7
Taŋgabiiz tamtoghon taghaze yes samsamiadi rikia malep
(Lu 6:37-42)
“Aŋgabiiz tamtoghon aghaze yes samsamiadi rikia malep. Pasa, ighaze yam agham tovene, nene pale Maaron iŋgabiiz gham paam ighaze yam ndiran samsamiamim. Ro 2:1; 1Kor 4:5; Yems 4:11+
Sa ataam to yam ataghoni pa gabizooŋ tamtoghon, nene pale Maaron itaghon ataam raraate moghon pa gabizooŋ gham paam. Ve sa ŋgar to yam agham pa tamtoghon, nene pale ŋgar ee moghon tonanan imuul pa yam taumim. Mk 4:24
Pughu vena to yom rikia moghon matam ila pa buzbuz to ineep ila itam ite mata? Eemoghon ai suruvu tiina to ineep ila taum matam ne, uyamaana maau? Yo 8:7
Ighaze ai suruvu tiina ineep ila matam, vena to yom usaav pa itam ite ughaze: ‘O, buzbuz to ineep ila matam ne, you pale nauul ghom ve natapaara izi.’ Yom ŋgeu to kaarom! Uparim taum sorok pa ghurla tiom! Ai suruvu tiina to ineep ila taum matam, upasi izi muuŋ. Leso ughita poian buzbuz to ineep ila itam ite mata, ve utapaara izi.
“Apiyaav sorokin mbeb patabuaŋ ila pa ŋgavuun malep. Pasa, yes pale titoor di muul, ve tighan gham. Mbaliiŋ tau to sambam to Maaron igham payam ne, tovene paam. Apiyaav sorokini ila pa ŋgai malep. Pasa, yes pale tivazagi inimale mbeb sorok.”* Mt 10:11
Maaron pale ilooŋ suŋuuŋ toit
(Lu 11:9-13)
Yesu isaav muul ighaze: “Aghason, ghoro aghami. Akaala, ghoro andeeŋa. Apit ataam, ghoro ataam ikaak payam. Yo 14:13, 15:7; Yems 1:5; 1Yo 3:22, 5:14+
Pasa, tamtoghon tisob to tighaghason, nene pale tighami. Ve ŋgeu eta ighaze ikaala, nene pale indeeŋa. Ve ŋgeu eta ighaze ipit ataam, nene pale ataam ikaak pani.
“Vena, ighaze tamtoghon tiam eta natu ighason tama pa aniiŋ, pale tama igham yaam pani? Maau. 10 Ma ighaze ye ighason tama pa iigh, pale tama igham moot pani? Nene paam maau. 11 Aghita. Yam ndiran to ghamuuŋ ŋgar samsamia naol. Eemoghon aghamgham mbeb popoiadi moghon pa ndinatumim. Ve Tamamim Maaron to ineep izi sambam, poia toni, nene ilib payam kat. Tovenen tamtoghon tisob to tighasoni pa mbeb poia eta, ye pale ilooŋ di, ve igham mbeb tonenen padi. Yems 1:17
12 “Tovenen sa ŋgar to aghaze tamtoghon tigham payam, yam irau agham ŋgar raraate tovene padi paam. Pasa, tutuuŋ to Maaron, toman saveeŋ isob to yes propeta, nene ŋgara tovene.” Mt 22:40; Lu 6:31+; Ro 13:8+
Ataam to tagham nepooŋ poia ila to Maaron, nene taanda maau. Kainaŋen kat
(Lu 13:24)
13 Yesu isaav muul ighaze: “Yam ataghon ataam avo kainaŋen, ve alooŋ ala. Pasa, ataam to tataghoni ve talaleed, nene taanda, ve rauraua, ve avo tiina. Tauto ival tiina titaghoni. Yo 10:7,9
14 Eemoghon ataam to tataghoni ve tagham nepooŋ poia ila to Maaron, nene kainaŋen ve ipataŋan pa tamtoghon titaghoni. Ve ataam avo paam, tiina maau. Ŋgupu. Tauto tamtoghon eŋaeŋa moghon tindeeŋa ve titaghoni. Mbaŋ 14:22
Tapatum ghiit pa propet kaaromŋa
(Lu 6:43-45, 13:25-27)
15 “Apatum gham pa propet kaaromŋa. Yes pale tilat tiam, ve tisavia saveeŋ ŋgoreeŋ naol payam pa tigham lolomim. Pale tiparim taudi tinimale sipsip tau to Maaron. Eemoghon ŋgar to ineep ila lolodi, nene inimale ŋgavuun sagsag. Pasa, lolodi ivon pa ŋgar samsamia naol to pale iwaghamun gham. Mt 24:24; Mbaŋ 20:29; 2Pe 2:1
16 Yam pale irau aghilaal di. Pasa, ŋgar to tighamghami, nene pale ipatooŋ di tivot tighazooŋ payam. Vena, waar mata mata irau ighur anoŋa poia eta to taidi ve taghani? Maau. Ga 5:19+; Yems 3:12
17 Ai tovene paam. Ai tisob to popoiadi, nene pale anoŋadi popoia. Eemoghon ai samsamia, nene pale anoŋadi samsamia. 18 Ai poia irau ighur anoŋa samia eta ne maau. Ve ai samia irau ighur anoŋa poia eta ne maau. 19 Ai tisob to tighurghur anoŋadi popoia maau, nene pale tiŋgor di tizi, ve tipiyaav di tizala yab ighan di. Mt 3:10; Lu 3:9; Yo 15:6
20 Tovenen ŋgar ve uraat to yes propet kaaromŋa tighamghami, nene pale ipatooŋ di tivot tighazooŋ payam. Mt 12:33
Tawaat sorokin Yesu iza malep
(Lu 13:25-27)
21 “Yes to tipoi ghou tighaze ‘Tiina, Tiina,’ nene pale irau tisob tilooŋ tila ndug sambam maau. Yes to titaghon Tamaŋ Maaron to ineep izi sambam we ŋgar toni, yes moghon to pale tilooŋ tila. Ro 2:13; Yems 1:22,25
22 Tovenen Mboŋ Muri ighaze ivot, nene pale tamtoghon katindi timundig ve tisaav payou tighaze: ‘Tiina tiei, muuŋ yei nigham uraat naol pa yom izam. Nigham avom ve nivovotia aliŋam pa tamtoghon ninimale yes propeta. Ve nindirndiir avuvu samsamiadi pa yom izam, ve nigham mbeb gharatooŋadi tintina tivot pa yom izam paam.’ 23 Eemoghon you pale nasaav ghazooŋa padi tovene: ‘Yam ndiran to amamalaaŋ pa tutuuŋ to Maaron. You nawatag gham rita maau. Yam asob aghau ala saguan payou!’ ” Mt 13:41-42, 25:41
Ndiran ru tirei ruum
(Lu 6:47-49)
24 Ghoro Yesu ipasob saveeŋ toni ighaze: “Tovenen tamtoghon tisob to tilooŋ saveeŋ tiou tonene ve titaghoni, yes tinimale ŋgeu ŋgara eez to irei ruum ariaŋa izala boŋar pogho. 25 Tovenen sawa to uman tiina izi, ve yawaaŋa ivot toman tapiri, ve yaghur tiina imundig ve itok ruum toni, ruum ipol maau. Pasa, boŋar ipalot ruum le iyoon tuŋia.
26 “Ve tamtoghon tisob to tiloŋlooŋ saveeŋ tiou, ve titaghoni maau, yes tinimale ŋgeu eez to le ŋgar maau, ve irei ruum toni sorok izala magargaar pogho. 27 Tovenen sawa to uman tiina izi, ve yawaaŋa ivot toman tapiri, ve yaghur tiina imundig ve itok ruum toni, ruum imatit ve imbiriis.”
28 Yesu ivotia mos tonenen le isob, ve ival tiina to tiloŋlooŋa ne, ruŋadi iza pa ŋgar toni. 29 Pasa, ye ipatoot tamtoghon pa Maaron aliŋa inimale ndiran pida to ledi ŋgar tintina pa tutuuŋ ne maau. Saveeŋ toni, toman tapiri. Ve isavsaav inimale tamtoghon to ye le iza pa uraat tovene. Mk 1:22; Lu 4:32
* 7:6 Mbeb patabuaŋ ve mbaliiŋ to Yesu isavia, nene iza to mbeb inimale saveeŋ to Maaron, ŋgar toni, varu poia, ve mbeb pida paam. Ve ŋgavuun ve ŋgai, nene iza to yes to tiveleg Maaron toman saveeŋ toni inimale mbeb sorok, ve tighur koi pani.