2
Maaron igham lepoogh paaghu pait
Muuŋ, lepoogh tsiam, ene imin yes mateegha. Pasaa, lemim ŋgar eta pa Maaron mako, ve irau agham ŋgar poia eta mako. Saawe isov, yam amamalaaŋ pa tutuuŋ tooni, ve agham ŋgar sasaghati naol. *
Saawe tana, laghooŋ tsiam, yam ataghon ŋgar to taan, ve aloŋlooŋ Sadan aliiŋa. I daaba to yes avuvu sasaghati tau tilepleep izi sambam saamba, ve ipapazaagh yes tau tizorzoor Maaron aliiŋa. *
Ve yam mon mako. Yei paam. Pasaa, muuŋ iit tasov rarateen. Saawe isov, tataghon ŋgar sasaghati naol tau loloon muŋgaana ipapazaagh ghiit pani. Pasaa, iit tamtamon to taan gabuaan tauvene. Tipoop ghiit toman ŋgar saghati. Tauta muuŋ, aatyavyav to Maaron igheen toit raraate imin tamtamon tisov to taan. *
4-5 Saawe tana, iit taleep imin yes mateegha. Leen ŋgar pa Maaron mako, ve irau tagham ŋgar poia eta mako. Saawe isov, tamamalaaŋ pa Maaron tutuuŋ tooni. Eemon Maaron, i poia puughu, ve loolo isaghatin ghiit. Ve loolo igheen toit kat ve ighe igham poghani ghiit. Tauta igham mulin ghiit itaghon tauu loolo ve poia tooni, ve ipaburigin ghiit tomania Krisi gha tagham lepoogh paaghu ila tooni. *
Ve aazne, ene imin i igham iit tamtamon tau tapaak Krisi ve taleep ila tooni ne, gha itiŋa Krisi tazala nugh sambam ve taleep tomania ila niia to ghamuuŋ pooz. *
Ila uraat to Yesu Krisi, Maaron igham poghani ghiit kat. Poia tau i itotoia pait, ene tiina le tiina kat. Pale taghuru izaa to saa? Mako. Gabua eta irao mako. I igham tauvene, leso ipaghazoŋai poia tooni ivot ighazooŋ ta aazne, ve saawe murei paam. Tauvene yam tau aghur ila to Krisi na, Maaron igham mulin gham itaghon tauu loolo ve poia tooni. Gabua tana ivot itaghon ŋgar poia eta tau yam aghamu ne mako. Ene Maaron igham payam sorok. *
Tauvene i igham poghani gham itaghon ŋgar poia eta tau yam aghamu ne mako. I igham payam sorok. Leso tamtamon eta ipait tauu sov. 10 Iit tamtamon tau tapaak Krisi ve taleep ila tooni ne, tamin gabua tau paghunazi kat. Maaron tauu ighur ghiit, ve igham ghiit tamin paaghu, leso tagham uraat popoia tau i tauu ighur zi pait pataghaaŋ na. *
Krisi ilup yes Yuda ve yes tau Yuda mako na timin eemon
11 Yam tau Yuda mako na, matamim iŋgal. Muuŋ, yes Yuda tipapakur tauzi tighe yes, o tirav warozi. Ve tivevelegh gham tighe yam tirav waromim mako. Eemon uraat to ravuuŋ tamtamon warozi, ene gabua to uliin mon tau tamtamon tigham pa nimazi. Ene igham gabua eta pa loloon mako. 12 Saawe tana, yam aleep soghan pa Krisi, ve irau yamŋa Maaron tamtamon tooni Israela avalupu gham mako. Muuŋ, Maaron yesŋa yes Israela timbu saveeŋ to tivalupu zi timin eemon, ve i imbu saveeŋ popoia naol pazi. Eemon yam lemim ezamim pa saveeŋ mbuaaŋ tawe mako. Pasaa, yam siŋ ite. Ve lepoghamim izi taan, ene aghilaal gabua popoia tau Maaron ighe igham pait ne mako. Pasaa, saawe tana, yam awataghi mako. *
13 Eemon aazne, yam amin Krisi le ve apaak ila tooni. Tauvene yam zeran tau muuŋ aleep soghan pa Maaron na, Krisi siŋ tooni imin eez payam gha alam agharau Maaron wa. *
14 Tauvene Krisi tauu ta imin puughu pa luuma to Maaron ilam pait, ve igham ghiit itiŋa Maaron tavalupu ghiit tamin eemon. Aghita. Muuŋ, koi isap yes Yuda ve yes tau Yuda mako na sosozi imin didiiŋ tiina, le irau tivalupu zi mako. Eemon saawe tau Krisi ibaad yavyavuuŋ gha imaat, i ireu didiiŋ tiina tawe izi, ve ilup zi timin eemon. * *
15-16 Muuŋ, tutuuŋ ve saveeŋ ŋgalsekiiŋ naol tau Mose isavia na, igham Yuda ve yes tau Yuda mako na tivaghuru koi pa tauzi ve tileep soghan soghan. Eemon saawe tau Krisi ibaad yavyavuuŋ gha imaat izala ai pambarooŋ, i ipasov tutuuŋ tomania ŋgalsekiiŋ naol tawe. Tauta igham ŋgar luuma ivot, ve ilup yes tau tileep ila tooni na timin eemon. Pasaa, saawe tau i imaat izala ai pambarooŋ, i irav motin koi tau isap itiŋa Maaron sosoon na, ve ilup ghiit tomania Maaron tamin eemon. Tauta ipasov koi tau muuŋ isap Yuda ve yes tau Yuda mako na sosozi paam, ve ilup zi timin lupuuŋ eemon. *
17 Ve i ilam ivotia saveeŋ luuma pait ighe: “Aleep toman lolomim luuma. Pa koi isap yamŋa Maaron sosomim muul mako.” Saveeŋ tane ilat pa yam tamtamon tau muuŋ aleep soghan pa Maaron na, ve iŋarui yei Yuda tau nileep nigharauu ne paam. *
18 Pasaa, Krisi ta imin eez pa Avuvu eemon ilup ghiit tasov, ve Avuvu tana iuluul ghiit to tala tagharau Tamaan Maaron, leso itiŋa tasavsaav. Yam tau Yuda mako na, ve yei Yuda paam. *
19 Tauvene aazne, yam amin loomba, ma suumbu muul mako. Yam amin Maaron tamtamon tooni, ve yamŋa tamtamon tooni patabuyaaŋa asov to nugh sambam. *
20 Yam amin rumei to Maaron malimooŋa siriv. Rumei tawe, Maaron irao iyooz izala yes mbaŋooŋa to Krisi ve yes propet uraat toozi. Ve Yesu Krisi, i maet tau imin puughu pa rumei tana ve ipaloti. 21 Ve ikisiir rumei malimooŋa tisov tigheen tuŋia ila niazi, ve ighamgham uratoini, leso izaa imin tiina, ve imin Ŋeer Tiina niia patabuyaaŋ to lepoogh. *
22 Tauvene yam paam, yamŋa tamtamon tisov tau tipaak Krisi ve tileep ila tooni na, Krisi ighamgham uratoi gham, ve iluplup gham. Leso amin Maaron Avuvu niia to lepoogh. *
* 2:1 Kol 2:13 * 2:2 Yo 8:44; Ep 6:12; Kol 3:6+ * 2:3 Mbo 51:5; Ro 1:18+; Tit 3:3 * 2:4-5 Yo 3:16; Kol 2:12+; Tit 3:4+ * 2:6 Kol 3:1+ * 2:8 Ro 3:24-28; Ga 2:16 * 2:10 2Kor 5:17; Ep 4:24; Tit 2:14 * 2:12 Ro 9:4 * 2:13 Ro 5:2; Kol 1:20; Hib 12:23 * 2:14 Tutuuŋ naol to Mose isaav tauvene: Yes Israela aat tileep soghan pa yes tau Yuda mako na (Ughita Igham 23:24, 32-33, 34:12-16). Ve muuŋ, didiiŋ tiina ee ilivut Rumei Tiina. Didiiŋ tawe, tighur paesiiŋ katini igheen ila. Isaav tauvene: “Ighe tamtamon eta tau Yuda mako na, imalaaŋ pa didiiŋ tane ve iloŋ ila, i aat imaat.” * 2:14 Ro 5:1; Ga 3:28; Kol 1:20+ * 2:15-16 Kol 2:14 * 2:17 Is 57:19; Lu 2:14; Mbaŋ 10:36 * 2:18 Ro 5:2; Ep 3:12; Hib 10:19+; 1Pe 3:18 * 2:19 Pil 3:20; Hib 12:22+ * 2:21 Mt 16:18; 1Kor 3:11; 2Kor 6:16 * 2:22 1Pe 2:5