8
Yesu loolo isaghatin livaa ee tau ighur boog
Yesu ipul Yerusalem, ve izala pa loloz Oliv, ve ileep ta sewe pa mboŋ. Mboŋoozo ndoromroome, ve i imuul ila gha iloŋ ila sirsiir to Rumei Tiina. Ve eval tiina tilam tilivuti. Tauvene i mboole izi, ve ipaghazoŋai zi pa Maaron aliiŋa. 3-4 I isavsaav pazi, ve yes ŋgara to tutuuŋ tomania zeran tutuuŋa siriv tigham livaa ee, gha tila tivot tooni. Livaa tawe ighur boog, ve tamtamon siriv tighita. Tauta tikisi ve tighamu ila to Yesu. Ra tipayooze ila eval tiina matazi, ve tisaav pa Yesu tighe: “Mos puughu, ughita livaa tane. I ighur boog, ve tamtamon siriv tighita. Mose ighur tutuuŋ ariaaŋa pait ighe: Livaa tauvene, iit aat taravu pa maet gha imaat. Ve yo ughe mindai?” *
Yes tisavia saveeŋ tane imin tovaaŋni. Ighe i isavia saveeŋ eta isosor, mako imin le puughu to tipayooze pa savsaveeŋ. Eemon Yesu iyol aliŋazi rekia mako. Izi imbutur, ve ibodbood ila taan pa niima ŋguruuŋa.
Yes tinoknok ghasoniiŋni. Tauvene maata izaa, ve isaav pazi tauvene: “Tsiam eta, ighe le sosor eta mako, o igham maet ve irav livaa tane imin maata.” *
Ra maata izi muul, ve ibodbood pa niima ŋguruuŋa ila taan.
Yes tilooŋ saveeŋ tooni, ve eŋaeŋa tipaspas gha tighawaar. Zolmana timuuŋ, ve yes paghpaaghu titaghon zi gha tisov tighau tila. Tauvene livaa tana zigani iyozyooz ila Yesu naagho. 10 Yesu iburig iyooz, ve ighasoni ighe: “Livaa, yes tau tigham ghom ulam na, tila mindai? Eta ileep to ighur atuya payo mako?”
11 Livaa tana iyol aliiŋa ighe: “Tiina, eta ileep sene muul mako. Tisov tighawaar tila wa.”
Yesu isaav pani muul: “Ighe tauvene, yau paam irau naghur atuya payo mako. Ula. Eemon matam iŋgal. Murei, ugham sosor muul sov.” *
Yesu imin ghazooŋa to taan
12 Yesu isaav ila pa eval tiina muul ighe: “Yau taug ta ghazooŋa to taan. Isaav ighe tamtamon eta itaghon ghau, i aat ilaagh ila ndoroom loolo muul mako. Ghazooŋa to Maaron pale igheen tooni, ve igham lepoogh poia ilam tsiau.” *
Yesu ipariaaŋ tamtamon to tighur ila saveeŋ tooni
13 Zeran tutuuŋa tilooŋ saveeŋ tane, ve tisaav pani tighe: “Ughita. Aazne, yo usavia taum, ve upariaaŋ taum saveeŋ tsio leso tamtamon tighur ilat tsio. Eemon lem gabua eta to ipalot saveeŋ tsio leso nighur ila ne mako. Saveeŋ tauvene, pale nighur ila mindai?”
14 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Onoon, yau nasavia taug ve napariaaŋ taug saveeŋ tsiau, leso tamtamon tighur ilam tsiau. Ve saveeŋ tsiau, ene onoon. Yam irau aghur ila. Pasaa, yau nawatagh nugh tau naleep pani gha nalam ne, ve aat namuul nala pani. Eemon yam awatagh nugh tawe mako. *
15 Gabizooŋ tsiam, ene itaghon ŋgar to tamtamon. Eemon yau nagabiiz tamtamon imin yam mako. 16 Ve isaav ighe nagabiiz tamtamon eta, ene gabizooŋ tsiau aat iduduuŋ. Pasaa, zigau nagabiiz tamtamon eta mako. Tamaŋ tau imbaaŋ ghau nalam ne, yeiru nilup ghei pa uraat tana. 17 Saveeŋ ziiri ee tau igheen ila tutuuŋ tsiam na isaav tauvene: ‘Isaav ighe tamtamon ru tipariaaŋ saveeŋ eta, ve tisavia saveeŋ raraate, ene irau taghur ila taghe saveeŋ tana, ene onoon.’ *
18 Aazne, yau taug napariaaŋ saveeŋ tsiau. Eemon Tamaŋ tau imbaaŋ ghau nalam ne, i paam ipariaaŋ saveeŋ tsiau. Tauvene yam irau aghur ila.” *
19 Tauta tighasoni tighe: “Tamam ileep sindei?”
Yesu iyol aliŋazi ighe: “Yam awatagh ghau mako. Tauta awatagh Tamaŋ mako. Ve imin ta awatagh ghau, kanaŋ awatagh Tamaŋ paam.” *
20 Yesu ipaghazoŋai tamtamon pa Maaron aliiŋa izi nugh tau tisiksik maet pa uraat to Rumei Tiina, ve isavia saveeŋ tane. Eemon tamtamon eta ikisi mako. Pasaa, saawe tooni ivot soone.
Isaav ighe taghur ila to Yesu mako, ene pale tamaat tomania sosor toit gha talaleen
21 Yesu isaav pazi muul ighe: “Yau pale napul gham ve nala, ve yam ail ghau. Eemon irau aghit ghau mako. Pasaa, nugh tau yau pale nala pani, ene yam irau ala pani mako. Tauvene yam pale amatmaat tomania sosor tsiam gha alalemim.” *
22 Daaba to yes Yuda tilooŋ saveeŋ tane, ve tivaghasoni zi tighe: “Wai, i isaav ighe nugh tau i pale ila pani, ene iit irau tala pani mako. Saveeŋ tooni tane, puughu mindai? Ma i ighe ila irav tauu imaat?”
23 Yesu isaav pazi muul ighe: “Alooŋ. Yam to siiŋa. Ve yau to saaŋa. Yam to taan, tauta ataghon ŋgar to taan. Ve yau to taan mako. *
24 Puughu tane ta nasaav payam naghe yam pale amatmaat tomania sosor tsiam gha alalemim. Pasaa, yam aat aghur ila aghe I tau eeza YAU NALEPLEEP, ene yau taug tane. *
Ve isaav ighe aghur ilam tsiau mako, yam aat amatmaat tomania sosor tsiam, gha alalemim.” *
25 Yes tilooŋ saveeŋ tane, ve tighasoni muul tighe: “Yo sei kat? Usavia taum poi.”
Yesu iyol aliŋazi ighe: “Saawe tau napaburigin uraat tsiau ve ilam, yau navovotia taug payam. 26 Yau naghita ŋgar tsiam naol isosor. Tauvene leg saveeŋ naol to nasavia payam, ve yau irau naghur atuya payam pa sosor tsiam. Eemon irau nagham tauvene mako. Pasaa Ŋeer tau imbaaŋ ghau nalam ne, i aavo onoon. Ve saveeŋ tau naloŋlooŋa ila tooni, tauta navovotia pa yam tamtamon to taan.”
27 Saveeŋ tane, i isavia izaa to Taama Maaron. Eemon yes tighilaal saveeŋ tooni puughu mako. 28 Tauvene Yesu iseeŋ saveeŋ tooni muul ighe: “Saawe tau yam apayooz Tamtamon Naatu izaa,
ene pale ŋgar tsiam ivot, ve aghilaal aghe: Maaron tau eeza YAU NALEPLEEP, ene yau taug tane. Ve awatagh aghe yau nagham gabua eta itaghon taug ŋgar tsiau mako. Saveeŋ tau nalooŋa ila to Tamaŋ, tauta navovotia pa tamtamon. *
29 Ŋeer tau imbaaŋ ghau nalam ne, irau ipul ghau mako. I ilepleep tomani ghau. Pasaa saawe isov, yau nataghon ŋgar tau i loolo pani.” 30 Yesu isasavia saveeŋ tane, ve tamtamon katini tau tiloŋlooŋa na tighur ila tooni.
Saveeŋ onoon irau ipas ghiit tavot pa saghati tapiri
31 Ra Yesu isaav pa Yuda siriv tau tighur ila tooni na tauvene: “Isaav ighe akis saveeŋ tsiau tuŋia ve ataghoni, ene aat amin ziŋerag duduuŋ. 32 Ve yam pale awatagh katin saveeŋ onoon, ve saveeŋ tawe ipas gham avot pa saghati tapiri. Leso amin besooŋa sorok muul sov.” *
33 Yes tiyol aliiŋa tighe: “Wai, yei tane Abaram paaghu tooni. Yei nimin besooŋa sorok pa tamtamon eta pai eta soone. Mindai ta yo usaav ughe yei aat nimin besooŋa sorok muul mako?” *
34 Yesu iyol ghasoniiŋ toozi ighe: “Onoon kat, yau nasaav payam. Tamtamon tisov tau tinoknok ghamuuŋ ŋgar saghati, ene timin besooŋa sorok pa ŋgar saghati. Pasaa, ŋgar tawe ta ighamgham pooz pazi. *
35 Besooŋa eta irau ileep tomania ruum taama taghon taghon gha ila ne mako. Naatu mon ta ileep tomania irau saawe. *
36 Tauvene isaav ighe Maaron Naatu ipas gham avot pa saghati tapiri, i aat ipas gham kat. Leso saghati iŋgin gham muul sov. *
37 Onoon, yam paaghu to Abaram. Eemon saveeŋ tsiau le niia eta to igheen ila lolomim mako. Tauta aazne, azuari gham aghe le arav ghau namaat. 38 Gabua tau yeiru Tamaŋ nileep ve naghita, tauta nasasavia payam. Ve yam tauvene paam. Ŋgar tau yam aloŋlooŋa ila to tamamim, tauta aghamghamu.”
Savunugha ta Abaram paaghu tooni duduuŋ?
39 Yes tiyol aliiŋa tighe: “Yei timbumai ta Abaram.”
Tauvene Yesu isaav pazi ighe: “Imin ta yam Abaram paaghu tooni duduuŋ, kanaŋ ataghon ŋgar tau muuŋ i ighamghamu. *
40 Eemon yam asapir pa ŋgar tooni. Aghita. Aazne, yau navotia saveeŋ onoon tau nalooŋa ila to Tamaŋ Maaron na payam. Eemon ŋgar tsiam iyaryaaŋ aghe le arav ghau namaat. Abaram, i igham ŋgar tauvene mako. 41 Ene yam ataghon tamamim ŋgar tooni.”
Yes tiyol aliiŋa tighe: “Yei tane, Abaram paaghu tooni duduuŋ. Ve Tamamai eemon ta Maaron. Tiinmaiŋa tipoop ghei sorok mako.”
42 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Imin ta yam Maaron natŋa duduuŋ, kanaŋ lolomim payau. Pasaa, yau naleep tooni ta nalam. Yau nataghon taug lolog ve nalam mako. I imbaaŋ ghau ta nalam. *
43 Mindai ta ŋgar tsiam ivot pa saveeŋ tsiau soone? Taliŋamim aat ivool wa. Tauta yam irau to alooŋ saveeŋ tsiau mako. *
44 Alooŋ wa! Yam tamamim ta Sadan! Tauta aghe le ataghon katin ŋgar tau i loolo pani. Saawe imin maata ve ilam, i ŋeer to ravuuŋ tamtamon timatmaat. Ve i itaghon saveeŋ onoon mako. Pasaa, saveeŋ onoon eta igheen tooni mako. I karom tamazi. Saawe isov, i isasavia saveeŋ karom tau ighengheen ila loolo na. Ve i ta imin puughu pa saveeŋ karom ta naol ne. *
45 Saveeŋ isov tau yau nasasavia payam, ene onoon mon. Eemon yam lolomim pa saveeŋ onoon mako, tauta aghur ila saveeŋ tsiau mako. 46 Ma mindai? Isaav ighe tsiam eta ighit ghau nagham sosor eta, na ivotia lak! Ve isaav ighe leg sosor eta mako, ve nasasavia saveeŋ onoon mon payam, mindai ta aghur ila saveeŋ tsiau mako? *
47 Sei tau ighe imin Maaron le, ene iloŋlooŋ Maaron aliiŋa ve itaghoni. Eemon yam tamtamon to Maaron mako. Tauta alooŋ aliiŋa mako.” *
Saawe tau Abaram ivot soone, Yesu ileep wa
48 Yesu isavia saveeŋ tane, ve yes Yuda tiyol aliiŋa tighe: “Wai, saveeŋ tauta nisavia ila wa. Yo ukankaan pa Maaron imin yes Samaria. Yo, avuvu saghati izeev ghom!” *
49 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Yau, avuvu saghati eta izeev ghau mako. Ŋgar tau yau naghamghamu, ene to napait Tamaŋ Maaron eeza. Eemon yam avelegh ghau. 50 Yau nagham pa taug ezag mako. Eemon Ŋeer ee izuari ghi ighe igham ezag imin tiina, ene Tamaŋ Maaron. Ve uraat to gabizooŋ gabua ve ghuruuŋ atuya, ene igheen ila i tauu niima. *
51 Onoon kat, yau nasaav payam: Isaav ighe tamtamon eta maata kisin saveeŋ tsiau ve itaghoni, i aat irau imaat gha ilale ne mako. Mako kat.” *
52 Yes tilooŋ saveeŋ tane, ve tisaav pani tighe: “Aa, ŋgarig gha niwatagh katin ghom. Yo tane, avuvu saghati izeev ghom! Pasaa, Abaram tomania propet tisov timataar tila wa. Eemon yo usaav tauvene: Ighe tamtamon eta maata kisin saveeŋ tsio ve itaghoni, i aat irau imaat gha ilale ne mako. 53 Timbumai Abaram, i imaat wa. Ve yes propet paam timataar wa. Yo saa ŋeer? Yo ughe uliiv Abaram? Usavia taum poi!”
54 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Isaav ighe napait taug ezag, ene aat saveeŋ tsiau ighur mako. Paitooŋ tauvene, ene kaut sorok. Eemon Tamaŋ tau yam awatwaato aghe Maaron tsiam na, i tauu ta ipait ghau ve igham ezag imin tiina. 55 Yam awataghi rigta mako. Eemon yau o nawataghi. Tauta naloŋlooŋ aliiŋa, ve nataghoni. Isaav ighe nasaav naghe nawataghi mako, ene aat nagham karom imin yam. 56 Muuŋ, timbumim Abaram ighita saawe tsiau to navot izi taan. I iwatagh gabua tau pale ivot pa saawe tane, tauta tintini ve loolo poia kat.” *
57 Tauvene yes Yuda tana tiyol Yesu aliiŋa tighe: “Wai, ndaman tsio tamoot ru saŋavul (50) soone. Ve yo upakur taum ughe ughita Abaram!”
58 Yesu isaav pazi muul ighe: “Onoon kat, yau nasaav payam: Abaram ivot soone, ve YAU NALEPLEEP.” *
59 Saveeŋ tooni tane ipas yes Yuda tana atezi. Tauvene tikor maet tighe tiravu pataghaaŋ. Eemon i iŋguaaz tauu, ve ipul Rumei Tiina, ve ivot ila muuri.
* 8:5 Wkp 20:10; Lo 22:22+ * 8:7 Mt 7:1+; Ro 2:1, 22 * 8:11 Yo 3:17, 5:14 * 8:12 Mbo 27:1; Is 49:6; Lu 2:32; Yo 1:4+; 2Kor 4:6 * 8:14 Yo 5:31, 7:28, 9:29 * 8:17 Lo 19:15; Mt 18:16 * 8:18 1Yo 5:9 * 8:19 Yo 14:7; 1Yo 2:23 * 8:21 Yo 7:34, 13:33 * 8:23 Yo 3:31 * 8:24 Uwaat Maaron Igham Mulin Yes Israela (=Kisim Bek o Eksodus) 3:14. Maaron eeza Yoova (o Yahweh), puughu tauvene ‘Yau nalepleep.’ Tauvene saveeŋ ziiri tane, puughu tauvene: Iit aat taghur ila to Yesu taghe i Maaron. * 8:24 Igham 3:14; Yo 3:18 8:28 Mos ziiri tane, Yesu isavia saawe tau tiravu ila ai pambarooŋ ve tipayooze izaa. * 8:28 Yo 5:30, 12:32, 14:24 * 8:32 Ro 6:18, 8:2; Ga 5:1 * 8:33 Lu 3:8+ * 8:34 Ro 6:16+; 2Pe 2:19 * 8:35 Gnp 21:10; Ga 4:30 * 8:36 Hib 2:14+; 1Yo 3:6, 9 * 8:39 Ro 2:28; Ga 3:7, 29 * 8:42 Yo 16:27+; 1Yo 5:1 * 8:43 Ro 8:7; 1Kor 2:14 * 8:44 Gnp 3:1+; 1Yo 3:8 * 8:46 Hib 4:15; 1Pe 2:22; 1Yo 3:5 * 8:47 Yo 10:26, 18:37; 1Yo 4:6 * 8:48 Mk 3:21+; Yo 7:20, 10:20 * 8:50 Yo 5:41, 7:18 * 8:51 Yo 5:24, 11:26 8:56 Ŋgara siriv tighe Maaron ivotia gabua tau murei Mesia pale ighamu na pa Abaram ila vivuuŋ. * 8:56 Hib 11:13 * 8:58 Igham 3:14; Yo 1:1; Kol 1:17; Syg 1:8