13
Hinau La Pa Masese Hitahu
(Mt 24.1–2; Lk 21.5–6)
Iesu mo pa lo malue na Temple, ale nona tamlohi usuri matea mo verea isana mara, “Tija, o to kilau vano sevano hin la vatu tavera sevano la voro na roro ima hinira, ale o to kilau la ima tatavera sevano!”
Ale Iesu mo verea isana mara, “Ko lo hite ima tavera nike? I pa sopo te vatu hatea i pa lo toho aulu na vatu tinapua vara la pa sopo atu jovjovira.”
Rani R̃ilangi La Pa Mai
(Mt 24.3–14; Lk 21.7–19)
Ale hitahu, Iesu mara mo lo sakele na pahisa Vuti talu Olive mo lo kilau sivo na Temple, Peter, James, John enia Andrew la mai r̃or̃o hasera, ale la usia lara, “O to vere kamam hinia, la hinau sei la pa masese pangisa? Ale sava matamata atu i pa mai tiroma vara kama pa levosahi mamahunia vara i sopo tuai natu la hinau tari natu la pa masese?”
Iesu mo verea isara mara, “Ha lo kilau i r̃uhu! Mo sopo r̃uhu vara tea i halu kamim. Matuvana la pa mai na hijaku. La pa verea vara, ‘Enau natu, tamlohi atu!’ ale la pa halu na tamlohi matuvana. Ale vara ka rongo te vuro teni sorasora mata vuro, r̃omim i sopo kaka hin la hinau sei la pa mai tiroma, pani mo sopo isoisona. Mara jara tavera tinatinapu la pa lo meresahi hinira, ale supe matea i pa meresahi na supe tinapua. Ale mihi i pa hisuhi na tatua jara na varama. Tamlohi la pa marohati na marua. Pani la hinau sei enira tapulona purongo. La hinau tari sei la sohena tapulo rongohaji na epe har̃ai vara i lavilavi. Ha lo kilau! Tamlohi la pa tauri kamim la pa ari kamim. La pa hamaji kamim na ima lotu. Ha pa turu na naho tamlohi aulu nona gavman peresi na naho supe mataku. Enia i pa masapamim matea vara ha er̃i verea isara vara enau hare. 10 Retir̃uhu atu la pa retivujavujangia na jara tari na varama tiroma, moiso isoisona i pa mai. 11 Ale vara la lavi kamim la vai kamim ka turu na nahora vara la vaihite kamim, ha sopo r̃omkaka na sava ha pa verea, pani ha pa vere na sava God i pa silea isamim, matan i pa sopo kamim ka lo retireti pani Tanumen God hin kamim.
12 Vorai matea i pa turuposi hin voraina vara i mate. Tama i pa turuposi hin natuna. Natuvarihi la pa turuposi na tamara peresi na tinara la pa vaira tamlohi la vilimateira. 13 Tamlohi tari la pa r̃ohu hin kamim mataku. Pani haratu mo turu r̃ilangi mo tikeli na isoisona i pa juri.
Hina Lumiha Matea Na Lolo Temple
(Mt 24.15–21; Lk 21.20–24)
14 Rani matea i pa mai ha pa hite hina lumiha atu God mo lo r̃ohu hinia i pa turu na jara tapu na lolo Temple. Dan 9.27; 11.31; 12.11 Hare mo evi harihi, i lo lelevosahi na r̃aramina! Hin rani atu, i pa r̃uhu vara tamlohi hin Judea la rovo la sahe na vutivuti.
15 I pa r̃uhu vara haratu mo lo toho na pusa ima, i sopo mele unu na lolo ima vara i lavi te hinau hinia, 16 ale i pa r̃uhu vara haratu mo lo voko na isana i sopo mele posi i sivo mata i lavi na nona ruru na lepa. Lk 17.31
17 Hin rani atu, i pa r̃ilangi jea isana har̃ai mo tau natuna, teni te har̃ai mo lo vasusui te natuna. 18 Ha usiusi vara rani atu i pa sopo masese na taro hamariri.
19 Rani sati tavera atu i pa jeu na rani sati tamlohi la lo hitera mo tapulo hin rani atu God mo vai na varama mo tikeli nake i pa sopo mele te rani sasati i sohena hin te rani. Dan 12.1; Rev 7.14
20 Vara Moli God i sopo vai rani r̃ilangi atu i vejuveju, i pa sopo tea i er̃i juri, pani mata nona tapuhi, la haratu sei mo vir̃onira i pa vai rani atu i vejuveju.
21 Hin rani atu, vara tea mo verea isamim vara, ‘Ha kilau nike, Kr̃isto nahai!’ Teni tea i pa verea vara, ‘Ko hitea, enia nahai!’ Pani ha sopo rasura. 22 Matan kr̃isto haluhalu peresi na tamlohi tapu haluhalu la pa mai. La pa vai na matamata tatavera. La pa vaihite la tamlohi atu God mo vir̃onira moiso vara la tinar̃ihi na nora rasua. 23 Ha lo kilau! Enau na lo vere kamim hinia tiroma moiso.
Natun Tamlohi I Pa Mai
(Mt 24.29–31; Lk 21.25–28)
24 Moiso hitahu hin rani sasati atu,
‘Alo i pa r̃or̃oha, ale vitu i pa sopo mele sile na merana.’
Isa 13.10
25 ‘Vitusarasara la pa jovjovi na masapa,
ale suiha tari na masapa la pa hisu.’ Isa 34.4; Joel 2.10
26 Hitahuna natu, tamlohi tari la pa hite na Natun Tamlohi mo lo mai na telangi na suiha tavera peresi na merana tavera.
Dan 7.13
27 Natun Tamlohi i pa r̃ule na nona angelo la vano r̃alihi na varama vara la takonahi na nona tapuhi na jara tari na varama, ale aulu na masapa.
Tea Mo Sopo Levosahia
(Mt 24.32–35; Lk 21.29–33)
28 Ha levosahi na posi vipahai fig sei julina la mai la malum, ale mo tivu, ka levosahia vara rani mata hulihuli mo pala. 29 I pa sohena na pongi hitahu vara ka hite na hinau tari sei na lo vere kamim hinira moiso. Ha pa levosahia vara i sopo tuai Natun Tamlohi i pa pala. 30 Varar̃uhu na verea isamim, pina akerihi nake i pa sopo lo mate vevuhi vavano la hinau tari akerihi la pa masese. 31 Tuka enia varama la pa tihai, pani noku reti la pa toho jejeu.
Ha Tatamahu Tarea
(Mt 24.36–44)
32 Mo sopo tea i levosahi rani tataholo atu teni matan alo matana, angelo na tuka sohena, la sopo levosahia teni Natun Tamlohi. God Tama hasena mo levosahia. 33 Ha lo kilau! Ha sopo juruvi! Matan ka sopo levosahia vara pongi atu i pa pala pangisa!
34 I pa sohena tamlohi matea mo vano na nona hahau matea na jara tinapua matea, ale mo tau na imana na lima nona volitusi, ale la lo vai na nora vavahinau hatehateahi hinia. Ale mo vere haratu mo lo kilau na pelati mara, ‘O lo kilau tarea mata noku mele pala!’ 35 Matan haratu, ha lo kilau! Matan ka sopo levosahia vara tamlohin ima sei i pa mele pala pangisa, i er̃i pala na ravravi teni na livuha pongi, teni na toa tarere teni na r̃alavuho, ha lo kilau! 36 Mo sopo r̃uhu vara ha hutu kamim na nona pala, ale i vilei kamim ka lo juruvi. 37 Sava na vere kamim hinia, na verea isamim kamim isoiso, ha lo kilau i r̃uhu mata nona rani pala!”