10
Yesu iŋgin olol atamana
Yesu isaav muul ighe: “Onoon kat, yau nasaav payam: Tamtamon tau ighe iloŋ ila olol to sipsip, i aat itaghon ataman, ve iloŋ ila. Ve isaav ighe tamtamon eta itaghon ataman mako, ve imalaaŋ pa olol gha iloŋ ila, ene i umbuuŋa ve ŋeer tau ighe ivaghamunia sipsip. Eemon ŋeer tau itaghon olol atamana, ve iloŋ ila, i ŋginiiŋ tauu to sipsip. Tauvene ŋginiiŋ to olol atamana pale ikaak ataman pani, ve i iloŋ ila. Yes sipsip tooni tighilaal aliiŋa. Tauvene i ipoipoi eŋaeŋa ezazi, ve igherev zi tivot tila. Isaav ighe iyauur zi tisov tivot tila muuri, i aat imuuŋ pazi, ve tikeet taghoni gha yesŋa tilaagh tila. Pasaa, tighilaal aliiŋa. Eemon isaav ighe ŋeer ite paam ipoi zi, ene irau titaghoni mako. Pale tighau pani. Pasaa, tighilaal aliiŋa mako.”
Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tane pazi, eemon yes tau tiloŋlooŋ saveeŋ tooni na tighilaal puughu mako.
Tauvene isaav pazi muul ighe: “Onoon kat, yau nasaav payam. Olol atamana tau sipsip tivotvot ve tiloŋloŋ pani, ene yau taug. Tamtamon tisov tau timuuŋ payau ve tilam na, yes umbuuŋa, ve zeran tau tivaghamunia sipsip. *
Eemon sipsip tilooŋ aliŋazi mako. Yau taug ta olol atamana. Tauvene isaav ighe tamtamon eta iŋarui ghau ilam ve iloŋ ila olol loolo, ene yau aat nagham mulini gha ileep poia. Ve i aat ivotvot ve iloŋloŋ, leso igham le aniiŋ popoia. *
10 Ŋeer to umbuuŋ, i ilam to ivaghamunia sipsip mon. I iyumyum zi, ireureu zi, ve iravrav zi timatmaat. Eemon yau nalam to nagham sipsip tsiau tileep poia le poia kat.
Yesu, i ŋginiiŋ poia to sipsip
11 “Yau taug ta ŋginiiŋ poia to sipsip. Pasaa, ŋginiiŋ poia, i aat ipul tauu gha imaat pa sipsip tooni. *
12-13 Eemon tamtamon tau iŋgin sipsip to tamtamon ite, i ŋginiiŋ tauu to sipsip mako. Ighamgham uraat pa le atuya mon. Tauvene i pale ighur loolo pa sipsip geeg mako. Pasaa, i sipsip taama mako. Isaav ighe ighita ŋgavuun sagsag eta ilam, i pale ipul sipsip tileep, ve ighau. Tauvene ŋgavuun sagsag pale ighan zi, ve ireu zi gha timbiriis.
14-15 “Yau taug ta ŋginiiŋ poia to sipsip. Yeŋa sipsip tsiau nivawataghi ghei imin yeiru Tamaŋ Maaron nivawataghi ghei. Ve yau aat napul taug gha namaat pa sipsip tsiau. Leso nagham mulin zi gha tileep poi. *
16 Eemon yau leg sipsip siriv paam.
Yes to olol tane mako. Yau leg uraat to nayau zi tilam titaghon ghau paam. Yes pale tilooŋ aliŋag, ve yesŋa sipsip tsiau siriv tivalupu zi timin lupuuŋ eemon, ve lezi ŋginiiŋ eemon. *
17 “Tamaŋ Maaron loolo igheen tsiau kat. Pasaa, yau pale napul taug gha namaat. Leso naburig pa mateegh ve naleep matag yaryaare muul. *
18 Tamtamon eta to taan irau irav ghau namaat sorok ne mako. Nayoki taug, o irav ghau namaat. Pasaa, yau tapirig irau to nayoki taug gha namaat, ve tapirig irau to naburig matag iyaryaar muul, itaghon saveeŋ tau Tamaŋ isavia payau na.”
19 Yes Yuda tilooŋ saveeŋ tooni tane, le tivavalaghi zi muul. 20 Tauta toozi katini tighe: “Ŋeer tane, talooŋ saveeŋ tooni pasaa? I avuvu saghati izeeva, tauta ŋgar tooni ivaghamgham!” *
21 Eemon tamtamon siriv tighe: “Ŋeer tau avuvu saghati izeeva, ene irau isavia saveeŋ tauvene mako. Ve aghita. Avuvu saghati eta irau igharaat tamtamon maata kumkuuma gha ighita nugh? Mako.” *
Yes Yuda tighur koi pa Yesu, ve tighe tiravu pa maet
22 Tilepleep le saawe to lupuuŋ tiina ite to yes Yuda ivot. Lupuuŋ tawe to matazi iŋgal saawe tau tigharaat mulin Rumei Tiina, ve tighuru imin Maaron le. Saawe tana, ene saawe to nugh yauŋa. 23 Yesu ilaghlaagh ila ruum to lepoogh tau Solomon irao ila Rumei Tiina ziige na loolo, 24 ve daaba siriv to yes Yuda tilam tilivuti, ve tisaav pani tighe: “Yei nikaria saŋaniiŋ ghom wa. Pale ŋeez o uvotia taum? Isaav ighe onoon yo Mesia, na usaav ghazooŋa payei lak!”
25-26 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Yau nasaav payam wa. Eemon yam aghur ila saveeŋ tsiau mako. Uraat naol tau naghamgham zi ila Tamaŋ eeza, ene ipariaaŋ saveeŋ tsiau. Eemon yam sipsip tsiau mako, tauta aghur ilam tsiau mako. *
27 Sipsip tsiau, ene yes tau tiloŋlooŋ aliŋag. Yau nawatagh zi tisov, ve yes titaghon ghau. 28 Yau nagham lezi lepoogh poia tau iseeŋga taghon taghon gha ila. Tauvene yes irau timaat gha tilalez ne mako. Pale tileep le alok. Ve tamtamon eta irau isan zi ila nimag mako. *
29 Pasaa, Tamaŋ tau ighur zi timin leg na, tapiri iliiv gabua naol isov. Tauvene tamtamon eta irau isan zi ila i niima ne mako. 30 Yau ve Tamaŋ, yeiru eemon.” *
31 Yes Yuda tilooŋ saveeŋ tooni ziiri tane, ve tiburig tigham maet, ve tighe tiravu imaat pataghaaŋ. *
32 Tauvene Yesu ighason zi ighe: “Yau nagham uraat popoia naol ila matamim itaghon ŋgar to Tamaŋ. Saa uraat isosor, ta aghe arav ghau pa maet?”
33 Yes tiyol aliiŋa tighe: “Yei nighe nirav ghom umaat pa uraat popoia tau ughamgham zi na mako. Nighe nirav ghom umaat pasaa, yo tamtamon sorok to taan. Eemon upakur taum ughe yamru Maaron raratemim. Tauvene yo uvelegh Maaron ve uvaghamunia eeza.” *
34-35 Yesu isaav pazi muul ighe: “Yam awatagh mako? Saveeŋ ziiri ee tau igheen ila tutuuŋ tsiam na, isaav tauvene: Maaron isaav pa daaba siriv ighe: ‘Yau nasaav payam: Yam zimaronŋa.’ Daaba tawe, yes tamtamon to taan. Eemon Maaron aliiŋa tau iŋarui zi na, iwaat zi ighe yes zimaronŋa. Ve iit tawatagh: Maaron aliiŋa tau tiboode na, irau toraaŋni mako. Igheen tauvene. *
36 Eemon yau, Tamaŋ Maaron ighur ghau to nagham uraat patabuyaaŋ tane, ve imbaaŋ ghau nazilam taan. Tauvene isaav ighe nawaat taug naghe yau Maaron Naatu, puughu mindai ta yam aghe yau navelegh Maaron ve navaghamunia eeza? 37 Isaav ighe yau naghamgham Tamaŋ uraat tooni mako, na aghur ilam tsiau sov. 38 Eemon isaav ighe naghamgham uraat tooni, na yam aat aghur ilam tsiau. Tauvene isaav ighe saveeŋ tsiau igham gham aghur ila mako, na aghita uraat tau naghamgham zi ne, ve aghur ila. Leso ŋgar tsiam ivot ve aghilaal aghe: Yau naleep ila to Tamaŋ, ve Tamaŋ ileep ilam tsiau.” *
39 Yes Yuda tilooŋ saveeŋ tooni tane, ve titoova to tikisi muul. Eemon i ighau pazi gha ila.
40 Ilaagh ila imbut yaa Yordan, ve ila ivot muul nugh tau muuŋ Yoan ileep pani ve irurughuuz tamtamon na. Yesu ilepleep ta sewe, 41 ve eval tiina tila tivot tooni, ve tivasavo zi tighe: “Yoan igham gabua ŋgereeta eta mako. Eemon saveeŋ isov tau i isavia pa ŋeer tane, ene onoon mon.” 42 Tauvene tamtamon katini tau tilepleep ta sewe na, tighur ila tooni.
* 10:8 Tamtamon tau Yesu isavi zi na, ene daaba sasaghati siriv to yes Yuda tau tiŋgin poghania sipsip to Maaron mako, ve matazi iŋgal tauzi mon. Ughita Ezek. 34:1-23. * 10:9 Yo 14:6; Ep 2:18; Hib 10:19 * 10:11 Mbo 23:1; Ezek 34:8+; Yo 15:13; Hib 13:20; Syg 7:17 * 10:14-15 Mt 11:27; 2Tim 2:19; 1Pe 2:25; 1Yo 3:16 10:16 Sipsip siriv paam tau Yesu isavia na, ene yes to nugh nugh tau murei pale tighur ila tooni. * 10:16 Yo 11:51+; Mbaŋ 10:34; Ep 2:11+ * 10:17 Pil 2:8+ * 10:20 Yo 8:48, 52 * 10:21 Yo 9:32+ 10:22 Lupuuŋ tane, eeza ‘Hanuka.’ Ivotvot pa Desemba, igharau saawe to Krismas. Yes Yuda titun kandol ve lam katini, ve tilup zi pa suŋuuŋ irau mboŋ liim ve tol. Saawe tana, tileep toman tintinizi. Lupuuŋ tane, puughu tauvene. Muuŋ, kinik saghati ee to yes Grika iŋgin taan to Yudea, eeza Antiokus Epipanes. I izuari ghi ighe le igham Yuda tisov tipul ghuruuŋ ila toozi, ve titaghon yes Grika ŋgar toozi. Tauvene ighur pataŋani naol pazi, ve igham ŋgar siriv to ivaghamunia Rumei Tiina paam. Eemon yes Yuda tiparav ariaaŋ le tiliivo. Murei ra, tigharaat mulin Rumei Tiina. Saawe tana, yes timbool pa ŋgoreeŋ to oliv. Rigmon ta igheen. Eemon Maaron igham gabua ŋgereeta, ve ŋgoreeŋ toozi rigmon tawe igham lam toozi ighan irau mboŋ liim ve tol. Tauvene lupuuŋ tane, eeza ite ene: ‘Lupuuŋ to ghazooŋa’. * 10:25-26 Yo 5:36, 8:47, 14:11; 1Yo 4:6 * 10:28 Yo 6:39; Ro 8:38+; 2Tes 3:3 * 10:30 Yo 1:1, 17:11, 21+ * 10:31 Yo 8:59 * 10:33 Wkp 24:16; Mt 26:65; Yo 5:18 * 10:34-35 Mbo 82:6; Mt 5:18 * 10:38 Yo 14:10, 17:21