3
Paulus le uraat to ivotia ŋgar yoŋgaaŋa to Maaron pa nugh nugh tau Yuda mako
Puughu tane ta yau Paulus naghe naghur gham ila suŋuuŋ tsiau. Yau besooŋa to Yesu Krisi, ve naghamgham uraat to nauul yam tamtamon tau Yuda mako na. Tauta tighur ghau naleep ila ruum to yavyavuuŋ loolo. *
Yam aat alooŋ varug wa. Maaron ighur uraat ila nimag to nauul gham, leso awatagh eez tau i itotoi poia tooni pait ve igham mulin ghiit. *
Eez tane, muuŋ iyooŋ. Eemon Maaron ivotia payau gha naghazooŋ pani wa. Ŋgara siriv ta yau nasavia ila rau tsiau wa. Ighe awaat rau tane, ene pale aghilaal aghe uraat to Krisi ŋgara, ene yau naghazooŋ pani. Ŋgar tana, muuŋ iyooŋ. Ve aazne, Maaron ivotia ighazooŋ wa. Ta muuŋ ve ilam, Maaron ivotia ŋgar tana pa iit tamtamon mako. Eemon aazne, ila uraat to tauu Avuvu, i ivotia ŋgar tana pa yes mbaŋooŋa tooni patabuyaaŋa ve yes propet siriv, le ivot ighazooŋ. *
Ŋgar yoŋgaaŋa tana, ene vene: Yes tau Yuda mako na, vaaru poia imin eez pazi gha timin Krisi le ve tipaak ila tooni. Tauta aazne, yesŋa yes Yuda timin lupuuŋ eemon, ve yesŋa ezazi pa ghamuuŋ lepoogh poia ila to Maaron itaghon saveeŋ mbuaaŋ tooni. *
Yau, Maaron igham poghani ghau itaghon tauu loolo ve poia tooni, ve tapiri igham uratoi ghau, tauta namin besooŋa tooni, ve leg uraat to navotia vaaru poia tane pa tamtamon. *
Onoon, yau poiag mako. Ŋgar saghati tau muuŋ naghamghamu na, ene igham ghau naleep murei geeg pa Maaron tamtamon tooni tisov. Eemon Maaron igham poghani ghau kat itaghon tauu loolo ve poia tooni, ve ighur uraat ila nimag to navotia Krisi vaaru pa nugh nugh tau Yuda mako na. Leso tiwatagh Krisi tapiri tomania ŋgar popoia maata maata tau igheen tooni, ve gabua popoia tau i ighe igham pait. Gabua tawe, ighe tagham ŋgar pani, ene aat ŋgar toit imbool. *
Maaron ighur gabua naol isov tivot. Muuŋ ve ilam, i ivotia ŋgar tooni ighazooŋ mako. Igheen to tauu mon. Eemon aazne, i ivotia ighazooŋ wa. Ve ighe yau napaghazoŋai tamtamon tisov pani, leso tiwatagh eez tau i igham ŋgar tooni yoŋgaaŋa tawe ighur anooŋa. *
10 Maaron igham tauvene, leso yes aŋela tomania gabua ariaŋazi siriv tau tileep izi sambam ve tighamgham pooz na, matazi izilam pa iit tamtamon tau taleep ila lupuuŋ to Krisi ne, ve tighilaal ŋgar popoia maata maata tau igheen to Maaron. *
11 Gabua naol tane itaghon Maaron tauu ŋgar tooni tau igheen muuŋ geeg ve ilam, saawe tau sambam ve taan tivot soone. Ve aazne, Tiina toit Yesu Krisi igham anooŋa ivot wa. 12 Tauvene iit tau taghur ila to Krisi ve tapaak ila tooni ne, irau tala tagharau Maaron ve tasavsaav tomania. Taroi sov. Pa iit tawatagh: Gabua eta ipoon ghiit pani muul mako. *
13 Tauvene onoon, uraat tau yau nagham payam, tauta imin puughu payau gha aazne nabaad pataŋani. Eemon naghe napalot gham tauvene: Pataŋani tau nabaado ne, igham lolomim ipataŋan ve itatan gham sov. Ayooz ariaaŋ, ve tintinmim. Pa uraat tsiau tane pale imin eez payam to aleep tomania Maaron ila mbonari loolo. *
Suŋuuŋ to Paulus
14 Yau nagham ŋgar pa ŋgar popoia naol tau Tamaan Maaron igham pait na, tauta naput agheg pani [ve naghe naghur gham ila suŋuuŋ tsiau.] 15 Maaron, i imin puughu pa gabua naol isov. Gabua to sambam ve gabua to taan paam. Ve i imin tamazi, ve yes tisov tigham ezazi ila tooni. 16 Maaron toit, i eeza tiina kat pasaa, i irau kat pa tapiri, ŋgar, ve gabua popoia maata maata. Yau naghasoni naghe igham Avuvu Patabuyaaŋ ileep tuŋia ila lolomim, ve ipariaaŋ gham pa tauu tapiri, leso ayooz ariaaŋ. *
17 Ve naghe i igham gham aghur ila to Krisi kat, ve Krisi ileep tuŋia ila lolomim. Ve akis ŋgar to loloon pa Maaron ve tamtamon ariaaŋ imin ai waria ikor taan, ve ayooz ila ŋgar tana. *
18 Ve naghe yamŋa Maaron tamtamon tooni patabuyaaŋa asov aghilaal ŋgar to Krisi tau i loolo igheen toit kat. Ŋgar tooni tawe, ene tiina le tiina kat. Pale taghuru izaa to saa? Pasaa, ila le ila malau kat, ve izala le izala saaŋa kat, ve izila le izila kat. *
19 Naghe Maaron igham gham aghilaal katin ŋgar to Krisi tau loolo ighengheen toit ne. Eemon aat arao mako. Pasaa, ŋgar tooni tana iliiv iit tamtamon ŋgar toit. Isaav ighe Maaron igham gabua naol tana ivot payam, ene aat ipavon gham pa tapiri ve ŋgar tooni popoia naol isov. *
20 Maaron tapiri tau aazne ighamgham uraat ila loloon ne, ene tiina le tiina kat. Tauvene saa gabua tau ighe taghason pani, ma mataan iŋgali, ene i irau igham pait. Ve tane mon mako. Gabua katini tau iit tagham ŋgar pazi mako na, i irau igham zi paam. Pasaa, gabua eta ikeeka mako. 21 Tauvene iit tau tapaak ila to Krisi ve taleep ila lupuuŋ tooni ne, aat tapait Maaron eeza pa tapiri ve poia tooni irau saawe. Ta aazne, ve taghon taghon gha ila. Onoon.
* 3:1 Ep 4:1; Pil 1:7; Kol 4:3 * 3:2 Mbaŋ 9:15; Ga 2:7 * 3:5 2Pe 1:21 * 3:6 Ga 3:14, 28+; Ep 2:14+ * 3:7 Ro 1:5; Kol 1:23+ * 3:8 1Kor 15:9+; 1Tim 1:13+ * 3:9 Ro 16:25+ * 3:10 Ro 11:33; 1Pe 1:12 * 3:12 Yo 14:6; Ro 5:2; Ep 2:18; Hib 10:19 * 3:13 Pil 1:12+; Kol 1:24 * 3:16 1Kor 16:13; Ep 6:10; Kol 1:11 * 3:17 Yo 14:23; Kol 1:23, 2:7 * 3:18 Mbo 103:11; Kol 2:2+ * 3:19 Kol 2:10