Rau Tau Paulus Iboode Pa Yes Roma
Rom—Romans
1
Paulus ipaesia tauu ve uraat tooni
Yau Paulus nabood rau tane. Yau besooŋa to Yesu Krisi. I tauu isiigh ghau namin le, ve ipoi ghau namin mbaŋooŋa tooni, leso navotia vaaru poia to Maaron. *
Vaaru poia tane itaghon saveeŋ mbuaaŋ tau muuŋ Maaron ivotia ila yes propet tooni avozi, ve tiboode ila rau patabuyaaŋ na. *
3-4 Vaaru poia tane isavia Maaron Naatu Yesu Krisi. I Tiina toit. I izilam taan ve imin tamtamon, ve i siŋ to kinik David. Avuvu Patabuyaaŋ ipaghazoŋai ghiit pani ighe burigiiŋ tooni ila mateegh, tauta itotoia ighe i Maaron Naatu, ve tapiri tiina kat. *
Ila uraat to Yesu Krisi, Maaron ighur ghau namin mbaŋooŋa tooni itaghon tauu poia tooni. Leso nagham nughmariŋ tau Yuda mako na tighur ila tooni, ve titaghon aliiŋa, ve tipaghazoŋaini tighe i eeza tiina. *
Nugh nugh tau tighur ila to Krisi ve titaghon i aliiŋa na, yam Roma aleep ila lolozi paam. Pasaa, Maaron ipoi gham amin Yesu Krisi le wa.
Tauta nabood rau tane ilat pa yam Roma asov tau Maaron loolo igheen tsiam, ve ipoi gham gha amin tamtamon tooni patabuyaaŋa.
Poia tomania luuma to Tamaan Maaron yesuru Tiina toit Yesu Krisi izaa tsiam. Onoon. *
Paulus ŋgar tooni iyaryaaŋ ighe ighita yes Roma
Saveeŋ tsiau tau ilat payam imin maata, ene vene: Ghuruuŋ ila tsiam, tamtamon tisasavia vaaru irau nugh naol isov. Tauta saawe tau matag iŋgal gham, lolog poia pa Maaron tsiau, ve napakuru ila Yesu eeza. *
9-10 Yau nabesbees pa Maaron toman lolog, ve navovotia vaaru poia to Naatu. I tauu ighit ghau ve iwatagh: Saveeŋ tau naghe nasavia ne, ene onoon. Yau naghurghur gham ila suŋuuŋ tsiau irau saawe, ve naghaghasoni naghe ighur leg eez eta to nalat naghit gham. Ve isaav ighe i loolo tauvene, ene aat nalat. *
11 Pasaa, yau naghe naghit gham, o poi. Leso napalot gham pa ŋgar ve tapiri tau Avuvu Patabuyaaŋ igham payau ne, ve ayooz ariaaŋ. *
12 Yau naghe napalot gham, ve yam paam apalot ghau. Leso itiŋa tavapaloti ghiit pa ghuruuŋ ila toit. *
13 Yam toŋvetaz, yau naghe yam awatagh: Saawe naol, yau naghamgham ŋgar naghe le nalat naghit gham. Pasaa, naghe uraat tsiau ighur anooŋa popoia siriv ivot ila yam sosomim paam, imin nugh siriv to yes tau Yuda mako na. Eemon saawe isov tau naghe naburig, gabua siriv tiponpoon eez payau. Tauta nalat mako. *
14 Yau naghita naghe yau leg uraat to nauul tamtamon tisov. Yes Grika, ve yes kankanooŋa tau tivot soone na paam. Ve yes tau lezi ŋgar tintiina, ve yes tau lezi ŋgar mako na paam. 15 Tauta lolog ipazaagh ghau naghe navotia vaaru poia pa yam Roma paam, o poi.
Vaaru poia le tapiri tiina
16 Yau mayag pa vaaru poia mako. Pasaa, Maaron tapiri igheen ila. Tapiri tawe ta igham mulin tamtamon tisov tau tighur ila to Krisi. Yes Yuda, ve yes tau Yuda mako na paam. *
17 Vaaru poia ipaghazoŋai ghiit pa eez tau Maaron igham mulin ghiit itaghon saveeŋ mbuaaŋ tooni, ve igham ghiit taduduuŋ ila i maata. Ene eez to ghuruuŋ ila. Eez ite paam mako. Tamtamon tau ighe ighur ila to Krisi, ene aat Maaron ighita ighe iduduuŋ ila i maata. Ene imin Maaron aliiŋa tau tiboode na isaav:
“Tamtamon tau ighe ighur ila, ene aat iduduuŋ ila Maaron maata ve igham lepoogh poia ila tooni.” *
Maaron aatyavyav tooni iŋarui tamtamon tisov pa sosor toozi
18 Tamtamon tisov tau matazi iŋgal Maaron mako, ve tighamgham ŋgar sasaghati tau iduduuŋ mako, ve titatan saveeŋ onoon, ene Maaron tau ileep sambam na, itotoi aatyavyav tooni pazi, ve ighurghur atuya izaa toozi. *
19-20 Ve ŋgar tooni tane, ene iduduuŋ. Pasaa, i itotoi tauu pazi gha tighazooŋ pa ŋgar tooni siriv wa. Onoon, tamtamon tighita Maaron pa matazi mako. Eemon saawe tau i ighur sambam ve taan ve ilam, yes tighitghita gabua naol tau i ighur zi na. Gabua tawe tipaghazoŋai tamtamon pani tighe i Maaron tauu, ve le tapiri tiina tau igheen irau saawe. Tauvene tamtamon irau tipasakaal tauzi mako. *
21 Pasaa, yes tiwatagh: Maaron ilepleep. Eemon tiroron pani mako. Matazi veleghini imin kaut sorok. Ve lolozi poia pani ve tipakuru pa gabua popoia naol tau i ighamgham pazi na mako. Tauta gabua naol tau lezi anoŋazi mako na ikau ŋgar toozi le tivaghamgham. Ŋgar toozi ighazooŋ mako imin tileep ila ndoroom loolo. *
22 Tauzi tighe yes lezi ŋgar tiina. Eemon mako. Ŋgar toozi ivaghamgham imin yes borauŋa. *
23 Pasaa, Maaron tau eeza tiina pa tapiri ve poia tooni, ve ileep irau saawe na, yes tibees pani mako. Tighur murizi pani. Ve tizi gha tigharaat lezi gabua anunuzi tau imin man, ŋgai, moot, pariiv, ve tamtamon tau tileep rig ve timaat na anunuzi, ve tibesbees pazi. Tighur gabua soroksorok tawe timin maaron pazi. *
24 Puughu tane ta Maaron ipul zi titaghon ŋgar sasaghati naol tau lolozi ighaar pani na, ve ŋgar mayaŋa naol to uliin tau iŋgalaaŋ mako na, ivotvot ila sosozi. *
25 Saveeŋ onoon tau isavia Maaron tauu na, yes tipuli ileple, ve titaghon ŋgar karom. Ve gabua tau Maaron ighur zi tivot na, yes tighur zi timin maaron ve tibesbees pazi. Eemon iit aat tapait Maaron pa poia tooni irau saawe. Pasaa, i ta ighur gabua naol isov gha tivot. Onoon. *
26 Tauvene yes tighur murizi pa Maaron, ve i ipul zi titaghon ŋgar sasaghati naol tau lolozi ighaar pani. Tauta tighamgham ŋgar mayaŋa naol tau iduduuŋ mako na. Zilivaa tipul vaiŋ ŋgara duduuŋ tau Maaron ighuru na, ve tigham borau pa zetazŋa zilivaa. *
27 Ve yes zitamoot tauvene paam. Tipul ŋgar to vaiŋ zilivaa tau Maaron ighuru na, ve lolozi ighaar pa zetazŋa zitamoot, ve tigham borau pa mbolezi, ve tigham ŋgar mayaŋa naol. Tauvene tisosor pa eez to Maaron, ve pataŋani tau ivot pazi ve ivaghamun zi, ene iyat sosor toozi tawe. *
28 Yes lolozi iveegh kat pa Maaron, tauta ipul zi tila pa naghozi mon. Tauvene lezi ghilalooŋ muul mako, ve tighamgham ŋgar sasaghati naol tau iduduuŋ mako. *
29 Lolozi ivon kat pa ŋgar sasaghati maata maata tau iduduuŋ mako. Matazi gabua, tighurghur koi pa tamtamon, lolozi ighaar kat pa gabua to zetazŋa, ve tiliŋliŋ siŋ pa tamtamon. Ve tivavazorai zi, tighamgham karom, lolozi tighe le tivaghamunia tamtamon, ve tisisinai zetazŋa. *
30 Yes tiŋgalŋgal saveeŋ pa zetazŋa, tighurghur koi pa Maaron, tipapakur tauzi, tivevelegh zetazŋa, tipapait tauzi ezazi, tipeipei ŋgar sasaghati paghpaaghu, ve tizorzoor tamazŋa ma tinazŋa aliŋazi. 31 Yes lezi ŋgar mako. Timin yes borauŋa. Ve tireureu saveeŋ mbuaaŋ toozi, tighur lolozi pa ziiri waaro toozi mako, ve lolozi isaghatin tamtamon mako. 32 Eemon yes tiwatagh: Maaron isaav pataghaaŋ wa ighe yes tau tighamgham ŋgar tauvene, ene poia to timaat gha tilalez. Eemon mako. Tinoknoki soone. Ve isaav ighe zetazŋa siriv titaghon zi pa ŋgar toozi saghati tawe, ene igham zi lolozi poia ve tipait zi. *
* 1:1 Mbaŋ 9:15; Ga 1:15 * 1:2 Lu 24:25+; Ro 15:8, 16:25+ * 1:3-4 Mt 1:1+; Hib 1:5 * 1:5 Mbaŋ 26:16+; Ro 16:26; 1Kor 15:9+; Ga 1:15+ * 1:7 1Kor 1:2+; Ga 1:3 * 1:8 Ro 16:19; Kol 1:3+ * 1:9-10 1Tes 3:10; 2Tim 1:3 * 1:11 Ro 12:6+; 1Kor 12:7+ * 1:12 Hib 10:24 * 1:13 Ro 15:22 * 1:16 Mk 8:38; 1Kor 1:18+; 2Tim 1:8 * 1:17 Hab 2:4; Ro 3:21+; Ga 3:11; Pil 3:9 * 1:18 Mbo 7:11; Yo 3:36; Ep 5:6; Kol 3:6 * 1:19-20 Mbo 19:1+; Mbaŋ 14:17+ * 1:21 Gnp 8:21; Ep 4:17+ * 1:22 1Kor 1:20, 27, 3:18+ * 1:23 Lo 4:16+; Mbo 106:20; Mbaŋ 17:29 * 1:24 Mbo 81:12; 1Kor 6:18; Ep 4:19; 1Pe 4:3 * 1:25 2Tes 2:10; 1Yo 5:20 * 1:26 Wkp 18:22+; Ep 5:11+ * 1:27 Gnp 19:5; 1Kor 6:9, 18 * 1:28 Ro 1:22 * 1:29 Ga 5:19+ * 1:32 Mbo 50:18; Ro 6:21, 23