6
Taparim tauud pa ŋgar popoia to tagham di ne malep
Yesu isaav padi muul ighaze: “Apatum gham. Ŋgar popoia to agham di pa Maaron, apatooŋ di ila tamtoghon matadi pa tighita gham ve tipait gham pani malep. Pasa, ighaze agham tovene, Tamamim Maaron to ineep izi sambam, irau igham lemim atia poia eta maau. Mt 23:5
“Tovenen ighaze yom uul yes mbolaaŋa, aliŋam iza pani malep. Pasa, nene ŋgar to yes to tiparim taudi sorok pa ghurla todi. Sa ulaaŋ to ighaze yes tigham pa tamtoghon, nene aliŋadi izaza pani ilooŋ ila rumai, ve izi maran ate paam. Leso tamtoghon tipait di. You nasaav payam kat: Atia todi, tauto tighami pataghaaŋ wa!
3-4 “Eemoghon ighaze yom uul yes mbolaaŋa, ughami inim ŋgozaaŋ. Ighaze nimam waan igham ulaaŋ eta, nimam ŋas iwatagi malep. Leso Tamam Maaron to ineep izi sambam iyat nimam. Pasa, mbeb tisob to ŋgozaaŋ ne, ye ighita di.” Mt 25:37+
Ataam to suŋuuŋ
(Lu 11:2-4)
Yesu isaav muul ighaze: “Sawa to aghaze asuŋ, yam ataghon ŋgar inimale yes to tiparim taudi pa ghurla todi ne malep. Pasa, yes tighaze le tiyoon ila rumai lolo, ma izi maran ate, ve tigham suŋuuŋ todi ila tamtoghon matadi. Leso tighita di ve tipait di. You nasaav payam kat: Atia todi, tauto tighami pataghaaŋ wa! Mt 23:5; Lu 18:10+
Eemoghon ighaze yom usuŋ, ghoro ulooŋ ula ruum tiom lolo, upoon ataam, ve usuŋ pa Tamam Maaron to tamtoghon tighita maau. Ye pale ilooŋ suŋuuŋ tiom, ve igham lem atia poia. Pasa, mbeb tisob to ŋgozaaŋ ne, ye ighita di.
“Ve sawa to aghaze asuŋ, ayou avomim ve ayoot suŋuuŋ tiam ila mala malep. Pasa, nene ŋgar to ndiran to tikankaan pa Maaron. Yes tigham ŋgar tighaze: Tigham suŋuuŋ mala kat, ghoro maaron todi ilooŋ di ve iuul di. Eemoghon yam ataghon di pa ŋgar todi malep. Pasa, sawa to aghason Tamamim Maaron pa mbeb eta sone, ye iwatag mbolaaŋ tiam wa. Mt 6:32
Tovenen sawa to aghaze asuŋ, asaav tovene:
‘Tamamai to uneep sambam,
ugham tamtoghon tipatab pa yom izam.
 
10 Pooz tiom inim irau ndug le isob.
Ugham tamtoghon titaghon lolom izi taan, inimale titaghoni izi sambam. Syg 11:15
 
11 Ugham aniiŋ to aazne payei. Pil 4:19; 1Tim 6:8
 
12 Ureu sosor tiei, inimale yei nipul sosor to tamtoghon tigham payei.* Mt 18:21+; Ep 4:32; Kol 3:13
 
13 Upul tovaaŋ ivot payei malep.
Uvool tiei, ve upoon ghei pa mbeb samsamia tisob.’ Lu 22:40; Yo 17:15; 2Tes 3:3; 2Pe 2:9
14 “Alooŋ. Ighaze yam apul sosor to tamtoghon, nene pale Tamamim Maaron to ineep izi sambam, ireu sosor tiam paam. Mk 11:25+
15 Ve ighaze apul sosor to tamtoghon maau, nene pale sosor tiam paam, Tamamim Maaron irau ireua maau.
Ighaze taŋgun tauud pa ghaniiŋ aniiŋ, tamtoghon tiwatag ghiit pani malep
16 “Ighaze yam aŋgun taumim pa ghaniiŋ aniiŋ itaghon suŋuuŋ ŋgara, naghomim isami ve atudtud animale yes to tiparim taudi pa ghurla todi ne malep. Yes tighamgham tovene, leso tamtoghon tighita di ve tipait di. You nasaav payam kat: Atia todi, tauto tighami wa. Is 58:5+; Mt 23:5
17 Eemoghon ighaze yom uŋgun taum pa ghaniiŋ aniiŋ itaghon suŋuuŋ ŋgara, upatooŋa ivot ighazooŋ malep. Umen naghom, ve ugharaat taum le naghom poia. 18 Leso tamtoghon tiwatag ŋgar to ughami ne sob. Ve Tamam Maaron to tamtoghon tighita maau, ye moghon pale ighita ghom, ve igham lem atia poia. Pasa, mbeb tisob to ŋgozaaŋ, ye ighita di.
Mbeb to sambam, nene mbaliiŋ tau
(Lu 12:21,33-34)
19 “Azuaria gham pa andou lemim mbaliiŋ izi taan malep. Pasa, mbeb to taan, up ve asiir pale tiwaghamun di, ve yubyubŋa pale tireu ruum tiam, ve tilooŋ tila ve tiyub pida. Hib 13:5; Yems 5:1+
20 Yam irau azuaria gham pa andou lemim mbaliiŋ tau to ndug sambam. Pasa, mbaliiŋ to ndug tonowen, up ve asiir irau tiwaghamun di maau, ve yubyubŋa paam irau tireu ruum ve tilooŋ tila ve tiyub di maau. Mt 19:21; 1Tim 6:17+
21 [Tovenen azuaria gham pa ndug tonowen.] Pasa, ndug to yom ughita ughaze mbaliiŋ tiom ineep pani, nene pale lolom iyaryaaŋ pani.
Mataad, nene inimale yaryarooŋa to anoŋaad
(Lu 11:34-36)
22 “Mataad, nene inimale yaryarooŋa to anoŋaad. Pasa, taghita ghazooŋa pani. Tovenen ighaze matam poia ve ughilaal ghazooŋa to Maaron, nene ipatooŋ ghom ighaze ŋgar to ghazooŋa ivon ila lolom wa. 23 Eemoghon ighaze matam pisi, ve ughilaal ghazooŋa to Maaron maau, nene ipatooŋ ghom ighaze ŋgar to ndoroom ivon ila lolom. Tovenen upatum ghom. Pa vene, unumeer sorok ughaze ghazooŋa to Maaron ineep ila lolom wa. Eemoghon lolom ivonvon pa ŋgar to ndoroom sone. Ndoroom tovene, nene tiina kat. Ilib pa ndoroom pida.
Irau tambees pa daba ru maau
(Lu 16:13)
24 “Ŋgeu eta irau imbees pa daba ru maau. Pale ighur lolo pa eez, ve lolo ineep toni kat. Ve ite, nene pale ighur lolo pani kat maau, ve mata izi pani. Tovenen yam irau ambees pooi pa Maaron toman mbaliiŋ to taan maau.” 2Kor 6:15+; Yems 4:4
Lolood imbumbu malep. Maaron pale mata pait
(Lu 12:22-31)
25 Yesu isaav muul ighaze: “Tovenen you nasaav payam: Lolomim imbumbu pa nepooŋ tiam to taan malep. Agham ŋgar naol pa amim aniiŋ to ghaniiŋ, ve ya to ghunuuŋ, ve nonogiiŋa to andud gham pani ne malep. Onoon, aniiŋ ve nonogiiŋa, nene iuul ghiit pa nepooŋ to taan. Eemoghon mbeb tovene irau iuul ghiit to tagham nepooŋ poia ila to Maaron ne maau. Pil 4:6; 1Tim 6:6+; Hib 13:5; 1Pe 5:7
26 Matamim izala pa man to tirovroov ila tata paroŋania we. Yes tivazog aniiŋ maau, ve titai aniiŋ anoŋa, ve tizeeva ilooŋ ila mbeez maau. Tamamim Maaron to ineep izi sambam, ye tau ipanpan di. Ve yam, Maaron ighita gham ighaze yam ghoro, mbeb tau. Alib kat pa man tisob. Mt 10:29+
27 Ve vena? Ighaze tiam eta igham ŋgar naol pa nepooŋ toni to taan, ve ikaal ataam pa iseeŋ sawa toni le mala ris, pale iraua wa? Maau.
28 “Ve pughu vena to lolomim imbumbu pa lemim nonogiiŋa? Aghita kananaŋ to tiyondyood we. Titub vena? Taudi tigham uraat, ma tigharaat ledi nonogiiŋa eta? Maau. 29 Eemoghon you nasaav payam kat. Muuŋ, kinik Solomon, ye iza tiina kat, ve indudi pa nonogiiŋa to popoiadi kat. Eemoghon nonogiiŋa toni eta bodeeŋa poia inimale kananaŋ tonowen ruŋgudi maau. 1King 10:5,25; 2Sto 9:4
30 Ve aghita kikiliiŋ to ruŋgudi popoia we. Nene mbeb sorok. Aazne inepneep. Ve bozo, pale tindeeba, ve tizaara ila yab ighani. Eemoghon Maaron tau ipambooda le paghuna kat. Laak, ighaze ye mata iŋgal mbeb sorok tovene, ye pale mata iŋgal gham paam, ve igham lemim nonogiiŋa. Oyai, ghurla tiam rismoghon kat! Mbo 90:5+
31 “Tovenen lolomim imbumbu ve aghaze: ‘Wai, amai ya to ghunuuŋ ve aniiŋ to ghaniiŋ sine? Ve lemai nonogiiŋa sine to nindud ghei pani?’ Agham vene malep. 32 Pasa, mbeb tovene, ndug ndug to tiwatag Maaron maau ne, tirabrab taudi pa ghamuuŋ di. Tamamim Maaron to ineep izi sambam, ye iwatag mbolaaŋ tiam. [Tovenen ye pale iuul gham.] Mt 6:8
33 Yam irau azuaria gham pa ataghon pooz to Maaron muuŋ, ve agham ŋgar to deŋia moghon ila mata. Ghoro ye tau mata iŋgal gham pa mbeb naol tovene paam. Mbo 37:4,25
34 Tovenen lolomim imbumbu pa pataŋani to bozo malep. Pasa, mbeb to bozo, nene mbeb to bozo. Yam agham ŋgar pa pataŋani to aazne moghon. Nene iraua. Igham 16:4; Mt 6:11
* 6:12 Matayu imbood saveeŋ tovene: “Upul bun tiei, inimale yei nipul bun to tamtoghon tighami inim tiei.” 6:13 Baibol muŋginadi pida tiseeŋ saveeŋ waaro tonene tovene: “Pasa, yom kinik to ugham pooz pa mbeb tisob. Yom ariaŋam kat, ve izam tiina pa poia tiom toman tapirim ve ŋgurubam. Ve uneep tovene le alok.”