6
Tamtoghon to Nasaret matadi velegin Yesu
(Mt 13:53-58; Lu 4:16-30)
Yesu ipul ndug tonowen, ve imuul ila pa ndug toni pughu. Ve taghoniiŋa toni titaghoni ve yesŋa tila. Sawa to umbom patabuaŋ, Yesu ilooŋ ila rumai todi, ve ipatoot di pa Maaron aliŋa. Tamtoghon katindi to tilooŋ saveeŋ toni, ruŋadi iza pa ŋgar toni, ve tisaav tighaze: “Wai, ŋgeu tonene igham ŋgar ve tapiri tiina tonene izi sine? Ŋgar popoia to isasavia di ne, ye igham di ila to sei? Pughu vena to uraat gharatooŋadi naol tivotvot ila ye nima? Yo 7:15
Vena, ye to ndug ite, to takankaan pani ne? Ye, ŋgeu sorok to reiŋ ruum moghon. Maria natu. Ve nditazi Yakobus, Yoses, Yudas, ve Simon, toman ndilivu tisob, to tinepneep toman ghiit ne.” Tovenen matadi velegini, ve lolodi pa tighur ila toni maau. Yo 6:42
Tauto Yesu isaav padi: “Ighaze tamtoghon eta inim propet to Maaron, nene pale tau ndug toni pughu toman siŋ toni, ve yes to tineep tomani ila ruum toni ne, matadi velegini. Eemoghon ighaze ye ila ndug ite, nene pale titandag pani ve tipait varu.” Yo 4:44
Tovenen Yesu irau igham mbeb gharatooŋa tiina eta izi tonowe maau. Ye ighur nima izala moroghooŋa eŋaeŋa poghodi le tinidi popoia. Ve igham ŋgar naol pa ndug toni pughu: Pughu vena to yes tighur ila toni maau?
Tovenen Yesu imundig, ipul ndug toni pughu, ve ilaghlaagh irau ndug ndug, ve ipatoot di pa Maaron aliŋa.
Yesu imbaaŋ taghoniiŋa toni saaŋgul ve ru pa uraat
(Mt 10:5-15; Lu 9:1-6)
Ghoro ipoi taghoniiŋa toni saaŋgul ve ru tinim, ve ighur di ruŋaruŋa ighaze tila pa uraat. Ve irei tapiri irau di, ve ighur avuvu samsamiadi tineep ila sambadi, leso tindiir di tighau. 8-9 Ve isaav padi tovene: Sawa to tila, yes irau tilaagh toman mbeb naol maau. Tighur duduuŋa to aghedi, ve tikis titi moghon. Irau tigham mbeb inimale aniiŋ ve pelpeel maau, ve yaam eta irau ineep ila lugluug todi maau. Nonogiiŋa todi paam, irau tigham ruŋaruŋa maau. Ee moghon to ineep ila tinidi, nene iraua. 10 Ve Yesu isaav padi: “Ighaze yam ala avot ndug eta, ruum sine to tighur gham pani, ghoro aneep ila ruum tonenen moghon le irau apul ndug tonowen ve ala. 11 Ve ighaze ndug eta lolodi pa ghamuuŋ gham maau, ve tizurun gham toman saveeŋ tiam, yam atut aghemim, ve ghavuur todi izi,*
ghoro apul ndug tonenen ve ala. Leso inim ghilalooŋ padi pa sosor todi.”
12 Yesu isavsaav padi le isob, ghoro tila ve tivotia Maaron aliŋa pa tamtoghon ve tisaav padi tighaze: “Yam apul ŋgar tiam samsamia, ve atoor ŋgar tiam ila pa Maaron.” 13 Ve tindirndiir avuvu samsamiadi katindi tighaughau, ve timusmus ŋgoreeŋ to oliv izala moroghooŋa katindi poghodi, ve tisuŋ Maaron padi le tinidi popoia muul. Yems 5:14+
Mateeŋ to Yoan ŋgeu rughuzaaŋa
(Mt 14:1-12; Lu 3:19-20, 9:7-9)
14 Sawa tonenen, Yesu varu ilaan irau ndug naol, ve kinik Erod ilooŋa paam. Tamtoghon pida tighaze: “Nowe avaat Yoan ŋgeu rughuzaaŋa. Ye imaat, ve Maaron ipamundigini pa mateeŋ. Tauto tapiri tiina ineep toni, ve ighamgham mbeb gharatooŋadi.” Mk 8:28
15 Ve tamtoghon pida tighaze: “Maau. Ye avaat propet Ilia to imuul inim.” Ve pida tighaze: “Maau, ye avaat igham uraat inimale propeta muŋginadi pida.” Mt 16:14; Lu 9:19
16 Sawa to Erod ilooŋ Yesu varu, ye isaav pa tau ighaze: “Nowe avaat Yoan. Ŋgeu to nambut motin lua, tauto aazne Maaron ipamundigini pa mateeŋ.” 17-19 Ye isaav tovene pasa, mata iŋgal ŋgar to ye igham pa Yoan. Ŋgar tovene: Muuŋ, Erod isad togha Pilip azuwa Erodias ve ivaii. Sawa tonenen, Yoan ilala toni, ve inoknok saveeŋ pani ighaze: “Ŋgar to ugham pa togham azuwa, nene deŋia pa tutuuŋ to Maaron maau.” Wkp 18:16
Yoan saveeŋ toni igham Erod azuwa ate yabyab. Tovenen ikalkaal ataam pa irabi imaat. Eemoghon iraua maau. Tauto Erod imbaaŋ tamtoghon pida tila tikis Yoan, ve tikaui pa ravraav, ve tighuri ilooŋ ila ruum to yabyabuuŋ. Leso igham azuwa lolo poia. 20 Erod iwatag ighaze Yoan, ye ŋgeu patabuaŋ, ve ŋgeu deŋia eez ila Maaron mata. Tovenen imatughez pani. Sawa to Yoan isavsaav pani, saveeŋ toni iŋgali le igham ŋgar naol. Eemoghon Erod ighaze le iloŋlooŋ saveeŋ toni. Tauto sawa to Yoan ineep ila ruum to yabyabuuŋ lolo, Erod igham poiani.
21 Tinepneep le sawa poia eez ivot pa Erodias irab Yoan imaat. Tiza pa sawa to Erod tina ipoopa, ghoro Erod igham ghanghaniiŋ tiina, ve ipoi yes daba to tiŋgin uraat toni, ve yes daba to malmal, toman ndiran pida to Galilaia to izadi tintina ne paam tinim, ve yesŋa tilup di pa ghanghaniiŋ. 22 Sawa tonenen, Erodias natu liva ilooŋ ila, ve itor ila matadi, le isad Erod toman ndita tonowen atedi. Tovenen Erod ipiyaav aliŋa pani ighaze: “Wais, sa mbeb to ighaze yom ughason ghou pani, you pale nagham payom!” 23 Ve ipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ toni tonowen le iyaryaaŋ kat ighaze: “Onoon sala! Sa mbeb to ighaze ughason ghou pani, you pale nagham payom. Ighaze yom ughaze navalag mbeb tisob to naŋgin di ne, ve nagham lem pida, nene poia paam!”
24 Erod isavia saveeŋ tonene le isob, ghoro liva paghu ivot ila pumuri, ve ighason tina ighaze: “Vena, pale naghasoni pa sa mbeb?”
Tina isaav pani ighaze: “Ughasoni pa Yoan ŋgeu rughuzaaŋa daba.”
25 Tovenen liva paghu rikia moghon ila ivot to kinik Erod muul, ve isaav pani ighaze: “You naghaze yom ughur Yoan ŋgeu rughuzaaŋa daba ila oon, ve ughami inim tiou to aazne.”
26 Kinik Erod ilooŋ saveeŋ tonene le lolo ipataŋan kat. Eemoghon irau itoor aliŋa muul maau. Pasa, imbua saveeŋ ariaŋa pani ila ndita to yesŋa tilup di pa ghanghaniiŋ ne matadi wa. 27-28 Tovenen rikia moghon imbaaŋ ndaaba toni eez ighaze ila imbut motin Yoan lua, ve igham daba inim. Ndaaba tonowen itaghon Erod aliŋa, ve ila imbut motin Yoan lua. Ghoro ighur daba ila oon lolo, ve ighami inim, ve izuzuuna ila to liva paghu tonenen. Ghoro ye ana isakia ila to tina.
29 Yes taghoniiŋa to Yoan tilooŋ mbeb tonenen varu. Tovenen tila tigham Yoan paatu, ve tila tighuri ilooŋ ila yaam saambu eez to tigharaata inim naal pa mateeŋa.
Yesu ipan tamtoghon ndiŋndiŋ liim (5000)
(2King 4:42-44; Mt 14:13-21; Lu 9:10-17; Yo 6:1-14)
30 Yesu mbaŋooŋa toni tigham uraat le isob, ghoro timuul tinim tivot to Yesu, ve tipaes pani pa uraat naol to tigham di, toman saveeŋ isob to tipatoot tamtoghon pani. 31 Sawa tonenen, tamtoghon katindi tilala ve tinimnim, le Yesu toman taghoniiŋa toni ledi soso eta to atedi izi ve tighan aniiŋ maau. Tovenen Yesu isaav padi ighaze: “Yo, amundig ve tala pa ndug balim eta. Leso eŋgengiit taneep ve ateed izi.”
32 Tovenen tigham waaŋ tighaze tila pa ndug balim eez. Leso eŋgendi tineep tonowen, ve atedi izi. 33 Eemoghon ival tiina tighita di tiraav tila, ve tighilaal di pa ghaoŋ todi. Tovenen tamtoghon to ndug naol tilaagh taan, ve titaghon Yesu tila. Yesu toman taghoniiŋa toni tighaughau sone, ve ival tiina tonowen timuuŋ tila tivot ndug to Yesu toman taghoniiŋa toni tighaze tila pani, ve tisasaŋan. 34 Mala maau ve Yesu toman taghoniiŋa toni anadi tinim tilooŋ ndug tonowen. Yesu ighita ival tiina tonenen, le lolo isamin di. Pasa, yes tineep tinimale sipsip to ledi ŋginiiŋa maau. Tovenen ye ipamundigin saveeŋ toni, ve ipatoot di pa mbeb naol.
35 Tinepneep le rabrab izi, ghoro taghoniiŋa toni tila tisaav pani tighaze: “Ou, taneep izi ndug balim, ve mboŋ izi wa. 36 Usaav pa ival tiina tila pa ndug pida to tineep tataŋgan. Leso tighol adi aniiŋ ve tighan.”
37 Eemoghon Yesu isaav padi ighaze: “Maau. Yam taumim agham aniiŋ padi ve tighan.”
Yes tipamuul aliŋa tighaze: “Wai, yom ughaze yei nila nighol aniiŋ pa ival tiina tonene? Ighaze nighol aniiŋ irau yaam denari 200, pale irau di wa?”
38 Tovenen Yesu isaav padi ighaze: “Ala aghita. Amim mberet piiz inepneep?”
Yes tila tighita le isob, ghoro timuul tinim, ve tipaes pani tighaze: “Iit aad mberet liim, ve iigh ru moghon.”
39-40 Ghoro Yesu isaav padi ighaze tighur ival tiina tonenen ila rouŋ rouŋ, ve tisaav padi leso mboledi izi kikiliiŋ popoia tonowen pogho. Tovenen titaghon Yesu aliŋa, ve mboledi izi tonowe tila rouŋ rouŋ. Rouŋ pida irau tamtoghon tamoot liim (100), ve rouŋ pida irau tamoot ru saaŋgul (50).
41 Ghoro Yesu igham mberet liim toman iigh ru tonowen, ikis di, ve mata izala pa sambam, ve ipait Maaron pa aniiŋ tonenen. Isuŋ le isob, ghoro iteev mberet tonenen, ve ighuri ila taghoniiŋa toni nimadi, leso anadi tila tireii pa ival tiina. Ye igham ŋgar raraate pa iigh ru tonenen paam, ve ival tiina tighan. 42 Tovenen ival tisob tighan le apodi isuŋ. 43 Ve mberet toman iigh to tighan ve suruvu izi ineep, nene taghoniiŋa toni tiŋgooga, ve tinonog di tila nakaral saaŋgul ve ru le tivon. 44 Yes to tighan aniiŋ tonenen, yes nditamoot moghon, irau ndiŋndiŋ liim (5000) ma venen.
Yesu ilaagh izala ya pogho
(Mt 14:22-33; Yo 6:15-21)
45 Tighan le isob, ghoro Yesu ipasul taghoniiŋa toni ighaze tiza waaŋ, leso timuuŋ tivool tila pa ndug Betsaida to ineep ila ya naliu paŋa ite. Ve ye ineep, leso ighur ival tiina tonowen timuul tila pa ndug todi todi. 46 Ye ighur di tila, ghoro izala pa lolooz eez, leso ineep tonowe ve isuŋ. Mk 1:35
47 Waaŋ to taghoniiŋa toni tiza ve tila, nene ighaughau ila le ivot bodbodaaŋ to ya naliu, ghoro mboŋ izi padi. Ve Yesu eŋgeni izi ineep izi taan. 48 Mata ila le ighita pataŋani ivot pa taghoniiŋa toni. Pasa, yes tisoop yaghur ve tila. Tovenen tigham uraat tiina pa ŋgoraaŋ. Yesu inepneep le igharau ighaze ndugitun, ghoro izila naari, ve ilaagh izala ya pogho iŋarua di ila, le ighaze isalib padi. 49-50 Taghoniiŋa toni matadi ila le tighita Yesu ilaghlaagh izala ya pogho ve inim. Yes tisob tighita ve tighaze pa mariaam eta. Tovenen matughezaaŋ tiina igham di ve tisaŋeeŋ.
Eemoghon Yesu rikia moghon ve isaav padi ighaze: “Ai, amatughez malep. Atemim izi. Nene you.” 51 Ghoro ila iza waaŋ toman di. Sawa tonene, yaghur ve dibom isob. Taghoniiŋa toni tighita mbeb gharatooŋa tonenen, le ŋgar todi isob. 52 Pasa, mbeb gharatooŋa to Yesu igham pa mberet, nene igham ŋgar todi ivot sone. Ledi ghilalooŋ maau pasa, lolodi iyaryaaŋ kat. Mk 8:17
Yesu igharaat moroghooŋa katindi izi ndug
(Mt 14:34-36)
53 Yesu toman taghoniiŋa toni tivool tila pa ya naliu paŋa ite, ve tilooŋ naari to ndug Genesaret, ve timbit waaŋ todi tonowe. 54 Sawa to tiyaat tizi pa waaŋ, ival tiina rikia moghon ve tighilaal Yesu. 55 Tovenen tilaan tila, ve tipaesia varu irau ndug tisob to tineep tigharau. Tovenen sawa to ighaze tamtoghon tilooŋ tighaze Yesu ila ivot ndug eta, ghoro timbadbaad moroghooŋa todi izala ndiu, ve tiŋarua tila, leso iuul di. 56 Yesu ilaghlaagh irau ndug tintina, ndug geegeu, ve taghon ndug dige dige paam. Sawa to ye ila ivot ndug eta, ghoro tiyou moroghooŋa todi tila maran, ve titaŋ rorani tighaze tikis nonogiiŋa toni dige rita moghon, ghoro poia. Ve ival tisob to tikisi, ye igham di tinidi popoia. Mt 9:20, 14:36; Mbaŋ 19:12
* 6:11 Paesiiŋ to saveeŋ waaro tonene ineep ila Mt 10:14.