9
Puughu tau Paulus izor atuya tau yes Korin tighe tigham pani na
Yau tane, tamtamon eta iŋgin ghau mako. Yau naŋgin taug. Ve ezag pa uraat to mbaŋooŋa, ve naghit katin Tiina toit Yesu. Ve uraat tau naghamu toman Tiina toit tapiri na, anooŋa tooni, ene lupuuŋ tsiam. Yam Korin aghilaal gabua naol tane, ma mako? *
Onoon, tamtamon siriv tighita tighe yau mbaŋooŋa tauu to Krisi mako. Eemon yam, o awatagh. Pasaa, uraat tau naghamu ila sosomim ve ighur anooŋa ivot, tauta ipaghazoŋai ghau ighe yau mbaŋooŋa tauu to Tiina toit.
Yes tau tigabiiz ghau tighe yau mbaŋooŋa tauu mako na, yau nayol saveeŋ toozi tauvene: Mindai, yei tau nighamgham uraat to Tiina toit ne, lemai ezamai to nigham aniiŋ ve yaa imin uraat tsiei atuya, ma mako? *
Onoon, yei uraata siriv nivai mako. Ve imin ta nivai ve azuwamaiŋa tighur ila, kanaŋ irau nigham zi ve yeŋa nilaghlaagh pa uraat to Krisi imin Petrus tomania mbaŋooŋa siriv ve Tiina toit tazŋa tighamghamu. Ma mindai, yam aghe yeiru Banabas mon nigham uraat pa nimamai, leso niuul taumai pa lepoogh tsiei, ve yes siriv mako?
Agham ŋgar pa yes zaaba. Toozi eta iil le maet ve aniiŋ to iŋgin tauu pa lepoogh tooni? Mako. Ve isaav ighe tamtamon eta ivazogh vaen, pale tauu irau ighan anooŋa mako? Mako. I pale ighan. Ve mindai, ŋginiiŋ to sipsip ve mekmek irau igham tuz toozi ve ighunu, ma mako? *
8-9 Mindai, saveeŋ tsiau tane, yau nasavia itaghon ŋgar to tamtamon? Mako. Pasaa, tutuuŋ to Mose isavia saveeŋ raraate tauvene:
“Isaav ighe bapolo ighamgham uraat pa vaghazooŋ wit leso uuli imolav, na upoon aavo sov. I paam irau ighan siriv.” *
Mindai, Maaron igham ŋgar pa bapolo mon ve ighur tutuuŋ tane? 10 Mako. I isavia saveeŋ tane iŋarui ghiit paam. Aghita. Yes tau timbut taan pa vazoghiiŋ aniiŋ, ve yes tau tindou wit ve tigham uraat pa walavooŋ uuli na, yes irau tighur matazi tighe murei pale uum taama ighur lezi abuzi. Puughu tane ta tibood tutuuŋ tane pait. 11 Saawe tau nigham uraat ila sosomim, yei nivazogh uuv popoia to Avuvu Patabuyaaŋ. Tauvene isaav ighe yam apamuul gabua siriv to auul ghei pa lepoogh tsiei, ene iduduuŋ. Ma mindai? Aghita aghe yei nighur matamai payam pa gabua tiina eta? *
12 Zeran siriv, yam aghit zi aghe yes lezi ezazi to tigham uleeŋ ilat tsiam. Ene poia. Ŋgar tana iduduuŋ. Eemon yei, o iduduuŋ kat to nigham uleeŋ siriv ilat tsiam.
Eemon muuŋ ve ilam, yei niyok payam to auul ghei mako. Pa aat ipoon eez pa vaaru poia to Krisi. Onoon, eez tau nitaghoni pa uraat tsiei, ene igham pataŋani payei. Eemon saa pataŋani tau ighe ivot payei, yei irau nibaado. *
13 Yam awatagh mako? Yes tau tighamgham uraat ila Rumei to Maaron loolo na, tighanghan aniiŋ to rumei. Ve isaav ighe tamtamon tigham gabua eta imin watooŋrau, ene tighur gabua tana sirivu izala artaal imin watooŋrau, ve sirivu izi pa yes tau tighamgham uratoi watooŋrau na, leso tighani. *
14 Yes tau tivovotia vaaru poia na, tauvene paam. Tiina toit ighur tutuuŋ pait ighe: Yes aat tigham lezi atuya pa uraat toozi to votiaaŋ vaaru poia. Leso iuul zi pa lepoogh toozi. *
15 Tauvene yau leg ezag to nagham leg atuya pa uraat tsiau. Eemon muuŋ ve ilam, nayok pa ŋgar tauvene mako. Ve aazne paam, nabood saveeŋ tane to napaburigin gham, leso agham leg atuya ne mako. Lolog pa ŋgar tauvene mako kat! Pasaa, eez tau nataghoni pa uraat tsiau, tauta napakur ghau pani. Tauvene saawe tau naleep matag yaryaare, irau nayok payam to agham leg uleeŋ eta ne mako. Aleep, namaat nala, o saa ŋgar tau aghe aghamu, na aghamu lak! *
16 Isaav ighe yau navotia vaaru poia, ene leg puughu eta to napakur taug ne mako. Pasaa, Maaron tauu ighur uraat tane ila nimag. Tauvene yau aat naghamu. Isaav ighe navotia vaaru poia mako, ene yau nakaria taug. *
17 Ve imin ta nagham uraat tane itaghon taug lolog, kanaŋ nagham ŋgar pa leg atuya. Eemon mako. Pasaa, namin besooŋa to Maaron, ve i inumeer ghau ve ighur uraat tane ila nimag. *
18 Tauvene saa ta pale naghamu imin leg atuya? Atuya tsiau, ene vene: Saawe tau navotia vaaru poia pa tamtamon, yau napoi pa atuya tau ezag pani ne mako. Nagham uraat pazi sorok. Ve ŋgar tane, ta igham ghau tintinig ve lolog poia. Atuya tsiau, tauta ene.
Paulus itaghon tamtamon gabuazi, leso igherev zi timin Krisi le
19 Yau tane, tamtamon eta iŋgin ghau mako. Naŋgin taug. Eemon taug lolog ve namin besooŋa pa tamtamon tisov, leso nagherev tamtamon katini timin Krisi le. *
20 Tauvene saawe tau naleep tomania yes Yuda, yau nataghon zi pa gabuazi, leso nagherev zi timin Krisi le. Onoon, yau naleep ila tutuuŋ toozi saamba mako. Eemon saawe tau naleep tomani zi, naleep imin yes tau tileep ila tutuuŋ saamba na, leso nagherev zi timin Krisi le. *
21 Ve saawe tau naleep tomania nugh nugh tau tikankaan pa tutuuŋ to yes Yuda na, yau nataghon gabuazi, ve naleep imin yes tau tikankaan pa tutuuŋ tawe. Pasaa, naghe le nagherev zi paam timin Krisi le. Eemon yau nazoor tutuuŋ to Maaron mako. Pasaa, yau naleep ila tutuuŋ to Krisi saamba. 22 Isaav ighe naleep tomania yes tau ghuruuŋ ila toozi iyaryaaŋ soone, yau nataghon zi pa gabuazi ve lepoogh toozi. Leso napaburigin ghuruuŋ ila toozi ve tileep tuŋia ila to Krisi. Tauvene yau nataghon tamtamon tisov gabuazi ve lepoogh toozi, leso nagham mulin tamtamon toozi siriv. Saa eez tau irau iuul zi, ene yau nataghoni. *
23 Tauvene ŋgar isov tau naghamgham zi ne, ene to vaaru poia ilaan irau tamtamon tisov. Leso yeŋa nighita poia to Maaron izaa tsiei.
Mataan pirik parak pa parlosaaŋ to Maaron
24 Iit tawatagh: Isaav ighe parlosaaŋ eta ivot, ene yes to landooŋ pale tisov tilaan. Ve tamtamon toozi eemon, ta pale ilaan le iliiv zeetŋa ve igham le atuya. Tauvene matamim pirik parak pa parlosaaŋ to Maaron, ve alaan toman tapirimim. Leso aliiv ve agham lemim atuya poia. *
25 Tamtamon tisov tau tighe tilaan pa parlosaaŋ eta na, tisapaar poi pa gabua maata maata. Leso tilaan toman tapirizi. Ve atuya tau tizuzuari zi pani na, ene igheen malau mako. Rekia mon ve isaghat. Eemon iit, o tazuari ghiit pa atuya poia tau pale igheen le alok. Irau isaghat mako. *
26 Yau namin tamtamon tau ilanlaan ve maata ilala ilamlam ne mako. Yau matag iduduuŋ pa nugh tau landooŋ ila isov pani na, ve nalaan ŋaruini. Ve yau namin ŋeer tau iparav ve isiksik niima soroksorok ne mako. Yau namin ŋeer tau isik niima, ve irav katin tamtamon. 27 Yau naravrav katin taug anoŋag, leso natatan ŋgar sasaghati to lolog muŋgaana. Pa naroi. Ighe navotia Maaron aliiŋa pa tamtamon, ve ŋgar tsiau siriv isosor, ene pale murei tigham atuya tsiau ila pa tamtamon ite, ve taug naleep sorok. *
* 9:1 Mbaŋ 9:3+; 1Kor 3:5, 4:15 * 9:4 Lu 10:8 * 9:7 2Tim 2:6 * 9:8-9 Lo 25:4; 1Tim 5:17+ * 9:11 Ro 15:27; Ga 6:6 * 9:12 Mbaŋ 20:33+; 2Kor 11:7+; 1Tes 2:9 * 9:13 Wkp 6:16, 26; Lo 18:1 * 9:14 Lu 10:7; 1Tim 5:17+ * 9:15 Mbaŋ 18:3, 20:34; 2Kor 11:10 * 9:16 Yer 20:9; Mbaŋ 26:16+; Ro 1:14+ * 9:17 1Kor 4:1; Ga 2:7; Kol 1:25 * 9:19 Mt 20:26+; Ga 5:13 * 9:20 Mbaŋ 16:3, 21:26 * 9:22 Ro 15:1+; 1Kor 10:33 * 9:24 Pil 2:16, 3:14; 2Tim 4:7+; Hib 12:1 * 9:25 1Tim 6:12; 2Tim 2:5; Yems 1:12; 1Pe 1:4, 5:4 * 9:27 Ro 13:14; Pil 3:13+; Kol 3:5