28
Paulus ileep izi sisi Malta
Yei niloŋ nila nari, ve tipaes payei tighe sisi tana eeza Malta. Yes nugh tauŋa ŋgar toozi poia le poia kat. Yes tigham poghani ghei kat. Saawe tana, uman izi le nugh iyauŋ. Tauvene tindav yav, ve tipoi ghei tighe nila yav ilaav ghei.
Paulus ila ikor ai siriv ilam, ve ighe indou zi izala yav. Eemon moot saghati ee ileep ila ai tawe sosozi. Saawe tau iyamaan yav tuntunu, sookia ivot le iŋaaŋ Paulus niima, ve liivo kikia pa niima. Yes nugh tauŋa tighita moot tawe ituuk ila Paulus niima, ve tivasavo zi tighe: “Wai, ŋeer tane aat irav tamtamon eta imaat. Onoon, te iravu imaat mako. Eemon maaron livaa toit tau iyatyat duduŋai ŋgar sasaghati to tamtamon na *
irau ipuli ileep maata yaryaare mako. Tauta pataŋani tane ivot pani.” Eemon Paulus itir niima le itapaar moot tana izala yav, ve gabua eta ivot pani mako. *
Yes nugh tauŋa tighur matazi tighe pale Paulus niima isarsar, ma itap izi gha imaat. Eemon tisaŋan le malau, ve gabua eta ivot pani mako. Tauvene titoor ŋgar toozi, ve tisaav tighe: “Wai, i aat maaron eta taa?” *
Daaba to sisi tawe, eeza Publius. Taan tooni igheen igharau nugh tau yei nilooŋ pani. I igham ghei toman loolo poia, ve nila nileep tomania ila ruum tooni irau mboŋ tol. I iŋgin poghani ghei kat. Publius taama, moroghooŋ tiina ighamu gha ighengheen. Tiini iyes, ve imbeghaz siŋ. Tauvene Paulus iloŋ ila tooni, ve ighason Maaron to iuule. Ra ighur niima izala paavo, ve tiini poia muul. *
Yes nugh tauŋa tighita kaut ŋgereeta tana, le moroghooŋa toozi tisov tiŋarui Paulus tilam, ve i iuul zi tisov gha tinizi poia. 10 Tauvene yes tipakur ghei kat, ve tigham lemai gabua katini. Ve saawe tau nitartar pa raveeŋ muul, saa gabua tau nimbool pani na, yes tiuul ghei pani.
Paulus ila ivot nugh tiina Rom
11 Saawe tau karaz tiina iburig ve ilam, yaghur ilil waaŋ ee to nugh Aleksandria le ipot izi sisi Malta. Waaŋ tawe naagho, tisap maaron toozi Zeus natŋa ru anunuzi ila. Yei nileep ta sewe irau kaiyo tol, le saawe tau yaghur aate izi, ra nizaa waaŋ tana, ve nipaburigin raveeŋ tsiei muul. 12 Nighaughau nila le nilooŋ nugh Sirakius, ve nipot izi ta sewe irau mboŋ tol. 13 Mako nipul Sirakius, ve nivot muul, gha niraav nila nilooŋ nugh Regium. Nipot izi sewe le mboŋ nughizau, ra daudau iburig. Tauvene nipul Regium, ve niraav muul nila. Nighau irau mboŋ ru, ra nilooŋ nugh Puteoli, ve raveeŋ tsiei isov. 14 Nilooŋ ta sewe, ve nindeeŋ toŋvetaz siriv to Krisi. Yes tighit ghei, ve tigham ghei nila nileep tomani zi irau mboŋ liim ve ru. Ra nipaburigin laghooŋ tsiei to nila pa nugh tiina Rom.
15 Toŋvetaz siriv to Krisi tau tileep izi Rom we tilooŋ varumai wa. Tauvene tiburig tilam tighe tighit ghei. Siriv tindeeŋ ghei izi maaran to nugh Apius. Ve siriv tindeeŋ ghei izi nugh tau tiwaat eeza: ‘Ruum tol to yes loomba.’ Paulus ighit zi tilam, le loolo poia, ve ipait Maaron pa poia tooni. Pasaa, laghooŋ toozi tau tilam na, imin palotiiŋni. 16 Yei nilaagh nila le nivot nugh tiina Rom, ve tiyok pa Paulus to zigani ileep ila ruum ee, tomania zaaba ee to iŋgini. *
Paulus ivotia vaaru poia izi nugh tiina Rom
17 Mboŋ tol ilam ila, ra Paulus imbaaŋ ila pa ŋginiiŋa to yes Yuda tau tileep izi Rom na ighe tila tooni. Yes tila tilup zi, ve i isaav pazi ighe: “Yam toŋvetaz, alooŋ. Yau nagham ŋgar eta to navaghamunia tamtamon toit Yuda mako, ve namalaaŋ pa tutuuŋ eta to timbuunŋa ne mako. Eemon tikis ghau sorok izi Yerusalem, ve tighur ghau ila yes Roma nimazi. 18 Ve saawe tau yes Roma titiir saveeŋ tsiau, yes tighita tighe yau nagham sosor eta irau to tirav ghau namaat ne mako. Tauvene tighe tipul ghau nala. *
19 Eemon yes Yuda tizoor zi pa ŋgar tana, ve naghita naghe leg eez eta muul mako. Tauta nasaav pazi naghe: ‘Yau naghe nala naghita kinik tiina to Rom, leso itiir saveeŋ tsiau.’ Eemon yau nalam pa ŋgaliiŋ saveeŋ pa taug tamtamon tsiau ne mako. 20 Puughu tane ta napoi gham alam. Leso naghit gham, ve nasaav ghazooŋa payam tauvene: Aazne tikau ghau pa sen tane pasaa, yau nabesbees pa Mesia tau iit Israela tasov taghurghur mataan pani ne.” *
21 Yes tisaav pani tighe: “Saveeŋ tsio poia. Eemon zetaanŋa tau tileep izi Yudea we, tibood rau eta ilam to tipaesi ghom payei ne mako. Ve tamtamon eta ileep Yudea ve ilam gha isavia varum payei, ma isik aliiŋa saghati eta iŋarui ghom, ene paam mako. 22 Ve poia pa taum ulam peria wa. Leso nilooŋ katin ŋgar tsio ila taum avom. Pasaa, yei niwatagh mon tauvene: Nughmariŋ tiyauyau avozi pa lupuuŋ tsiam paaghu tane tighe ŋgar tsiam siriv isosor.” *
23 Ra tighur saawe ite to yesŋa Paulus tilup zi muul pa savsaveeŋ. Tileep le saawe to lupuuŋ tana ivot, ra mboŋoozo kat ve eval tiina kat tila pa ruum tau Paulus ilepleep ila na. I ipaghazoŋai zi pa pooz to Maaron ŋgara, ve ivotia tutuuŋ to Mose tomania yes propet aliŋazi, leso ipariaaŋ Yesu saveeŋ tooni, ve igham zi tighur ila tooni. I ikiskis saveeŋ ila ila le mboŋ izi. *
24 Tamtamon siriv tilooŋ saveeŋ tooni, ve tighur ila tighe ene onoon. Eemon yes siriv, tighur ila mako. 25 Tauvene tiparzoor pa savsaveeŋ ila le mako, ve tighe tighawaar. Eemon Paulus isik aliiŋa rig pazi ighe: “Saveeŋ ziiri ee tau Avuvu Patabuyaaŋ ivotia pa timbuunŋa ila propet Isaia aavo na, ene iduduuŋ kat pa ŋgar tsiam. Pasaa, i isaav ighe:
26 ‘Ula to yes zeran tawe ve usaav pazi tauvene: “Yam pale aloŋlooŋ saveeŋ. Eemon irau aghazooŋ pani mako.
Ve yam pale aghitghita gabua. Eemon irau aghilaal puughu mako.”
27 Pasaa, zeran tawe, ŋgar toozi iyaryaaŋ kat.
Taliŋazi tiloŋlooŋ saveeŋ mako. Ve tiponpoon matazi paam, leso tighita gabua sov.
Ve imin ta lolozi pa ghitooŋ gabua ve loŋaaŋ saveeŋ,
kanaŋ tighilaal, ve titoor ŋgar toozi imuul ilam payau,
leso nauul zi tileep poia muul.’ ” *
28-29 Paulus isaav pazi muul ighe: “Tauvene yau naghe yam awatagh kat tauvene: Yam Yuda azor eez tau Maaron igham mulin iit tamtamon pani. Tauta i isakia vaaru ila irau nugh nugh tau Yuda mako na. Ve yes pale tilooŋa, ve tighur ila.” *
30 Paulus ileep izi Rom irau ndaman dodoli ru. Ruum tau i ileep ila na, i tauu igholgholi ila to ruum tauŋa. Tamtamon tisov tau tilamlam pa gigiiŋni na, i igham zi toman loolo poia. 31 I iroi mako. Iyooz ariaaŋ pa votiaaŋ pooz to Maaron, ve ipapaghazoŋai tamtamon pa Tiina toit Yesu Krisi saveeŋ tooni. Ve tamtamon eta iŋgalsekini pa uraat tooni tawe mako. *
* 28:4 Zeran to sisi Malta, yes Kristen mako. Maaron livaa tau tisavia, ene maaron toozi ee. * 28:5 Mk 16:18; Lu 10:19 * 28:6 Mbaŋ 14:11 * 28:8 Mk 16:18; Mbaŋ 9:34, 14:8+; Yems 5:14+ * 28:16 Mbaŋ 24:23, 27:3 * 28:18 Mbaŋ 26:31+ * 28:20 Mbaŋ 26:6+; Ro 15:8 * 28:22 Mbaŋ 17:6-7, 24:5 * 28:23 Lu 24:27+ * 28:27 Is 6:9+; Mt 13:13+; Ro 11:18 28:28-29 Baibol siriv, tiseeŋ ziiri tane pa saveeŋ tauvene: ‘Paulus isavsaav le isov, ve yes Yuda tiparzoor kat pa savsaveeŋ, ve tivot tila pa muuri’. * 28:28-29 Mbo 67:2; Lu 3:6; Mbaŋ 13:46+; Ro 11:11 28:31 Sios histori muŋgaana siriv isaav tauvene: Saawe tau tipayooz Paulus pa savsaveeŋ, gabua ighur poi pani, ve tipuli ila. Ra ilaagh muul pa uraat to votiaaŋ vaaru poia, ve ila pa nugh siriv imin Spen (Ro 15:24, 28), sisi Krit (Tit 1:5), Miletus (2Tim 4:20), Kolosi (Plm 1:22), Epesus (1Tim 1:3), Pilipai (Pil 2:23-24), ve Nikopolis Tit (3:12). Murei pa tane, imuul ila pa Rom, ve yes Roma tikisi muul. Saawe tana, tipayooze pa savsaveeŋ, eemon ighur poi pani mako (2Tim 4:6-8). Tauta tiravu imaat. Ve sios histori isaav tauvene: Yesuru Petrus timaat pa aaz eemon. Paulus, tirav motin luua, ve Petrus, tiravu izala ai pambarooŋ. Daaba izi ve aaghe izaa. * 28:31 Ep 6:19