4
Tiapolo Mo Vaihite Iesu
(Mk 1.12–13; Lk 4.1–13)
Moiso, Tanume Tapu mo tiroman Iesu mo vano na jara hasetoho vara Tiapolo i vaihitea. Ale Iesu mo tapuhoro na hanhani mata rani mo ngavulu vati (40) peresi na pongi mo ngavulu vati, (40) moiso mo mate hana. Tiapolo mo mai isan Iesu matan vara i vaihitea, ale mo verea mara, “Vara engko Natun God, o vere la vatu sei la mai pereti.” Pani Iesu mo r̃aramia mara, “Na Retiulia, God mo verea mara,
‘Tamlohi i sopo er̃i mauri na pereti purongo, pani na reti tari God mo verea.’ ” Deut 8.3
Moiso Tiapolo mo lavia mo sahe na taon tapu tavera sei Jerusalem, mo taua mo turu aulu na pingopingo Temple ea, ale mo verea isana mara, “Vara engko Natun God o kue, matan na Retiulia God mo verea mara,
‘Mo retileu isana nona angelo matam,
matan vara la pa tauriho na limara,
ale o pa sopo er̃i vujahi na palom hin te vatu.’ ” Psa 91.11–12
Iesu mo r̃aramia mara, “La mele ulia na Retiulia God mo verea mara,
‘O sopo vaihite nom Moli God.’ ”
Deut 6.16
Ale Tiapolo mo mele lavi Iesu mo sahe aulu na vutivuti matea mo aulu jea, ale mo vujangia na jara tari na varama supe la lo tauri na suiha hinira peresi na nora tavtav tavera sei tamlohi la lo hasohasora matara. Tiapolo mo verea isana mara, “Vara o popovitoho isaku, ale o lotuau a pa sileho hin la hinau tari sei.”
10 Moiso, Iesu mo verea isana mara, “Setan, o vano! Matan na Retiulia God mo verea mara,
‘O pa lotu nom Moli God,
ale o volitusi isana hasena purongo!’ ” Deut 6.13
11 Moiso, Tiapolo mo tinar̃ihi Iesu, ale vahatea purongo, angelo hai la mai isana Iesu la tuenia.
Iesu Mo Tapulo Vavahinau
(Mk 1.14–15; Lk 4.14–15)
12 Nake Iesu mara mo rongoa vara la tau John na ima r̃ilangi, mo mele hilu mo vano Galilee. 13 Ale mo tinar̃ihi Nazareth mo vano mo lo toho Capernaum mariviti na tasi atu, na lolo jara matan Zebulun enia Naphtali, 14 matan vara retimangovi non pr̃ovet Isaiah sei mara,
15 ‘La haratu na jara Zebulun enia Naphtali, peresi la haratu na tavalun tasi atu,
peresi la haratu telesivo na wai Jordan, peresi Galilee jara tamlohi r̃or̃oha la lo toho ea,
16 la tamlohi atu la lo toho hin r̃or̃oha tavera atu la hite na malarani tavera atu,
ale merana mo sasarami la haratu
la lo toho na jara r̃or̃oha mata mateia.’ Isa 9.1–2
17 Hin rani atu Iesu mo tapulo vara i retivujavujangi mo verea mara, “Ha posi na nomim hehe matan i pa sopo tuai, suiha atu non God sei mo supe hinia i pa pala.”
Iesu Mo Vir̃oni Na Nona Tamlohi
(Mk 1.16–20; Lk 5.1–11)
18 Iesu mo lo hahau na pahisa tasin Galilee, mo hite na vorai mo rua Simon la tovia Peter enia tasina Andrew la lo tara na tasi atu matan enira tamlohi aleale maji.
19 Ale Iesu mo verea mara, “Ha mai ha usuriau a pa vai kamim ha mai tamlohi aleale tamlohi.” 20 Vahatea la tau na nora tara, ale la usuria.
21 Iesu mo mele vano makomo, mo hite na vorai mo rua, James enia John, natun Zebedee. La lo toho na boti matea peresi tamara Zebedee. La lo tulai na nora tara, ale Iesu mo tovira vara la usuria. 22 Vahatea la tinar̃ihi tamara na boti, ale la usuri Iesu.
Vavahinau Non Iesu Galilee
(Lk 6.17–19)
23 Iesu mo vano r̃alihi na jara Galilee mo lo vujangi na ima lotu nona Jew, mo lo retivujavujangi na Retir̃uhu matan mauri atu God mo aulu hinia isara. Iesu mo vai na tamlohi rojo peresi la haratu la majuejue mata rojoa la mele r̃uhu. 24 Sorasoran Iesu mo vano na jara tari Syria. Tamlohi la lavi la haratu la rojo na rojoa matuvana la lo rongohaji na epera, hai la lo lavi na rani r̃ilangi matan tanume sasati mo lo toho hinira, hai la rave, hai la papao, Iesu mo vai mamahuni na nora rojoa tari. 25 Vao tavera la tai Galilee, Decapolis, Jerusalem, Judea, ale na tavalu wai Jordan mo vano, la lo usuria.