12
Retiusia Mata Sabbath
(Mk 2.23–28; Lk 6.1–5)
Na rani mata Sabbath matea, Iesu mo lo hahau roto te isa wit. Ale nona tamlohi usuri la lo tapulo vesi roto na wit, ale la lo hanira. Deut 23.25
Pani Pharisee lara la hitera, la verea isan Iesu lara, “O to kilau vano, nom tamlohi usuri la lo vai na hinau matea mo sopo tataholo vara la vaia na Sabbath.”
Iesu mo verea isara mara, “Korong ka sopo lo evi na sava David peresi la haratu la lo toho peresia la vaia na rani la marohati. 1 Sam 21.1–6 Ale sohena sava mo unu hin ima ruru atu la lo lotu God ea, ale mo hani na pereti sei mo sopo tataholo vara enia teni nona tamlohi vara la hania matan enia mata pr̃is hasera?
Lev 24.9
Teni korong ka sopo lo evi na Leu sohena sava na rani Sabbath, na lolo ima lotu, pr̃is na Temple la lo tope na Sabbath matan la sopo mapu matan la lo vai mamahuni na nora vavahinau, pani la pa sopo ori matana? Num 28.9–10 Na verea isamim, matea mo lo toho peresi kamim mo tavera jea na Temple. Ale vara ha pa lo levosahi na r̃aramin hinau sei, ‘Na opoi na posposi r̃omopoi, mo sopo malamalai!’ Ha pa sopo ari la haratu la sopo ori. Hos 6.6
Matan Natun Tamlohi enia Moli mata Sabbath.”
Vujangi Mata Posposi R̃uhu
(Mk 3.1–6; Lk 6.6–11)
Mo malue hin jara atu mo vano mo unu na nora ima lotu ea. 10 Ale tamlohi matea mo lo toho atu limana mo kuti. Ale la tamlohi atu la usia isana lara, “O pa tope na leu vara o vai mamahuni te tinapua na Sabbath teni mo vono?” La usia sohena matan vara la pa tuvaia hinia. 11 Iesu mo verea isara mara, “Hare vonamim matea pulana sipsip matea mo jovi hin te koko na Sabbath, i pa sopo tauria i sau nar̃ihia? 12 Ka levosahia vara tamlohi mo aulu jea mo jeu na sipsip. Ale matana, mo r̃uhu vara r̃a vai na hina r̃uhu na Sabbath.” 13 Moiso, mo verea isan tamlohi atu mara, “O r̃irahi na limam.” Ale tamlohi atu mo r̃irahia, ale mo r̃uhu sohena tapala limana. 14 Pani Pharisee la malue atu la matavuhi na jara matea vara la aleale malele matan vara la pa vilimatei Iesu hinia.
Iesu — Volitusi Non God
15 Pani Iesu mo levosahi na sava la lo vaia, ale mo malue hin jara atu. Vao tavera la usuria, ale mo vai mamahuni vevuhira na nora rojoa, 16 ale mo retileu vara la sopo vereuli na sava nakonako mo lo vaira. 17 Harihi, enia matan vara reti sei pr̃ovet Isaiah mo verea vara la pa masese mara,
18 ‘O kilau vano!
Noku volitusi sei enia noku vir̃oni,
enia haratu na opoi jea sei
mapuku mo avulahi tavera hinia.
A pa tau na Tanumeku hinia,
ale enia i pa vereuli
na noku posposi tataholo
isana tamlohi r̃or̃oha. Isa 42.1–4
19 I pa sopo vas teni i ulo r̃ilangi,
teni la pa sopo rongo
na leona vara i lo hase tahea
na malele tavera.
20 Enia i pa malum,
i pa sopo kame
te ere sei mo mahope moiso,
teni i pa sopo vuni
te vara kandeli,
i tikeli pongi atu vara
i pa vaitataholoi na hinau tari,
21 ale tamlohi r̃or̃oha tinatinapu
tari la pa lo r̃omtoho na hijana.’
Iesu Mo Jeu Tiapolo
(Mk 3.20–30; Lk 11.14–23; 12.10)
22 Moiso, tamlohi hai la lavi na tamlohi matea tanume sasati matea mo unu hinia mo vaia mo matavuso mo mengo, ale la lavia mo mai isana, ale mo vai mamahunia vara i er̃i retireti, ale mo er̃i kilau. 23 Moiso tamlohi tari la mar̃urahi tavera hinia lara, “Korong haranike natu, enia mahapin David sei, haratu God mo vir̃onia mata jurir̃a teni mo vono?”
24 Pani Pharisee lara la rongoa lara, “Tamlohi akerihi mo lo titiu nar̃ihi na tanume sasati na liman Beelzebul, supe nona tanume sasati tari!”
25 Matan Iesu mo levosahi na r̃omira mo verea isara mara,
“Vara na lolo jara matea supe la lo aseasehira hinia, i pa maroe, ale i pa sopo te taon tavera teni te vao ima vara i lo aseasehia hasena i pa er̃i turu. 26 Ale vara Setan mo lo titiu nar̃ihi na tanume sasati, enia mo lo aseasehia hasena. Ale jara atu mo lo tauri na suiha hinia i pa turu sohena sava? 27 Ale vara enau na lo titiu nar̃ihi na tanume sasati na suihan Beelzebul, ale na suihan hare natu te nomim tamlohi usuri la lo titiu nar̃ihira hinia? Matan mo sohena, enira la pa ari kamim. 28 Pani matan enau na lo titiu nar̃ihi na tanume sasati na suihan Tanumen God, ale mo r̃aramia vara suiha atu non God mata supe mo pete pala isamim moiso. 29 Ale sohena sava natu, tea i er̃i unu na iman te tamlohi suiha hatea vara i vanaho te nona hinahinau hinia, pani vara mo sopo liholatia tiroma? Ale vara i liholatia i pa er̃i tivesi vevuhi na imana. 30 Haratu mo sopo turu peresiau, enia mo lo hasena vaia mo meresahi isaku, ale haratu mo sopo reve takonahi na tamlohi peresiau, enia mo lo levuti jalajalaira.
31 Matana, na lo verea isamim vara hehe tari peresi na reti sati hin God tari, God i pa r̃omira, pani vara tea mo vere lejileji na Tanumena vara enia Tiapolo sohen ka lo vaia, God i pa sopo er̃i r̃omia. 32 Ale haratu mo lo vere lejileji Natun Tamlohi, God i pa r̃omia, pani haratu mo lo vere lejileji Tanume Tapu, enia, God i pa sopo er̃i r̃omia nake teni hin na pongi mo lo mai.
Nom Reti Mo Pisuhiho
(Lk 6.43–45)
33 Vipahai matea o er̃i hite usuria na namana, o vai vipahai atu i r̃uhu, namana i pa r̃uhu, o vai vipahai atu i sati, namana la pa sasati. 34 Kamim natu mata sasati! Ha pa er̃i vere te hinau r̃uhu sohena sava matan kamim ka sasati, matan sava ka lo verea mo vujangi na sava mo lo toho na mapumim. 35 Tamlohi r̃uhu matea mo pa lo vai na hina r̃uhu mata nona posposi r̃uhur̃uhu, ale tamlohi sasati matea mo pa lo vai na hina sati mata nona posposi sasati. 36 Na verea isamim, na rani tavera mata aria, tamlohi tari la pa r̃arami na nora reti rongorongo vono tari sei la verera moiso, 37 matan sava retireti ka verera, la pa vujangia vara ka tataholo na nahon God, ale matan sava retireti ka verera, la pa vujangia vara ka hehe na nahon God.”
Matamata Non Jonah
(Mk 8.11–12; Lk 11.29–32)
38 Moiso tatua tamlohi vujangi mata leu peresi na Pharisee, la r̃aramia lara, “Tija, kama opoia vara kama hite te matamata mar̃urahi isam!”
39 Pani Iesu mo r̃aramira mara,
“Tamlohi nake, enira tamlohi sasati, la vaivaileu peresi na tinapua mo lahi moiso, la lo ale na matamata, pani matamata atu a pa silea isara enia sohen matamata atu God mo vaia hin pr̃ovet Jonah. 40 Sohen Jonah mo lo toho na lolo pangen maji tavera atu rani mo tolu peresi na vutepongi mo tolu, enau sohena, Natun Tamlohi, a pa toho na lolo lepa mata rani i tolu peresi na vutepongi i tolu. 41 Mara Nineveh la pa sauteterahi na rani aria tavera peresi pina nike, ale la pa verea vara mo hehe, matan enira la posi na maurira mata retivujavujangi non Jonah, pani ka levosahia, matea mo aulu jea hin Jonah mo lo toho nike, pani ka sopo rasua. Jonah 3.5 42 Vesupe matan Sheba i pa sauteterahi na rani aria tavera peresi pina nike, ale i pa sile na talai isana, matan enia mo mai na jara asau na varama vara i tapurongo na reti lelevosahi non Solomon, ale nake matea mo aulu mo jeu Solomon mo lo toho nike. 1 Ki 10.1–10
Posposi Tanume Sasati
(Lk 11.24–26)
43 Hin rani atu vara te tanume lumiha mo malue hin te tamlohi, mo lo vano roto na jara mamasa vara i vilei te jara mapu, pani mara mo sopo vilei tea, 44 mo verea mara, ‘A pa mele hilu, a vano na ima na tai ea’. Ale mara mo pala mo tapai ima atu mo vuruvuru, mo hitea vara la tivesia, ale la tau tataholoi na hinau tari na jarara. 45 Ale nake, mo vano vara i lavi na tanume lumiha tupu limaravrua tinapua sei la mele sati la jeua. La mai, ale la unu, la lo toho atu. Na lo verea vara i pa sati jea isan tamlohi atu i jeu tiroma. Ale i pa sohen haratu isan pina sasati nike, sei la lo r̃ohu hiniau!”
Tinan Iesu Peresi Na Tasina
(Mk 3.31–35; Lk 8.19–21)
46 Mara mo pa lo retireti isana tamlohi, ale vahatea purongo, tinana peresi na tasina la lo turu na jingo ima, la lo usia vara la er̃i retireti peresia, 47 ale tea mo verea isana mara, “O kilau vano sevano, tinam peresi na tasim la turu na jingo ima, la opoia vara la retireti peresiho.”
48 Pani Iesu mo r̃arami tamlohi atu mara, “Hare natu, enia tinaku? Ale hare natu, enia tasiku?” 49 Mo r̃irahi na limana mo vano tataholo isana nona tamlohi usuri mo verea mara, “La haranike, enira tinaku peresi na tasiku! 50 Matan hare mo lo vai na masalon Tamaku na tuka enia tasiku, vetasiku, ale tinaku.”