5
Yesu indiir avuvu samsamiadi katindi pa ŋgeu eez
(Mt 8:28-34; Lu 8:26-39)
Yesu toman taghoniiŋa toni tiraav tila tilooŋ naari to yes Gerasa to ineep ila ya naliu Galilaia paŋa ite. 2-4 Ndug tonowen, ŋgeu eez inepneep. Ye, avuvu samsamiadi katindi tizeeva, ve moghon moghon inepneep ilooŋ ila yaam saambu pida to tigharaat di tinim naal pa mateeŋa. Sawa to Yesu iyaat izi pa waaŋ, ŋgeu tonowen ipul ina to yaam saambu we, ve ilaagh iŋarua Yesu ila. Ŋgeu tonenen, sawa naol tikaui pa ravraav toman sen. Eemoghon ikuup motmotin di, ve ighau ila. Pasa, ye tapiri tiina kat. Tovenen tamtoghon eta irau ikisi ve ikaui muul maau. Ve tamtoghon eta irau ighami ate izi ne maau. Mboŋ ve ndag, iwalaghlaagh ila lolooz, ve iloŋlooŋ ila yaam saambu to tigharaat di tinim naal pa mateeŋa. Ve sawa isob, imboboob sorok, ve ighoghorot tau pa yaam to ledi matadi.
Ye ighita Yesu to saguan we, ve ilaan iŋarua ila, ve itap izi Yesu nagho. 7-8 Yesu isaav pani ighaze: “Yom avuvu samia, ughau pani!”
Tovenen avuvu samia tonowen igham ŋgeu tonenen imboob aliŋa tiina kat ighaze: “Aii, Yesu! Yom Maaron Tiina To Ilib Pa Ndimaronŋa Tisob Ne Natu. Unum sualen pasa? You nambaaŋ ilat payom? You nataŋ roran ghom pa Maaron iza, ughur yabyabuuŋ payou malep!” Mt 25:41; Mk 1:24; Yems 2:19
Yesu ighasoni ighaze: “Izam sei?”
Ye ipamuul aliŋa ighaze: “You izag Legion*
(o ‘Ndiŋndiŋ Ndiŋndiŋ’). Pasa, yei ival kat.”
10 Ghoro avuvu samia tonenen itaŋ roran Yesu ariaŋa ighaze indiir di tighau pa taan suruvu tonowen malep. 11 Ndug tonowen, ŋgai katindi tinepneep ila lolooz dige, ve tighanghan. 12 Tovenen avuvu samsamiadi to tizeev ŋgeu tonenen titaŋ roran Yesu tighaze: “Ughur ghei niŋarua ŋgai tonowen. Upul ghei nilooŋ nila lolodi.”
13 Yesu iyok padi, tovenen tipul ŋgeu tonenen, ve tiŋarua ŋgai tonowen tila le tizeev di tilooŋ tila lolodi. Ghoro tilaan taghon ndariri tizila, ve tiyatov di tizila ya lolo, ve tighun ya le tisob timatmaat. Ŋgai to timaat ne, irau ndiŋndiŋ ru (2000) ma venen.
14-15 Yes to tiŋginŋgin ŋgai, tighita mbeb tonenen, ve tighau tila tipaesia varu izi paanu todi ve ndug pida to tineep tigharau di ne paam. Tovenen tamtoghon tisob tila tighaze tighita mbeb to ivot. Tila tivot to Yesu, ve tighita ŋgeu to muuŋ avuvu samsamiadi katindi tizeeva, ŋgar toni ivot poia wa. Ye indudi pa nonogiiŋa ve mbole izi inepneep. Tovenen matughezaaŋ tiina igham di. 16 Ghoro yes to tineep ve tighita mbeb to ivot pa ŋgeu tonenen ve ŋgai, tipaesia mbeb tonenen pa tamtoghon. 17 Ival tiina tilooŋ paesiiŋ todi, ve titaŋ roran Yesu tighaze ipul ndug todi, ve ila pa ndug ite paam.
18 Tovenen Yesu imuul ila ighaze iza waaŋ ve yesŋa taghoniiŋa toni timuul tila. Sawa tonenen, ŋgeu to muuŋ avuvu samsamiadi katindi tizeeva, ye inim ve itaŋ rorani ighaze iyok, ghoro iza todi ve yesŋa tila. 19 Eemoghon Yesu iyok pani maau. Isaav pani ighaze: “Umuul ula pa paanu tiom, ve usavia uraat tiina to Maaron igham payom ne varu pa nditam. Pasa, Maaron lolo isamin ghom ve iuul ghom uneep pooi.”
20 Tovenen ŋgeu tonenen imuul ila, ve ivotia uraat tiina to Yesu igham pani ne varu irau ndug ndug to tineep ila taan suruvu to Dekapolis. Ival tisob to tilooŋ saveeŋ toni, ruŋadi iza pa Maaron tapiri le ŋgar todi isob.
Yesu igharaat liva eez, ve ipamundigin Yairus natu liva pa mateeŋ
(Mt 9:18-26; Lu 8:40-56)
21 Yesu toman taghoniiŋa toni tigham waaŋ, ve timuul tila pa ya naliu paŋa ite. Sawa to tila tilooŋ, ival tiina kat tila tiluvut Yesu izi naari. 22 Ghoro daba eez, iza Yairus, ila ivot. Iza Yairus. Ye yesŋa ndiran pida tiŋgin paanu tonowen rumai todi. Ye ighita Yesu, ve iput aghe izi Yesu aghe pughu, 23 ve itaŋ rorani ighaze: “Tiina tiou, natug liva igharau ighaze imaat. Unum tala ruum tiou, ve ughur nimam izala pogho. Leso imaat sob, ve tini poia muul.”
24 Tovenen Yesu itaghoni ve yesuru tila. Tilaghlaagh tila, ve ival tiina tikeet titaghon di. Yes tiwandiron di le tigiriŋ Yesu paam. 25 Liva eez ilaagh itaghon di paam tila. Ye, moroghooŋ to ndiliva ikisi irau ndaman saaŋgul ve ru wa. 26 Uraata katindi to moroghooŋa titoova pa tiuuli, ve ye iyamaan yabyabuuŋ tiina ila nimadi, ve ipul yaam toni isob pa gholiiŋ di. Eemoghon todi eta irau iuuli maau. Maau kat. Yes totoova, eemoghon tigham le moroghooŋ toni isami kat. 27-28 Liva tonowen ilooŋ Yesu varu wa. Tovenen mata iŋgal ighaze: “You nakis nonogiiŋa toni rita, ghoro moroghooŋ tiou tonene isob, ve tinig poia.” Tauto ila itaghon ival tiina tonowen, ve ilooŋ ila lolodi, ve indirndiir ila ila le ikis Yesu nonogiiŋa toni. Lu 6:19
29 Rikia moghon, siŋ imot pani, ve iyamaan tau ighaze tini poia wa. 30 Ve Yesu paam, iyamaan tau ighaze tapiri to ulaaŋ igham tamtoghon eta wa. Tovenen indaleel, ve mata ila pa ival tiina, ve ighason di ighaze: “Ai, sei ikis nonogiiŋa tiou?”
31 Taghoniiŋa toni tipamuul aliŋa tighaze: “Pughu vena to ughason ughaze sei ikis ghom? Ughita. Nene ival tiina tiluvutin ghom ve tiwandiron di. Eta avaat igiriŋ ghom.”
32 Eemoghon Yesu mata inesnes ighaze ighita sei kat to igham ŋgar tonenen. 33 Liva tonenen iwatag mbeb to ivot pani ne. Tovenen matughezaaŋ tiina ighami le tini irur, ve ila iput aghe izi Yesu nagho. Ghoro ivotia mbeb tisob to tivot pani ne.
34 Yesu isaav pani ighaze: “Livug, ghurla tiom, tauto iuul ghom ve tinim poia wa. Ula toman lolom poia.” Mk 10:52; Lu 7:50, 17:19
35 Yesu isavsaav sone, ve ndiran pida tineep Yairus ruum toni ve tinim, ve tipaes pani tighaze: “Olman, ughereb sorokin patoŋaaŋ tonanan inim pasa? Natum liva imaat wa.”
36 Eemoghon Yesu taliŋa irab saveeŋ todi. Tovenen isaav pa Yairus ighaze: “Umatughez malep. Ukis ghurla tiom ariaŋa.” 37 Ghoro iŋgalsekin ival tiina ighaze tila tomani malep. Ve igham Petrus, Yakobus, ve tazi Yoan, ve yes moghon tila. 38 Tila tivot ruum to Yairus, ve Yesu ighita tamtoghon titaŋtaŋ pa liva kainaŋen toman oroor tiina, ve tiloŋlooŋ tivotvot pa ruum lolo. 39 Tovenen ilooŋ ila ruum lolo, ve isaav padi ighaze: “Pughu vena to yam ataŋtaŋ ve aghamgham oroor tiina? Liva kainaŋen imaat maau. Ye igheen.”
40 Yes tilooŋ saveeŋ toni tonene, ve tiŋiŋ pani. Yesu izurun di tisob tivot tila pumuri. Ghoro igham liva kainaŋen tina ve tama, toman taghoniiŋa toni tol tonenen, ve yesŋa tilooŋ tila ruum lolo to liva kainaŋen igheen pani. 41 Yesu ikis nima, ve isaav pani ighaze: “Talita kum!” Saveeŋ tonene, pughu tovene: “Liva kainaŋen, you nasaav payom: Umundig!” Lu 7:14
42 Rikia moghon mata iyaryaar, ve imundig ilaagh. Liva kainaŋen tonenen, ndaman toni irau saaŋgul ve ru. Tamtoghon tighita mbeb gharatooŋa tonenen, le ruŋadi iza ve ŋgar todi isob. Yo 11:43+
43 Eemoghon Yesu iŋgalsekin di ariaŋa ighaze tisavia mbeb tonenen varu pa tamtoghon eta malep. Ghoro isaav padi ighaze tigham aniiŋ inim, leso liva kainaŋen ighan.
* 5:9 ‘Legion,’ nene saveeŋ Latin. Rouŋ eez to ndaaba irau tamtoghon 6000, yes Roma tiwaata tighaze ‘Legion.’