6
Vujangi Mata Tueni
Ale Iesu mo mele verea mara,
“Vara ka vai na hina r̃uhu na naho tamlohi, ha sopo vaia matan vara tamlohi la pa hasohaso kamim matana, matan vara ha vaia sohena, Tamamim na tuka i pa sopo sile na otori isamim.
Vara ka silesile isana tamlohi tilavono, ha sopo tiv na tavue matana. Hinau atu tamlohi tapnetano la lo opoia mo tavera vara la lo vaia na naho tamlohi na ima lotu, ale na jingoima vara la pa hasohasora matana. Varar̃uhu, na verea isamim, enira la pete lavi na volira moiso. Ale vara ha sile te hinau isana tilavono, ha sopo vaia vara tinapua i levosahia, matan vara sava ka silea na jara luhu, Tamamim mo lo hite na sava ka lo vaia na jara luhu, ale enia i pa sile na otori isamim matana.
Vujangi Mata Usiusi
(Lk 11.2–4)
Vara ka usiusi, ha sopo usiusi sohena tapnetano la lo vaia na ima lotu teni na jingoima vara tamlohi la pa hasohasora matana. Varar̃uhu, na verea isamim, enira la pete lavi na volira moiso. Pani engko vara ko usiusi o sivo na lolo ima o pelati na matarua, ale o usiusi isan Tamam tea i sopo hiteho. Tamam mo lo hite na sava ko lo vaia hin jara luhu atu, moiso o pa lavi na nom otori matana.
Ale vara ha usiusi ha sopo verevere vono sohena tamlohi r̃or̃oha. La lo r̃omr̃omia vara nora god la pa r̃aramira matan nora reti mo matuvana. Matan haratu, ha sopo sohera matan Tamamim mo pete levosahi na nomim opoia moiso ka pa usia isana. Ale ha usiusi sohen harihi:
God Tamamam na tuka,
kama opoia vara tamlohi tari
la sile na oloolo tavera isam
mata engko ko tapu,
10 kama opoia vara nom
suiha aulu mata supe i pala,
o vai na masalom na varama
i tataholo sohen ko lo vaia na tuka,
11 o sile kamam na hanhani
matan nohorihi,
12 o r̃omi kamam
mata nomam hehe,
sohen kama lo r̃omi
na hehe nona tamlohi tinapua,
13 o lavi nar̃ihi kamam na vaihite,
o juri kamam hin Tiapolo.
14 Matan vara ha r̃omi na tinapua na nora hehe la vaia isamim, Tamamim na tuka i pa r̃omi kamim mata nomim hehe. 15 Pani vara ha sopo r̃omi na tinapua, Tamamim i pa sopo r̃omi na nomim hehe.
Tapuhoro Na Hanhani Mata Usiusi
16 Na rani vara ka tapuhoro na hanhani ha sopo vai na nahomim la rara sohena tapnetano la lo vaia. Varar̃uhu, na verea isamim, enira la pete lavi na volira moiso. 17 Pani vara ko tapuhoro na hanhani, o hoje na nahom, o paspasi na patum hin te makomo wel, 18 matan vara tinapua la pa sopo levosahia vara ko tapuhoro na hanhani mata usiusi, pani matan vara haratu mo sopo tea i er̃i hitea enia Tamam sei, enia hasena i pa hite na sava ko lo vaia na jara luhu, moiso i pa sile na nom otori matana.
Tavtav Na Tuka
(Lk 12.33–34)
19 Ha sopo takonahi na tavtav na varama, matan pepe peresi r̃aeha la pa komora, ale tamlohi vavanaho la pa kauti na ima la unu vara la vanahora. 20 Pani ha takonahi na nomim tavtav aulu na tuka matan pepe peresi na r̃aeha la pa sopo er̃i komora, ale tamlohi vavanaho la pa sopo unu la vanahora, 21 matan mapum i pa lo toho tarea na jara nom tavtav mo lo toho ea.
Malarani
(Lk 11.34–36)
22 Matam enia mo sohena glas niro matea mata epem. Vara matam mo niro mo r̃uhu, memera i pa mar̃ivisi na epem. 23 Pani vara matam mo sovsoha, epem tari la pa r̃or̃oha. Vara malarani na lolom mo sopo malarani, pani mo r̃or̃oha, r̃or̃oha atu i pa tavera jea.
Mania
(Lk 16.13)
24 Mo sopo tea i er̃i volitusi varar̃uhu isana tamlohi tavera tinapua i rua. I pa opoi matea i jeu haratu matea, teni i pa oloolo hin matea i jeu haratu matea. Ha pa sopo er̃i volitusi isan God na tavalu limam matea, ale na tavaluna tinapua ha volitusi isana mania! *
R̃omkaka
(Lk 12.22–31)
25 Na vere kamim hinia vara ha sopo r̃omkaka mata maurimim, ha sopo r̃omkaka vara sava ha pa hania, teni ha pa inu te sava, teni ha pa rua na sava. Sohena sava mauri mo sopo jeu na hanhani, ale epemim mo sopo jeu na ruru? 26 Ha to kilau sahe na maji avuavu na masapa! La sopo lalavo teni la vu na asitauni. La sopo takonahi na piri na ima piri, pani Tamamim na tuka mo lo kilaura. Sohena sava ka r̃om vara ka sopo r̃uhu jea i jeu na maji avuavu? 27 R̃omkaka, i er̃i vai kamim ha mauri i mele peravu?
28 Mo sopo r̃uhu vara ha lo r̃omkaka mata nomim ruru. Ha kilau vano sohena sava pa vira jala la lo ulua. La sopo voko vara lakolako na epera. 29 Pani na verea isamim vara supe Solomon peresi na nona tavtav tari peresi na nona ruru r̃uhu mo lo rura, la sopo r̃uhu sohen te vonara hatea. 30 Vara God mo vai na hinau la ulua hasera na jara tavera la r̃uhu jea mata makomo rani purongo, pani pavuho la mate, ale la pulahira na hapu, pani ha lo levosahia, God i pa kilau mamahuni kamim i mele r̃uhu jea i jeu la vira jala sei. Mata sava nomim rasua mo rihirihi purongo?
31 Ha sopo r̃omkaka vara, ‘r̃a pa hani te sava hinau?’ teni ‘r̃a pa inu na sava?’ teni ‘r̃a pa ru te sava?’ 32 Haratu sei la tamlohi r̃or̃oha la lo r̃omkaka matan la hinau tari sei. Tamamim na tuka mo levosahi na hinau tari ka opoira. 33 Pani ha ale mauri atu God mo aulu hinia tiroma peresi na nona posposi tataholo, ale hinau tari sei la pa nomim.
34 Ha sopo r̃omkaka matan pavuho, matan pavuho i pa hasena kilaua. Ale rani hatehateahi la pa lavi na nora hina r̃ilangi hasera.
* 6:24 Matam nike enia mapum, vara mapum mo hehe o pa opoi na hinau mata r̃or̃oha, ale hina r̃or̃oha la pa taurilati na maurim tari.