20
Paulus ila ighita yes Masedonia ve yes Grika
Oroor tiina tawe isov, ra Paulus ipoi Yesu ziŋeera tilam tilup zi, ve ipalot zi pa savsaveeŋ siriv. Le isov, ra itak nimazi, ve iburig ila pa taan sirivu to Masedonia. Ilaagh irau taan sirivu tawe, ve ipapalot yes tau titaghon Yesu na, le ila ivot taan sirivu to yes Grika. *
I ileep izi ta sewe irau kaiyo tol le isov, ra igham ŋgar ighe igham waaŋ, ve iraav ila pa taan sirivu to Siria. Eemon tipaes pani tighe yes Yuda timbu saveeŋ pa ravuuŋni imaat. Tauvene itoor ŋgar tooni, ve imuul ila pa Masedonia. *
Tamtamon siriv tau yesŋa Paulus tila na, ene Pirus naatu Sopater, i to nugh Berea, Aristarkus gha Sekundus, yesuru to nugh Tesalonika, Gaius i to nugh Derbe, Timoti, ve Tikikus gha Tropimus, yesuru to taan sirivu to Asia. Yes timuuŋ tila, ve tisaŋan ghei izi nugh Troas. Yei siriv nileep izi nugh Pilipai le saawe to lupuuŋ tiina to ghaniiŋ mberet tau le yis mako na isov. Ra nizila nari, ve nizaa waaŋ nila. Nileep te paavo irau mboŋ liim, ra nilooŋ nugh Troas, ve nindeeŋ zeetmaiŋa liim ve ru ta sewe. Yeŋa nileep izi Troas irau mboŋ liim ve ru.
Paulus ipaburigin Yutikus pa mateegh
7-8 Saawe imin maata (o Sande) to wik tana, yeŋa zeetmaiŋa to nugh Troas nilup ghei pa ghanghaniiŋ ve suŋuuŋ iloŋ ila ruum ee loolo tau igheen saaŋa. Yes titun lam katini, ve yesŋa Paulus tivasavo zi pa Maaron aliiŋa ila le mboŋ anooŋa. Pasaa, Paulus ighe nughizau, mako ipul zi, ve ila.
Ŋeer paaghu ee ilepleep tomani zi, eeza Yutikus. Mboole izala sooso to ghamuuŋ yaghur (windua), ve ighurghur taliiŋa pa saveeŋ. Paulus ikis saveeŋ malau kat. Saawe tau isavsaav, Yutikus igheen le loolo iveegh ve itap pa muuri. Itap ta ruum loolo imin tol pani we ve izila taan. Tauvene rekia mon tilaan tizila tighe tighamu. Tisuru izaa, eemon imaat wa. 10 Tauvene Paulus izila taan, itugh ghi izi ve isaghav Yutikus, ra isaav pazi ighe: “Lolomim ipataŋan sov. I iburig wa. Imaat mako.” *
11 Paulus imuul izala pa ruum loolo tau tilepleep pani na, ve iteev mberet gha yesŋa tighan. Isavsaav tomani zi le nughizau, ra ipul zi, ve iburig gha ila. *
12 Ve ŋeer paaghu tau imaat ve iburig muul na, tighamu tila pa ruum tooni toman lolozi poia kat.
Paulus ipul nugh Troas ve ila pa Miletus
13 Paulus ighe ilaagh taan. Tauvene isaav payei ighe nigham waaŋ, ve nimuuŋ nila nisaŋani izi nugh Asos le ilam ivot, o yeŋa niraav muul. Tauta yei nigham waaŋ gha niraav, ve i ilaagh taan. 14 I ilam peria Asos, ra yeŋa niraav nila nilooŋ nugh Mitilene. 15 Nivot muul nila ve nighaughau le mboŋ nughizau, ra matamai ilooŋ pa sisi Kios ve malmalimai. Nighaughau nila le mboŋ nughizau muul, ra nila nivool sisi tiina Samos. Nipot ta sewe le nughizau, ra malmalimai nila nilooŋ taan tiina, ve nipot izi nugh Miletus. 16 Paulus ipasul ighe rekia ila ivot Yerusalem. Leso ighita lupuuŋ tiina to Pentekos izi sewe. Tauvene loolo pa waaŋ iloŋ ila nugh Epesus mako. Pasaa, iroi: Pale tikisi ileep malau muul izi taan sirivu to Asia.
Paulus ipalot yes ŋginiiŋa to Epesus
17 Tauvene Paulus ileep izi nugh Miletus, ve imbaaŋ ila pa lupuuŋ to Krisi tau tileep izi Epesus na ighe ŋginiiŋa toozi tilam pani. 18 Yes tila tivot, ve i isaav pazi ighe: “Alooŋ. Saawe imin maata kat tau yau nalam navot taan sirivu to Asia, ve ilam le aazne, ŋgar tau yau naghamghamu ila sosomim na, yam aghita ve awataghi wa. 19 Saawe naol, lolog ipataŋan ve nataŋ. Pasaa, yes Yuda monmon tiliil eez to titatan ghau, ve tighurghur pataŋani naol izazaa tsiau. Eemon yau nayooz ariaaŋ pa badooŋ pataŋani, ve nagham ŋgar pa ezag mako, ve nabesbees pa Tiina toit Yesu. 20 Ve yam awatagh: Saveeŋ isov tau irau iuul gham, tauta nasavia payam le isov. Yau naroi mako, ve naŋgooz saveeŋ eta payam mako. Yau nasavsaav ghazooŋa payam ila eval tiina matazi, ve ilala ruum tsiam tsiam paam. *
21 Saawe isov, nasavsaav ariaaŋ pa yes Yuda ve yes Grika paam naghe tipul ŋgar toozi sasaghati ileple, titoor ŋgar toozi ila pa Maaron, ve tighur ila to Tiina toit Yesu. *
22 “Eemon aazne, Avuvu Patabuyaaŋ ipaburigin ghau ighe yau aat nala pa Yerusalem. Ve nakankaan: Pale saa gabua ivot payau izi sewe? 23 Eemon nugh isov tau nala pazi ne, Avuvu Patabuyaaŋ isavsaav payau ighe ruum to yavyavuuŋ tomania pataŋani naol tisasaŋan ghau ta sewe. *
24 Ve yau naghita naghe lepoghag to taan, ene gabua tiina mako. Isaav ighe tirav ghau namaat, ene kaut sorok. Eemon yau aat nataghon duduŋai eez tau Tiina toit Yesu Krisi ighuru payau na le napasovu. Ve uraat tau i tauu ighuru ila nimag na paam, naghe napasovu le isov kat. Uraat tauvene: Yau aat nayooz ariaaŋ ve napariaaŋ saveeŋ to vaaru poia. Leso tamtamon tiwatagh eez tau poia to Maaron izazaa to iit tamtamon sasaghatiin. *
25 “Aghita. Muuŋ, yau naleep ila sosomim, ve navovotia pooz to Maaron payam. Ve aazne, nawatagh naghe tsiam eta aat irau ighita naghog muul mako. 26 Tauvene aazne, nasaav ghazooŋa payam tauvene: Mboŋ Murei, isaav ighe tsiam eta ilale, ene yau sosor tsiau mako. *
27 Pasaa, yau naroron payam mako, ve naŋgooz saveeŋ eta payam mako. Ŋgar isov tau Maaron ighe yam ataghoni, tauta nasavia payam le isov.
28 “Matamim imomoos poi pa taumim, ve aŋgin poghania sipsip tisov to Maaron tau Avuvu Patabuyaaŋ ighur gham amin ŋginiiŋ pazi na. Yam irau aŋgin poghania lupuuŋ to Maaron. Pa siŋ to tauu Naatu imaliŋ pazi, ve i igham zi timin le wa. *
29 Yau nawatagh. Saawe tau napul gham ve nala, ene pale zeran karomŋa siriv tilam tizool gham, ve tivaghamunia Maaron sipsip tooni imin ŋgavuun sagsagŋa. *
30 Ve yam taumim paam, tamtamon tsiam siriv pale tiburig, ve tikau Maaron saveeŋ tooni. Leso tigherev yam tau aazne ataghon Yesu na gha apul saveeŋ onoon ileple, ve ataghon zi pa ŋgar toozi. *
31 Tauvene ayamaan gham pazi. Matamim iŋgal ndaman tol tau itiŋa talepleep na. Saawe tana, yau napul gham pa savsaveeŋ mako. Mboŋ ve mataaz, yau napaduduuŋ gham asov. Lolog igheen tsiam kat, tauta nasavsaav payam toman taŋiiz. *
32 “Aazne, naghur gham ala Maaron tauu niima, ve nasaav payam naghe: Matamim iŋgal Maaron aliiŋa tau isavia poia tooni tau izazaa to iit tamtamon sasaghatiin na. Pa saveeŋ tawe irau ipalot gham, ve iseeŋ ŋgar tsiam. Leso yamŋa zeran tooni patabuyaaŋa asov agham gabua popoia naol isov tau Maaron ighe igham pait. *
33 Saawe tau itiŋa talepleep, lolog ighaar pa silva, gol, ma nonoghiiŋa to tamtamon eta mako. *
34 Ve taumim awatagh: Taug nimag iyaryaaŋ pa ghamuuŋ uraat. Tauta nauul taug, ve zetagŋa tau tilepleep tomani ghau na paam. *
35 Nagham tauvene to natotoi gham pa eez to tagham uraat ariaaŋ. Leso leen gabua to tauul yes tau tirau uraat mako na. Iit irau mataan iŋgal Tiina toit Yesu aliiŋa tau isaav tauvene: ‘Yes tau matazi reiŋ, ene pale poia tiina to Maaron izaa toozi, ve lolozi poia iliiv yes tau tamtamon tigham lezi gabua na.’ ” *
36 Paulus isavsaav le isov, ra iput aaghe daaba izi taan ve yesŋa tisuŋ. 37 Tisuŋ le isov, ra tiburig tila tisaghavu, ve yesŋa titaŋ tiina. 38 Pasaa, aliiŋa ziiri rig tau ighe yes aat irau tighita naagho muul mako, tauta igham zi lolozi isaghat. Titaŋ le isov, ra tighamu tila leso tighuru izaa waaŋ.
* 20:2 Taan sirivu to yes Grika, eeza ite Akaia. * 20:3 2Kor 11:26; 1Tes 2:15+ * 20:10 2King 4:32+; Mbaŋ 9:40 * 20:11 Lu 22:19 * 20:20 Mbo 40:10 * 20:21 Lu 24:47 * 20:23 Mbaŋ 9:16 * 20:24 2Kor 4:1; Ga 1:1; Pil 1:20; 2Tim 4:7; Syg 12:11 * 20:26 Ezek 3:17+; Mbaŋ 18:6 * 20:28 1Tim 4:16; 1Pe 1:18, 5:2+; Syg 5:9 * 20:29 Mt 7:15; Yo 10:12; 2Pe 2:1 * 20:30 1Tim 1:3, 19+; 1Yo 2:19 * 20:31 Mk 13:37; 1Tes 2:11 * 20:32 Mbaŋ 14:23; Kol 1:12; 1Pe 1:4+ * 20:33 1Kor 9:15; 2Kor 2:17, 7:2; 1Tes 2:5 * 20:34 Mbaŋ 18:3; 1Kor 4:12; 2Kor 12:14+; 1Tes 2:9 * 20:35 Ep 4:28; 1Tes 4:11+; 1Tim 6:18