10
Isaav ighe tagham sosor, Maaron pale ighur atuya pait imin muuŋ igham pa yes Israela
Yam toŋvetaz, yau naghe matamim iŋgal gabua tau muuŋ ivot pa timbuunŋa na. Saawe tau yesŋa Mose tipul Isip, Maaron igham taitai ivot leso ipoon zi ve itotoi eez pazi. Ve yes tisov tileep ila taitai tawe saamba, ve tisov timbut Te Siŋsiŋai ve tila tivool pa ziige ite. *
Taitai ve te tawe ŋgara, ene imin yes Israela tigham yaa. Pasaa, saawe tana ve ila, yes titaghon Mose pa ŋgar tooni ve tigham lepoogh paaghu. 3-4 Ve aniiŋ ve yaa tau Maaron Avuvu igham pazi na, yes tisov tighan ve tighun. Yaa tawe ivotvot ila maet to Maaron Avuvu tau itataghon zi pa laghooŋ toozi. Maet tawe, ene Krisi. *
Eemon murei, tamtamon toozi katini tizoor Maaron aliiŋa. Tauta aate yavyav pazi ve irav zi timatmaat izi nugh ŋginaaŋa. * *
Gabua tau ivot pa yes Israela pa saawe tana, ene imin totoyaaŋ pait. Leso taghilaal, ve loloon ighaar pa gabua sasaghati imin yes sov. *
Tauvene yam abees pa maaron karomŋa imin muuŋ yes Israela siriv tighamu na sov. Pa saveeŋ to Maaron isaav tauvene: [Saawe tau yes Israela tigharaat makau pa gol, ve tipait gabua tawe imin maaron toozi.]
“Eval tiina mbolezi izi pa ghanghaniiŋ ma ghunghunuuŋ, ra tipaburigin mogheraaŋ tomania ŋgar sasaghati naol.” *
Ve mataan saghati imin ŋgavuun sov. Pa Israela siriv tigham tauvene, ve tamtamon toozi 23,000 timatmaat pa aaz eemon. *
Ve tatoov Tiina toit tapiri sov. Pa muuŋ, Israela siriv tigham tauvene, ve moot sasaghati tivot ve tighan zi gha timatmaat. *
10 Ve tayau avoon pa Maaron tomania uraata tooni sov. Pa muuŋ, Israela siriv tigham tauvene, ve aŋela tau iravrav tamtamon na, irav zi timatmaat. *
11 Gabua isov tau ivot pa yes Israela pa saawe tana, ene imin totoyaaŋ pait. Tibood sinaiŋ to gabua tawe to ipaduduuŋ iit tau aazne tazaa pa saawe to Maaron ighe ipasov gabua naol isov, leso tagharaat tauun. Mako pale pataŋani igham ghiit imin muuŋ igham yes Israela. *
12 Tauvene isaav ighe tamtamon eta inumeer tauu ighe i iyooz tuŋia, i aat iyamaan ghi. Mako pale itap. *
13 Tovaaŋ tau ivotvot payam na, maata ite paam mako. Tovaaŋ tsiam ta naol ne, raratezi imin tovaaŋ tau monmon ivotvot pa tamtamon tisov. Ve yam irau anumeer Maaron. Pasaa, tovaaŋ tau yam irau abaado mako, ene i irau ipuli ivot payam mako. Ve isaav ighe ipul tovaaŋ eta ivot payam, i pale ighur lemim eez eta to apaghau taumim pani. Leso ayooz ariaaŋ ve aliiv tovaaŋ tana. *
Taleep soghan pa maaron karomŋa tomania rumei toozi
14 Tauvene yam zeran tsiau, ŋgar to tabees pa maaron karomŋa, agharauu sov. Aleep soghan pani. *
15 Yam lemim ŋgar. Tauvene taumim irau agabiiz saveeŋ tau naghe nasavia ne. 16 Saawe tau taghun vaen ila rubruub, ve tapait Maaron pa poia tooni, ene igham ghiit tapaak Krisi ve siŋ tooni imin leen. Ve mberet tau tateeva ve taghani na, tauvene paam. Ene igham ghiit tapaak Krisi ve miiza imin leen. *
17 Ve mberet eemon tau iit tasov taghani, tauta itotoi ighe iit tasov tamin ŋeer eemon anooŋa. Ene Krisi. *
18 Ve matamim iŋgal ŋgar tau yes Israela titaghoni pa watooŋrau toozi. Isaav ighe tigham gabua eta imin watooŋrau, ene timoz sirivu izala artaal, ve tauzi tighan sirivu, leso yesŋa Maaron tivalupu zi timin eemon. *
19 Ighe tauvene, pale tasaav mindai pa maaron karomŋa ve watooŋrau tau tamtamon tighamgham pazi na? Ene gabua tauu? Mako. Maaron toit mon ta Maaron tauu. *
20 Watooŋrau tau yes matazi dodoli tighamgham zi ila rumei toozi loolo na, ene tigham zi pa Maaron tauu mako. Tigham zi pa avuvu sasaghati. Tauvene yau naghe yam apaak zi pa ŋgar toozi tawe sov. Pa ighe apaak zi, ene imin yamŋa avuvu sasaghati tawe avalupu gham amin eemon. *
21 Alooŋ. Yam irau aghun ila rubruub to Tiina toit, ve rubruub to avuvu sasaghati paam ne mako. Ve yam irau aghan ila boor to Tiina toit, ve aghan ila boor to avuvu sasaghati paam ne mako. *
22 Isaav ighe iit tagham tauvene, ene pale tagham Ŋeer Tiina aate yavyav kat. Pasaa, ŋgar tooni iyaryaaŋ ighe taghur loloon ve ŋgar toit isov ila pani mon. Yam tau aghanghan ve aghunghun ila rumei to maaron karomŋa na, agham ŋgar mindai? Aghe tapiriin iliiv Maaron? *
Iit aat tagham ŋgar tau iuul zetaanŋa ve ipait Maaron eeza
23 Tsiam siriv tisaav tighe: “Yei irau nigham ŋgar naol isov. Gabua eta le ŋgalsekiiŋa mako.” Ene onoon. Eemon ŋgar isov irau iuul ghiit mako. Ve ŋgar isov irau ipalot ghiit mako. *
24 Iit irau tagham ŋgar pa tauun mon mako. Iit aat tagham ŋgar pa zetaanŋa paam, ve tatoova to tauul zi ve tapalot zi pa ghuruuŋ ila toozi. *
25 Tauvene yam aat ataghon ŋgar tane: Isaav ighe aghita gabua eta miiza igheen ila nugh to gholgholiiŋ, na aghason sov. Agholi ve aghani mon. Agham ŋgar naol sov. *
26 Pasaa, Maaron aliiŋa isaav ighe:
“Taan tomania gabua tisov tau tileep ve tigheen ila, ene to Ŋeer Tiina.” *
27 Ve isaav ighe tamtamon eta ighur ila to Krisi mako, ve isain gham ighe yamŋa aghanghan ve lolomim aghe ala, ene poia. Ala lak. Ve saa aniiŋ tau ighe tigham payam, na aghani mon. Aghason zi pani sov. Pa ighe tipaes payam tighe gabua tana ilam pa rumei to maaron karom eta, ve aghan gabua tana, ene pale agham ŋgar aghe asosor ila Maaron maata. *
28 Eemon isaav ighe tamtamon eta ipaes payam ighe gabua miiza tana, ene watooŋrau sirivu, na yam aghani sov. Pa ighe aghani, ene pale tamtamon tana ighita ighe yam agham sosor, ve i igham ŋgar naol. *
29 Onoon, isaav ighe aghan gabua tana, ene pale taumim ayamaan aghe agham sosor ila Maaron maata mako. Eemon yam aat agham ŋgar pa etamim tana. Isaav ighe ighit gham aghan gabua tana, i pale ighita ighe yam agham sosor ve igham ŋgar naol. Eemon isaav ighe tamtamon eta isavia saveeŋ tauvene pait mako, iit irau tataghon tauun gabizooŋ toit pa saa ŋgar ta poia ve saghati. Puughu mindai ta nataghon gabizooŋ to ŋeer ite? *
30 Isaav ighe yau naghan gabua tana toman lolog poia pa Maaron, puughu mindai ta tamtamon ite iyau aavo payau? *
31 Tauvene isaav ighe yam aghan, ma aghun, ma agham saa ŋgar ite paam, ene poia. Eemon saa ŋgar tau aghamu, yam aat aghamu to apait Maaron eeza, ve apaghazoŋai tapiri ve poia tooni. *
32 Tauvene yam irau agham ŋgar pa yes Yuda, ve yes Grika tau tighur ila mako na, ve lupuuŋ to Maaron paam. Agham ŋgar eta to ireu ŋgar toozi sov. Agham ŋgar tau iduduuŋ mon ila tamtamon tisov matazi. *
33 Leso ataghon ŋgar tsiau. Aghita. Yau nagham ŋgar pa taug mako. Saawe isov, natoova to nagham ŋgar tau popoia mon ila tamtamon tisov matazi. Ve nagham ŋgar tau pale iuul zi, leso Maaron igham mulin zi. *
* 10:1 Igham 13:21, 14:22+ * 10:3-4 Igham 16:14, 17:1+; Nam 20:1+ * 10:5 Tamtamon siriv to Korin tigham ŋgar tauvene: Yes tigham yaa wa, ve tighanghan pasa. Tauvene isaav ighe timalaaŋ pa tutuuŋ to Maaron, ene kaut sorok. Pasaa, yaa tau tighamu, tomania pasa tau tighanghani na pale igharaat zi ila Maaron maata. Eemon Paulus isaav pa yes Korin ighe tinumeer yaa ve pasa geeg sov. Pa Maaron irau ighur zi mako. Isaav ighe tizorzoor aliiŋa, i pale ivaghamun zi raraate imin muuŋ ivaghamunia timbuzŋa. * 10:5 Nam 14:29+; Hib 3:17+; Jud 5 * 10:6 Nam 11:4; Mbo 106:14 * 10:7 Igham 32:6 * 10:8 Nam 25:1+; Mbo 106:29; Syg 2:14 * 10:9 Igham 17:2-7; Nam 21:5+; Mbo 95:9 * 10:10 Nam 14:2-37 * 10:11 Ro 13:11; 1Pe 4:7 * 10:12 Ro 11:20 * 10:13 1Kor 1:9; 1Tes 5:24; 2Pe 2:9 * 10:14 Mbaŋ 15:20; 2Kor 6:16+; 1Yo 5:21 * 10:16 Mk 14:22+ * 10:17 Yo 6:33+; Ro 12:5; 1Kor 12:13, 27 * 10:18 Wkp 7:15 * 10:19 1Kor 8:4+ * 10:20 Lo 32:17; Syg 9:20 * 10:21 2Kor 6:15+ * 10:22 Lo 32:21; Mbo 78:58 * 10:23 1Kor 6:12 * 10:24 Ro 15:1+; 1Kor 13:5; Pil 2:4+ * 10:25 1Tim 4:4 * 10:26 Mbo 24:1 * 10:27 Lu 10:7+ * 10:28 1Kor 8:7+ * 10:29 Ro 14:14+ * 10:30 Ro 14:6; 1Tim 4:3+ * 10:31 Kol 3:17; 1Pe 4:11 * 10:32 Ro 14:13+; 1Kor 8:13; 2Kor 6:3 * 10:33 Ro 15:2; 1Kor 9:19+