9
Yesu igharaat ŋeer ee tau maata kumkuuma
Yesu ilaagh ila le ighita ŋeer ee tau maata kumkuuma. I, tiina ipoopa tauveve. Mbiwa tooni tighita ŋeer tawe, ve tighason Yesu tighe: “Paduduŋaaŋ, puughu mindai ta ŋeer tane tiina ipoopa maata kumkuuma? I tauu sosor tooni, ma tiina gha taama sosor toozi?” *
Yesu iyol ghasoniiŋ toozi ighe: “Ŋeer tane igham sosor mako, ve taama gha tiina paam tigham sosor mako. Pataŋani tane ivot pani, leso Maaron iuule ve itotoi tapiri ve uraat tooni ivot ighazooŋ. *
Aazne, ene saawe to mataaz ve taleep ila ghazooŋa. Tauvene iit aat tagham uraat to Tamaŋ Maaron tau imbaaŋ ghau nalam ne. Pasaa, saawe to ndoroom, ene ilam igharau wa. Saawe tana ighe ivot, ene aat tamtamon eta irau igham uraat muul mako. Saawe tau nalepleep izi taan, yau taug ta namin ghazooŋa pa tamtamon to taan.” *
Yesu isavia saveeŋ tane le isov, mako ikor taan rig ila niima ve iŋazuv ila, ra ikepu ve imusu ila ŋeer tana maata. *
Ra isaav pani ighe: “Ula yaa naliu Siloam, ve umin matam.” (Yaa tawe eeza, puughu tauvene: ‘Mbaŋooŋ.’) Tauvene ŋeer tana itaghon Yesu aliiŋa, ve ila imin maata. Saawe tau ipul yaa tawe ve imuul ilam, maata poia ve ighita nugh.
Zeetŋa siriv tau ruum toozi igharau, ve yes tau muuŋ tighita ŋeer tana isuŋsuŋ tamtamon pa le gabua na, tighita ŋeer tana, le tirur pani tighe: “Wai, ŋeer maata kumkuuma tau muuŋ ilepleep ve isuŋsuŋ tamtamon pa le gabua na, tauu ta ene?”
Siriv tighe: “Vee! I tauu ta ene.” Ve siriv tighe: “Mako. Ene aat ŋeer ite paam tau yesuru naghozi raraate.”
Ve ŋeer tana iyolyol aliiŋa ighe: “Mako. Yau taug tane!”
10 Tauvene tighasoni tighe: “Wai, mindai ta matam poia gha ughita nugh?”
11 I iyol aliŋazi ighe: “Ŋeer tau eeza Yesu na, i ikep taan tomania ŋazuuva, ve imusu ila matag, ve isaav payau ighe: ‘Ula yaa naliu Siloam, ve umin matam.’ Tauvene nataghon saveeŋ tooni ve nala namin matag, ve rekia mon matag poia gha naghita nugh.”
12 Tauvene tighasoni muul tighe: “Ŋeer tawe, tauu sindei?”
I isaav pazi ighe: “Ii, yau nakankaan pani.”
Zeran tutuuŋa tipalooŋ ŋeer tau Yesu igharaat maata na
13 Ra tigham ŋeer tana gha tila to zeran tutuuŋa siriv. 14 Pasaa, saawe tau Yesu igharaat maata, ene umbom patabuyaaŋ to Maaron. 15 Tauvene zeran tutuuŋa tawe anazi tighason ŋeer tana tighe: “Saa gabua ivot payo, ta matam poia ne?”
I isaav pazi ighe: “Ŋeer tau eeza Yesu na, ikep taan tomania ŋazuuva, ve imusu ila matag, ra nala namini. Tauta aazne, matag poia gha naghita nugh.”
16 Zeran tutuuŋa tana tilooŋ saveeŋ tooni tane, ve tamtamon toozi siriv tisaav tighe: “Iit tawatagh: Ŋeer tawe, Maaron imbaaŋo ilam mako. Pasaa, i itaghon tutuuŋ to umbom patabuyaaŋ mako.”
Ve siriv tighe: “Mako. I ighamgham gabua ŋgeretazi katini tau itotoia ighe Maaron ileep tomania. Isaav ighe i tamtamon saghati, ene irau to igham tauvene ne mako.” Tauta tivalagh tauzi.
17 Tauvene tighason ŋeer tau Yesu igharaat maata na muul tighe: “Laak, yo tau i igharaat matam na, ugham ŋgar pani mindai?”
I iyol aliŋazi ighe: “I aat propet ee to Maaron.”
18 Onoon, ŋeer tana, tiina ipoopa maata kumkuuma, ve Yesu igharaat maata. Eemon zeran tutuuŋa tana tighur ila mako. Tauvene tipoi taama yesuru tiina tilam paam, 19 ve tighason zi tighe: “Laak, natumim tau yamru aghe apoopa maata kumkuuma na, tauta ene? Mindai ta aazne maata poia gha ighita nugh?”
20 Taama gha tiina tiyol aliŋazi tighe: “Ŋeer tane, yeiru niwataghi. Ene natumai. Ve niwatagh nighe nipoopa maata kumkuuma. 21 Eemon eez tau aazne maata poia, ve sei tau igharaat maata, ene nikankaan pani. I kukua mako. I olman. Aghasoni, o tauu ipaesi ghi payam.”
22 Yesuru tisaav tauvene pasaa, tiroi pa daaba to yes Yuda. Pasaa, yes timbu saveeŋ wa tighe: Isaav ighe tamtamon eta isaav ghazooŋa ighe i ighur ila ighe Yesu i Mesia, ene aat tiziire pa lupuuŋ toozi, ve ila ileep muuri. [Irau ilup ghi tomani zi pa suŋuuŋ ma uraat toozi siriv muul mako.] *
23 Tauta taama gha tiina tisaav pazi tighe: “I kukua mako. I olman. Taumim aghasoni.”
24 Tauvene tipoi ŋeer tana imuul ilam, ve tisaav ariaaŋ pani tighe: “Yo aat upait Maaron eeza ve usavia saveeŋ onoon payei ila i maata. Yei niwatagh: Yesu tawe, i ŋeer to ghamuuŋ sosor!”
25 Ŋeer tana iyol aliŋazi ighe: “I ŋeer to ghamuuŋ sosor, ma ŋeer poia, yau nawatagh tana mako. Ve gabua eemon tau yau nawataghi, ene vene: Muuŋ, matag ikumkuum. Ve aazne, matag poia gha naghita nugh.”
26 Tauvene tighasoni muul tighe: “I igham mindai payo? Igharaat matam mindai?”
27 I iyol aliŋazi ighe: “Wai, saveeŋ ta nasavia payam wa. Eemon yam alooŋ ghau mako. Puughu mindai ta anoknok ghasoniiŋ ghau pa gabua tane? Yam paam aghe le amin ziŋeera?”
28 Tilooŋ aliiŋa tane le igham zi atezi yavyav kat. Tauvene tisik saveeŋ veleghiiŋ pani tighe: “Yo ta ŋeer tawe ziŋeera. Eemon yei o nitaghon ŋgar to Mose. 29 Pasaa, yei niwatagh: Mose ivotia saveeŋ tau ilooŋa ila Maaron tauu aavo. Eemon ŋeer tawe, yei nikankaan pani ve uraat tooni. Ileep sindei ta ilam?”
30 Ŋeer tau muuŋ maata ikumkuum na, iyol aliŋazi ighe: “Wai, nalooŋ saveeŋ tsiam le narur pani! Ŋeer tawe igharaat matag, ve yam aghe akankaan pani ve uraat tooni, ve aghason aghe ileep sindei ta ilam? 31 Iit tawatagh: Maaron ilooŋ yes tau tighamgham sosor ne mako. I iloŋlooŋ yes tau matazi iŋgalŋgali, ve titaghon aliiŋa. *
32 Saawe tau Maaron ighur sambam ve taan tivot, ve ilam aazne, iit talooŋ ŋeer eta vaaru pa gharatooŋ tamtamon tau tiina ipoopa maata kumkuuma ne mako. Aazne mon, ra gabua tauvene ivot. 33 Isaav ighe Maaron imbaaŋ ŋeer tawe mako, i aat irau igham gabua ŋgereeta eta tauvene mako.” *
34 Saveeŋ tooni tane ireu lolozi kat. Tauvene tisik saveeŋ pani tighe: “Ai, yo tane, saawe tau tinam ipoop ghom ve ilam aazne, ulepleep iloŋ ila ŋgar saghati loolo. Ve yo ughe upaghazoŋai ghei pa Maaron aliiŋa?” Tisaav pani tauvene, ra tiziire ighau.
Zeran tau tighur ila to Krisi mako na, timin yes tau matazi kumkuuma
35 Yesu ilooŋ ŋeer tana vaaru tighe yes Yuda tiziire ighau. Tauvene ila indeeŋa, ve ighasoni ighe: “Mindai? Yo ughur ila to Tamtamon Naatu, ma mako?”
36 Ŋeer tana iyol aliiŋa ighe: “Tiina, Tamtamon Naatu tawe sei? Upaghazoŋai ghau pani, leso naghur ila tooni.”
37 Yesu isaav pani ighe: “Yo ughita wa. Taug ta ituru tasavsaav ne.” *
38 Ŋeer tana isaav pa Yesu ighe: “Tiina, yau naghur ilat tsio.” Ra iput aaghe pani ve ipakuru.
39 Yesu isaav muul ighe: “Yau nazilam taan to napaghazoŋai tamtamon, leso tighilaal tauzi. Yes tau tighilaal tighe matazi ikumkuum ve tikankaan pa Maaron ŋgar tooni, ene pale matazi pakia ve tighazooŋ pani. Ve yes tau tinumeer sorok tighe matazi pakia ve tighazooŋ pa Maaron, ene pale matazi ikumkuum ve ndoroom ikau zi le tisaghat kat.” *
40 Yesu isavsaav, ve zeran tutuuŋa siriv tau tiyozyooz tigharauu na tilooŋa. Tauvene tighasoni tighe: “Mindai, yo ughe yei tane matamai ikumkuum?”
41 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Isaav ighe matamim ikumkuum ve akankaan pa Maaron ŋgar tooni, ene aat lemim sosor mako. Eemon yam aghe matamim pakia ve aghazooŋ pa Maaron ŋgar tooni. Tauta aazne, alepleep tomania sosor tsiam soone.” *
* 9:2 Lu 13:2+ * 9:3 Yo 11:4 * 9:5 Yo 1:4, 5:17, 8:12, 12:35 * 9:6 Mk 7:33 * 9:22 Mbaŋ 26:9+ * 9:31 Mbo 66:18; Yems 5:16+ * 9:33 Mbo 146:8; Is 29:18, 35:5 * 9:37 Yo 4:26 * 9:39 Mt 13:11+; Yo 3:19 * 9:41 Yo 15:22+