11
Tauvene yam irau ataghon ghau pa ŋgar tsiau, imin yau nataghon Krisi pa ŋgar tooni. *
Tagharaat tauun mindai pa saawe to suŋuuŋ?
Yau napait gham pa ŋgar tsiam tau saawe isov matamim iŋgalŋgal ghau, ve akis Maaron aliiŋa tau nasavia payam na ariaaŋ. Saveeŋ tana, yau naghamu ila to tamtamon siriv, ve anag nasakia ilat payam. *
Ve aazne, naghe yam awatagh kat tauvene: Krisi, i imin daaba pa zitamoot tisov, ve zitamoot timin daaba pa azuwazŋa. Ve Maaron ta imin daaba pa Krisi. *
Isaav ighe tamoot eta ipoon daaba pa gabua eta, ve isuŋ ma ivotia Maaron aliiŋa pa tamtamon imin propet, ene ipamayaŋin daaba tooni, ene Krisi. Ve zilivaa tau tipoon dabazi mako, ve tisuŋ ma tivotia Maaron aliiŋa imin propet, ene yes tipamayaŋin daaba toozi, ene azuwazŋa. *
Zilivaa tauvene, ene raratezi imin zilivaa sasaghati tau tiin dabazi, leso tipamayaŋin zi. Tauvene isaav ighe livaa eta ipakur ghi ve ipoon daaba mako, ene poia to tiin daaba. Leso maaya pa ŋgar tau i ighamu na ve ipuli. Ve isaav ighe livaa eta maaya pa tikot daaba raua izi, ma tiin daaba, ene i aat ipoon daaba.
Eemon zitamoot irau tipoon dabazi mako. Pasaa, yes tigham Maaron naagho, ve tileep to tipakur Maaron eeza pa tapiri ve poia tooni. Ve zilivaa tileep to tipakur azuwazŋa. *
Aghita. Muuŋ geeg, tamoot ivot ila to livaa mako. Livaa ivot ila to tamoot. Ve Maaron igham ŋgar pa livaa ve ighur tamoot ne mako. I igham ŋgar pa tamoot, tauta ighur livaa to iuule. *
10 Puughu tane ta yes zilivaa irau tipoon dabazi. Leso titotoi tauzi tighe yes tileep ila azuwazŋa sambazi, ve ŋgar toozi iduduuŋ ila yes aŋela matazi.
11 Eemon iit zilivaa ve zitamoot tau tapaak Tiina toit Krisi na, irau taleep leen leen mako. Pasaa, zitamoot ve zilivaa irau tivaule zi. 12 Agham ŋgar pa Adam gha Eva. Imin maata, livaa ivot ila to tamoot. Ve aazne, zitamoot tivotvot ila to zilivaa. Pasaa, zilivaa ta tipoop zi. Eemon Maaron ta imin puughu pa gabua isov. 13 Yam taumim irau agabiiz gabua tane. Isaav ighe alup gham pa suŋuuŋ, ve livaa eta ipoon daaba mako, ve isuŋ pa Maaron, ene iduduuŋ? 14 Saveeŋ tsiau tane, ene itaghon iit gabuaan paam. Isaav ighe ŋeer eta daaba raua tiina, ene taghita taghe ŋeer tana ipamayaŋin tauu. 15 Ve isaav ighe livaa eta daaba raua tiina, ene ighamu paghuuna ila tamtamon matazi ve tipakuru. Daaba raua tawe, ene Maaron igham pani, leso ipoon daaba. 16 Isaav ighe tamtamon eta izoor aliŋag tane, ene nasaav pani tauvene: Yei lemai ŋgar ite paam pa gabua tane mako. Ve yei mon mako. Lupuuŋ tisov to Maaron titaghon ŋgar eemon pa gabua tane.
Yes Korin tivaghamunia ŋgar to ghaniiŋ pasa
17 Aiyo, naghe napaduduuŋ gham pa ŋgar tsiam siriv tau iduduuŋ mako. Irau napait gham mako. Pasaa, saawe tau alup gham pa suŋuuŋ, suŋuuŋ tsiam iuul gham mako. Ivavaghamun gham.
18 Saveeŋ tau naghe nasavia payam imin maata, ene vene: Yau nalooŋ varumim tighe saawe tau alup gham pa ghanghaniiŋ ve suŋuuŋ na, yam avavalaghi gham ila ŋgun ŋgun, ve avavazorai gham pa savsaveeŋ. Ve naghe saveeŋ tane, ene aat onoon. *
19 Ŋgar tsiam tau avavalaghi gham, ene poia mako. Eemon ŋgar tauvene aat ivot. Leso tawatagh: Sei ta Krisi tamtamon tooni ve ŋgar tooni iduduuŋ ila i maata. *
20 Saawe tau alup gham pa suŋuuŋ, yam ataghon ghanghaniiŋ to Tiina toit ŋgara mako. 21 Pasaa, yam agham ŋgar pa zeetmimŋa ve asaŋan zi mako. Yam siriv matamim ghanghani, ve amuuŋ ala agham lemim gha aghan. Ve tamtamon tsiam siriv tighun tiina le tisaghat. Tauta zeetmimŋa siriv tau tilam murei na, lezi aniiŋ mako ve pitool zi. 22 Mindai, irau aghan ve aghun izi taumim ruum tsiam mako? Ma aghe avelegh lupuuŋ to Maaron ve apamayaŋin zeetmimŋa siriv tau mbolaaŋa na? Pale nasaav mindai payam? Aghe napait gham pa ŋgar tsiam tana? Mako kat! *
Paulus ipit saveeŋ to pasa muul
(Mt 26:26+; Mk 14:22+; Lu 22:17+)
23 Saveeŋ tau naghamu ila to Tiina toit ve muuŋ nasavia payam, tauta aazne nayoli muul. Saveeŋ tauvene: Mboŋ tau Yudas ighur Yesu ila koiŋa nimazi, Yesu igham mberet, 24 ve ipait Maaron pani. Ra iteeva ve isaav ighe: “Ene yau mizag. Yau aat napul taug ve namaat payam. Ŋgar tau naghamu ne, matamim kisini ve ataghoni, leso matamim iŋgal ghau.” 25 Tighan le isov, ra itaghon ŋgar raraate pa rubruub vaen. Ighamu ve isaav pazi ighe: “Rubruub tane, ene siŋig tau pale imaliŋ ve ipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ to eez paaghu tau pale Maaron yesŋa tamtamon tooni tivalupu zi timin eemon. Saawe isov tau ighe yam aghun ila rubruub tane, ataghon ŋgar tau yau naghamu ne, leso matamim iŋgal ghau.” *
26 Saveeŋ tane, ŋgara tauvene: Saawe isov tau aghan mberet tana ve aghun ila rubruub vaen na, avotia mateegh to Tiina toit. Yam aat agham tauvene ila ila le irau muleeŋ tooni.
27 Tauvene tamtamon tau ighe ighan mberet ve ighun ila rubruub to Tiina toit, ve igham ŋgar tau iduduuŋ pa pasa ŋgara mako,
ene i igham sosor pa Tiina toit miiza ve siiŋi. 28 Tauvene tamtamon aat tigabiiz poghania tauzi, o tighan mberet tana ve tighun ila rubruub. *
29 Pasaa, mberet ve vaen, ene izaa to Tiina toit anooŋa. Tauvene ighe tamtamon eta ighilaal gabua tane mako, ve ighani ma ighunu imin gabua sorok, ene igham sosor. Tamtamon tauvene, Maaron pale ighur atuya pani. 30 Puughu tane ta tamtamon tsiam katini timomorooŋ ve tapirizi imbool. Ve siriv, timaat wa. 31 Ve imin ta tagabiiz tauun poi ve taghan pasa, kanaŋ Maaron irau ighur atuya tauvene pait mako. 32 Eemon isaav ighe i igabiiz ghiit ighe tagham sosor, ve ilos ghiit to ipaduduuŋ ghiit, ene poia. Mako pale takis ŋgar saghati toit, ve saawe to Mboŋ Murei, i ighur atuya pait, ve itiŋa eval tiina to taan talaleen. *
33 Tauvene yam toŋvetaz tsiau, isaav ighe alup gham pa ghanghaniiŋ ve suŋuuŋ, na asaŋan zeetmimŋa le yam asov aghan raraate. 34 Ve ighe tamtamon eta pitool matini, ene poia to ighan pataghaaŋ izi ruum tooni. Le isov, o ila pa lupuuŋ tsiam. Leso saawe tau alup gham, agham sosor ila Maaron maata sov, ve i ighur atuya payam sov. Yau leg saveeŋ siriv ighengheen soone. Eemon irau nasavia aazne mako. Taug nalat peria, o nasavia.
* 11:1 1Kor 4:16+; Pil 3:17; 2Tes 3:7+ * 11:2 2Tes 2:15; 2Tim 1:13+ * 11:3 Gnp 3:16; Ep 1:22, 5:23; 1Pe 3:1, 5 * 11:5 Yes Korin ŋgar toozi tauvene: Isaav ighe zilivaa tipoon dabazi, ene itotoi zi ighe yes zilivaa popoiazi tau tileep ila azuwazŋa sambazi. Ve ighe livaa eta ipoon daaba mako, ene itotoia ighe i nasolo tinazi, ve loolo pa ileep ila azaawa saamba mako. Grika tinazi lezi eez ru to tipoon dabazi. Ee, ene tigud uuli sirivu izala dabazi imin awedu. Ve ite, ene tipul dabazi raua itum tiina, ve timbuula ve tipoosa izala dabazi. * 11:7 Gnp 1:26+ * 11:9 Gnp 2:18+; 1Tim 2:13 11:10 Saawe tau iit talup ghiit pa suŋuuŋ, yes aŋela tilepleep tomani ghiit paam. Ughita Epesus 3:10 ve 1Pet 1:12. * 11:18 1Kor 1:10, 3:3 * 11:19 1Yo 2:19 * 11:22 Yems 2:5+ * 11:25 Igham 24:3+; Hib 8:8, 9:15+ 11:27 Yes Korin tigham ŋgar naol tau iduduuŋ pa pasa ŋgara mako. Pasaa, saawe tau tighan pasa, yes tilup lolozi imin eemon mako. Tivelegh zetazŋa siriv tau mbolaaŋa na, ve tivavalaghi zi tileep lez lez. * 11:28 2Kor 13:5 * 11:32 Mbo 94:12+; 2Kor 7:10; Hib 12:7+; Syg 3:19