia vara la lavi na nora hinahinau mata har̃ehira na lolo ropen Temple atu. 17 Ale Iesu mo vujangira mo verea isara mara, “Ka sopo lo levosahi na sava la ulia na Retiulia sei mo verea vara,
‘Imaku enia ima mata usiusi nona tamlohi tari na varama.’ Isa 56.7
Pani nake ka vaia mo mai sohena,
‘Papa tamlohi vili tamlohi mata mania matea’.” Jer 7.11
18 Pr̃is aulu peresi na tamlohi vujangi mata leu lara la rongo na sava Iesu mo vaira na Temple, la tapulo aleale malele vara la vilimateia hinia. Pani la matahuni Iesu matan tamlohi tari la lo mar̃urahi tavera na nona vujangi. 19 Na ravravi Iesu enia tolu na nona tamlohi usuri la mele malue Jerusalem.
Pa Vipahai Fig Atu Mo Koru
(Mt 21.20–22)
20 Na r̃alavuho tinapua, lara la mele vano mar̃iviti hin pa vipahai fig atu, la hite na rauna la menumenu, ale lahona peresi na warina la koru moiso. 21 Peter mo mele r̃omr̃omi pa reti atu non Iesu sei mo verea isan vipahai atu, ale mara, “Tija, o to kilau vano! Pa fig atu ko lo lesati hinia mo koru moiso.”
22 Moiso Iesu mo r̃aramia mara, “Ha tau na nomim rasua hin God! 23 Varar̃uhu na verea isamim, vara tea nona rasua mo r̃ilangi, ale mo sopo r̃omkaka hinia, i er̃i verea isan vuti tavera akerihi vara, ‘O hase taheho o sahe aulu, ale o pulahiho sivo na tasi tavera!’ ale i pa oloolo hinia! 24 Ha tapurongo isaku! Na verea vara sava hinau ka usia na nomim usiusi, vara ka rasua mo r̃ilangi i pa sohena. 25-26 Pani vara ka lo usiusi, ha r̃omi na hehe nona tinapua sei la vaia isamim, ha r̃omira tiroma, matan vara Tamamim na tuka sohena i er̃i r̃omi na nomim hehe.”
Tamlohi Tavera La Mai Isan Iesu
(Mt 21.23–27; Lk 20.1–8)
27 Iesu peresi na nona tamlohi usuri la mele unu Jerusalem, ale lara la lo hahau na lolo rope Temple, pr̃is aulu tolu na tamlohi vujangi mata leu peresi na tamlohi aulu tinapua hai la mai isana, moiso la reti isana lara, 28 “Sava suiha natu ko lo vai la hinau nike hinia teni hare mo sileho na suiha matana?”
29 Iesu mo verea isara mara, “A pa usi kamim na retiusia matea, ale vara ha r̃aramiau, enau a pa vere kamim hinia vara na lavi na suiha isan hare natu na lo vai la hinau nike hinia. 30 Ha to vereau hinia, paptijo non John mo tai isan God teni isana tamlohi?”
31 Ale la lo hasera sorasorahia lara, “Vara r̃a verea vara enia mo tai isan God, i pa usir̃a vara, ‘Mata sava natu, ka sopo rasu John?’ 32 Pani vara r̃a verea vara enia mo tai isana tamlohi, la vao nike la pa lo lolokoru hinir̃a.” La lo verea matan la matahu vara la pa vai la vao tamlohi atu la lolokoru ale la sopo er̃i mele vaira la toho malum, matan la vao atu la rasua vara John enia pr̃ovet varar̃uhu matea. 33 Matan haratu, la tamlohi tatavera atu la r̃arami Iesu lara, “Kama sopo levosahia.”
Ale Iesu mo verea isara mara, “Enau sohena, a pa sopo vere kamim hinia vara sava suiha natu, na lo vavahinau hinia.”