13
Aj Tel Xtx'ajo' Jesus Ti'j Kyok Kye Txnaq'atz
Ntons atx ch'inky tuq tzan taq'ik te q'ij Paskw, te Jesus teb'enky tuq ya ojetq tuq pon or tzan tkaj tsi' ja twitz tx'o'tx'ni b'ix tzan txik tuq junky'el tuky'i Stat, b'ix komo nkyeqet tgani' tuq kyaqil kye aj nkye'okslan tuq ti'j tzani twitz tx'o'tx', tetz dispwest tuq tzan tkamik tzan kypaj. Man tuq nkyewa'an te qale', b'ix komo te Tajaw Choj ojetq tuq xik tq'uma' tuj tanim te Judas Iskaryot aj tk'ajol Simon Iskaryot tzan txik tq'apo' te Jesus, ntons te Jesus, tetz teb'en tuq te Qtata Dios ojetq tuq kaj tsi' kyaqil tuj tq'ab' tetz, b'ix teb'en tuq, tetz tzajnaq tuky'i Qtata Dios b'ix tzikix tuq ma tz'aj junky'el. Ntons, man tuq nkyewa'an, ojaw wa'let b'ix owel tin te xtxo'w b'ix otzaj tin jun twayj, owok tk'alo' twi' tkux, b'ix yaji oqex tsi' a' tuj jun tuk'lal b'ix owokten tx'ajol ti'j kyok kye txnaq'atz b'ix owel tky'ixwinsa' tuky'i te twayj aj atok tuq twi' tkux.
Ya ma tz'el xtx'ajo' tuq ti'j toq te Simon Xhpe'y, te Simon Xhpe'y oxik tq'uma': «Tat, ¿ti'tzun, a'ich yatz oxhch'elal tx'ajon ti'j woq?» Yaji te Jesus oxik tq'uma': «Ajna'l k'onti'l n'el aniky' ti'j aj nqet nk'ulu'ni, per mas yaj owelal aniky' ti'j.» Yaji te Xhpe'y oxik tq'uma': «Wetz nlay. K'on tz'el atx'ajo' ti'j woq.» Ntons te Jesus oxik tq'uma' tetz: «Qa nlay tz'el ntx'ajo' ti'j awoq, ntons nlay b'antik tzan awok lapet wi'j.»* Tzaj te Simon Xhpe'y, oxik tq'uma': «Qa ikxji, ntons nya'tx a'ox ti'j woq sinoke kyaqil nq'ab' b'ix nwi'.» 10 Oxik tq'uma' junky'el te Jesus: «Ab'l te aj ma'tx tz'ichin nya'tx presis tzan tel xtx'ajo' kyaqil xhchi'jel sinoke a'ox te toq tzan tpaj saq kyaqil xhchi'jel. Etetz saq etanim, anke nya'tx ekyaqil.» 11 Tetz oxik tq'uma', “Nya'tx ekyaqil [saq etanim]” tzan tpaj teb'enky tuq ab'l te aj oxe'l q'apon tetz.
12 Ya ma mankun xtx'ajon ti'j kyoq kye txnaq'atz, owok tsi' junky'el te xtxo'w b'ix oqet wit'let junky'el kxol b'ix oxik tq'uma' ikxjani: «¿N'el etetz eniky' ti'j aj ma'tx qet nk'ulu'ni? 13 Etetz n'ok eq'uma' wetz “Xnaq'tzon” b'ix “Qajawil,” b'ix ikxji nkxyolin galan tzan tpaj a'inkix wetz iktza' aj n'eq'uma'ni. 14 Qa wetz ma tz'el ntx'ajo' ti'j etoq etetz b'ix wetz a'in te xnaq'tzon b'ix te etajawil, ntons presis tzan ek'ulun ikxji etetz exolx tzan tel etx'ajo' ti'j etoq. 15 Wetz ma'tx kaj nyek'u' etetz, iktza'x ma'tx qet nk'ulu' ax ikxji etetz intqet ek'ulu'.* 16 Wetz oxe'l nq'uma' etetz b'an b'an'ax, k'onti'l jun mosj mas nim tajwalil twitz te tpatron* b'ix k'onti'l jun mandader mas nim tajwalil twitz te aj otzaj lajon tetz. 17 Galan oky'el eti'j tzan Qtata Dios qa n'ox tuj ewi' kyaqil ntzani b'ix qa nqet ek'ulu'. 18 K'onti'l nkyinyolin eti'j etetz ekyaqil. Wetz web'en ab'le' aj oje kye'el njoyo', per nkyinyolin ikxjani tzan tpaj oky'elkix iktza'x tz'ib'ankaj tuj te Tu'jal Dios aj ja' nyolin ikxjani: “Te aj nxik nmojla' nlaq tuky'i'l, ojawel meltz'jik wi'j.”* 19 Wetz nxik nq'uma' b'eyx etetz ajna'l, ikxji oj tky'ik ntzani oxe'l etoksla' wetz a'in kixi' [Dios]. 20 Wetz oxe'l nq'uma' etetz b'an b'an'ax, ab'l aj okyetk'amo'tz ab'le'chq aj okyexe'l nlajo' te nky'ixel, nkyintk'amo' a'in; b'ix ab'l te aj nkyintk'amo', ntk'amo' te aj otzaj lajon wetz.»*
Aj Tyolin Jesus Ti'j Te Aj Oxe'l Q'apon Tuq Tetz Tzan Tkamik
Mat 26:20-25; Mak 14:17-21; Luks 22:21-23
21 Yaji, ya ma xik tq'uma' te Jesus kyaqil ntzani, oxik tanim tuj b'is b'ix oxik tq'uma' b'an xtxolil kyetz ikxjani: «Wetz oxe'l nq'uma' etetz b'an b'an'ax, jun aj etetz exol okyinxe'l tq'apo'.» 22 Ntons kye txnaq'atz e'aq'ik tzan tox kyen tuj kywitz, k'onti'l tuq kyeb'en ab'l tuq qi'j nyolin ikxji. 23 Jun txnaq'atz aj nqet tuq b'an tgani' wit'likqet tuq qaynin tk'atzaj, 24 b'ix yaji te Simon Xhpe'y oxik tsi' jun señ te tetz tzan tuq txik xhcha'o' tetz te Jesus ab'l tuq qi'j nyolin. 25 Yaji te aj junky owok laq'chet ch'inky ti'j te Jesus, oxik xhcha'o' ikxjani: «Tat, ¿ab'ltzun aj oxe'l q'apon te yatz?» 26 Te Jesus owaj stzaq'b'e' ikxjani: «Wetz oqtex nmu'u' jun pedas wab'j, ab'l qetz oxe'l nsi', ajitzun tetz.» Ntons yaji oqex tmu'u' jun wab'j b'ix oxik tsi' te Judas Iskaryot aj tk'wa'al Simon Iskaryot. 27 Ya ma ky'ik tk'amo' te Juds te wab'j b'eyxnajji te Satanas oqex tuj tanim te Juds. Astilji te Jesus oxik tq'uma' tetz: «Aj presis tzan tqet ak'ulu', inqet ak'ulu' naj.» 28 Kyaqil kye aj nkyewa'an tuq twi' te mes, nijunwt owel tniky' tistil tuq te Jesus nxik tq'uma' tetz ikxji. 29 Komo te Juds aji tuq tetz k'u'ul te tqatel tmin, ntons junjun kyetz tuj kynab'l qa te Jesus nxik tuq tq'uma' tzan stzaj tuq tloq'o' kyaqil tidi'chq aj owokeyon tuq te kyetz tzan tpaj te q'ij, qatzun aj presis kye meb'a' xjalji. 30 Ntons ya ma ky'ik tk'amo' te Juds te wab'j, b'eyx owetz, b'ix ojetq tuq qoyupan.
Aj Tkaj Tq'uma' Jesus Tzan Kyqet Qgani' Qerman
31 Ya ma tz'etz te Juds, te Jesus oxik tq'uma' ikxjani: «Ajna'l owokel en te tume'l b'an'ax wi'j iktza'xkix [wetz] te Ichan Aj Tk'wa'al Dios [a'in] b'ix tzan tpajji owokel en te tume'l b'an'ax ti'j te Qtata Dios iktza'xkix tetz. 32 B'ix qa tzan npaj wetz owokel en te tume'l b'an b'an'ax ti'j te Qtata Dios iktza'xkix tetz, ntons ax ti'jx te Qtata Dios oxe'l tyek'u' te tume'l b'an b'an'ax wi'jx wetz, b'ix oxe'l tyek'u' naj. 33 Etetz nk'wa'al, wetz ya nlay kyinqeten etuky'i'l nim tyempky. Iktza'x oxik nq'uma' kye xjal ax oxe'l nq'uma' etetz: “Etetz okxjoyoyon wi'j, per aj ja' ma kyinxik wetz, etetz nlay b'antik tzan exik wuky'i'l.”* 34 Ajna'l okajel nq'uma' jun tume'l ak'a'j titza' ngan tzan ek'ulun: Intqet egani' etib' exolx. Iktza'x wetz okx'el ngani', ax ikxji intxik etin etib' etetz.* 35 Qa etetz oqtel egani' etib'x exol ntons ikxji kye xjal owokel kye'e' qa etetz a'ix nxnaq'atz.»
Aj Txik Tq'uma' Jesus Te Xhpe'y Oqtel Tewa' Qa Totzqi' Tetz
Mat 26:31-35; Mak 14:27-31; Luks 22:31-34
36 Yaji te Simon Xhpe'y oxik tq'uma' tetz ikxjani: «Tat, ¿ja' yatz ma txik?» Yaji te Jesus owaj stzaq'b'e' tetz: «Ajna'l aj ja' wetz ma kyinx, yatz nlay b'antik tzan axik wuky'i'l, per otxe'l mas yaj.» 37 Ntons te Xhpe'y oxik tq'uma': «Tat, ¿tistil wetz nlay b'antik tzan nxik awuky'i'l ajna'l? Wetz dispwest atin ajna'l tzan nkamik tzan apaj yatz.» 38 Te Jesus oxik tq'uma' tetz: «¿B'an'ax dispwest atich tzan akamik tzan npaj wetz? Oxe'l nq'uma' yatz te b'an'ax, mina' tuq tjaw oq' te to'k, yatz ojetq qet awewa' oxmaj qa yatz awotzqimin.»
* 13:8 Ax: nlay b'antik tzan awok te wetz. * 13:15 Mat 20:28; Mak 10:45; Luks 22:27 * 13:16 Mat 10:24; Luks 6:40; Wnch 15:20 * 13:18 Sal 41:9 * 13:20 Mat 10:40; Mak 9:37; Luks 9:48; 10:16 13:33 Kye xjal judiy. * 13:33 Wnch 7:34 * 13:34 Wnch 15:12,17; 1Wnch 3:23; 2Wnch 5