7
Yesu tazŋa tighur ila tooni mako
Murei pa tane, Yesu loolo pa laghooŋ izi Yudea muul mako. Pasaa, i iwatagh: Daaba to yes Yuda tau tileep izi sewe na tiliil eez to tiravu imaat. Tauvene ilaghlaagh izi Galilaia mon. Saawe tana, lupuuŋ tiina ite to yes Yuda ilam igharau. Lupuuŋ tawe, to matazi iŋgal saawe tau timbuzŋa tilaghlaagh izi nugh ŋginaaŋa ve tilepleep ila dur mon. *
Tauvene Yesu tazŋa tisaav pani tighe: “Ah, upul sene, ve ula pa Yudea. Leso ziŋeram siriv tau tilepleep ta sewe tighita uraat tau yo ughamgham zi ne paam. Isaav ighe ŋeer eta ighe vaaru ilaan irau nugh, ene irau igham uraat tooni imin ŋgozaaŋ mako. Tauvene isaav ighe yo ugham uraat tauvene, yo aat utotoi naghom pa eval tiina to taan.”
Onoon, ene Yesu tazŋa duduuŋ. Eemon yes paam tighur ila tooni soone. Tauta tisaav pani tauvene. *
Tauvene Yesu isaav pazi ighe: “Saawe sindei ta yam aghe ala, ene poia mon. Eemon saawe tsiau to nala, ene soone. Tamtamon to taan lezi puughu eta to tighur koi payam mako. Eemon yau, o tighurghur koi payau. Pasaa, ŋgar sasaghati naol tau tighamgham zi na, yau navoti zi le tighazooŋ. *
Tauvene yam mon azala pa lupuuŋ tiina tawe. Yau aat nalat mako. Pale naleep. Pa saawe tsiau to nazala, ene soone.” Yesu isaav pazi tauvene, ve ileep izi Galilaia.
Yesu izala pa Yerusalem ve ighita lupuuŋ tiina to Dur *
10 Tauvene Yesu tazŋa tizala pa lupuuŋ tiina tana. Murei ra, i paam aana iburig ve itaghon zi gha izala. Eemon ilaagh ghazooŋa mako. Ilaagh imin yoŋgaaŋ mon, ve ila ivot. 11 Daaba to yes Yuda tau tileep pa lupuuŋ tiina tawe tiil Yesu, ve tivaghasoni zi tighe: “Ŋeer tawe ileep sindei?”
12 Ve eval tiina tivazorai zi pani paam. Siriv tighe: “I ŋeer poia.” Ve siriv tighe: “Mako, i ivatombanoi eval tiina le tisosor pa eez to Maaron.” 13 Eemon saveeŋ tau tisasavia pa Yesu na, tisavia ivot ighazooŋ mako. Pasaa, tiroi pa daaba to yes Yuda.
14 Tilam bodbodaaŋ to lupuuŋ tiina tana, ra Yesu ilam peria, ve malmali izala pa Rumei Tiina, ve ipaghazoŋai tamtamon pa Maaron aliiŋa. 15 Daaba to yes Yuda tilooŋ saveeŋ tooni le ŋgar toozi imbool. Ve tisaav tighe: “Wai, ŋeer tane, ŋeer ŋgara eta igham ŋgar pani mako. Mindai ta i le ŋgar tiina tauvene?” *
16 Yesu isaav pazi ighe: “Saawe tau napaghazoŋai gham pa Maaron aliiŋa, saveeŋ tau navovotia payam ne, ene yau saveeŋ tsiau mako. Ene saveeŋ to Ŋeer tau imbaaŋ ghau nalam ne. *
17 Isaav ighe tamtamon eta ighe itaghon Maaron loolo, i aat ighilaal: Saveeŋ tau yau napaduduuŋ gham pani ne, ene ilam pa Maaron, ma nasavia itaghon taug ŋgar tsiau? 18 Isaav ighe tamtamon eta isasavia saveeŋ itaghon tauu ŋgar tooni, ene taghilaal taghe i ighamgham pa tauu eeza mon. Eemon isaav ighe tamtamon eta izuari ghi pa pakuruuŋ I tau imbaaŋo ilam na eeza, ene i aavo onoon, ve ŋgar tooni iduduuŋ mon. Karom eta igheen ila loolo mako. 19 Muuŋ, Mose igham tutuuŋ pa timbumimŋa. Eemon tsiam eta itaghon duduŋaini mako. Mindai ta aazne azuari gham aghe arav ghau namaat?” *
20 Eval tiina tilooŋ saveeŋ tooni tane, ve tisaav pani tighe: “Wai, sei ighe irav ghom umaat? Avuvu saghati eta aat izeev ghom, tauta ŋgar tsio ivaghamgham.” *
21 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Yau nagham uraat ŋgereeta eemon geeg tane, ve yam asov arur pani ve agham ŋgar naol. *
22-23 Aghita. Muuŋ, Mose ighur tutuuŋ payam pa ŋgar to ravuuŋ geegeu warozi. Eemon i ipaburigin ŋgar tawe mako. Timbumimŋa Abaram, Isak, ve Yakop, ta tipaburigini. Murei ra, Mose isavia ŋgar tana tutuuŋa payam. Yam aghe ataghon tutuuŋ tooni tana, tauta aravrav natumimŋa warozi. Eemon saawe siriv, yam aat agham uraat tana ila umbom patabuyaaŋ to Maaron. Mako pale amalaaŋ pa tutuuŋ to Mose.
Laak, isaav ighe yam taumim aghamgham tauvene, mindai ta atemim yavyav payau? Yau nalam pa ghamuuŋ uraat to uleeŋ. Tauta nagharaat narape ee tiini isov poia ila saawe to umbom patabuyaaŋ. *
24 Yam agabiiz gabua paavo mon sov. Aleep ve agabiiz poghania loolo tooni paam. Leso gabizooŋ tsiam iduduuŋ.”
Tamtamon tivazorai zi pa Yesu: I Mesia, ma mako?
25 Tamtamon siriv to Yerusalem tilooŋ Yesu saveeŋ tooni tana ve tisaav tighe: “Mindai, ŋeer tau daaba toit tizuari zi pa ravuuŋni, tauta ene? *
26 Aghita. Aazne, i isavsaav ila eval tiina matazi. Eemon daaba toit tisavia saveeŋ eta pani mako. Tineneeŋ mon. Mindai, yes aat tiwataghi tighe i Mesia taa? 27 Eemon ŋeer tane, iit tawatagh nugh tau i ilam pani. Ve saawe tau Mesia tauu ilam, tamtamon eta pale irau iwatagh nugh sindei tau i ilam pani ne mako.”
28 Yesu ipaghazoŋai tamtamon pa Maaron aliiŋa izi Rumei Tiina naagho, ve isaav aliiŋa tiina ighe: “Mindai, yam agham ŋgar aghe awatagh ghau, ve awatagh nugh tau nalam pani ne? Alooŋ. Yau nataghon taug lolog ve nalam ne mako. Tamaŋ Maaron imbaaŋ ghau ta nalam. I aavo onoon, ve itataghon saveeŋ mbuaaŋ tooni. Yam awataghi mako. 29 Eemon yau o nawataghi. Pasaa, naleep tooni ve i imbaaŋ ghau, ta nalam.” *
30 Yes tilooŋ saveeŋ tooni tana, ve tighe tikisi pataghaaŋ. Eemon eta niima itutu mako. Pasaa, saawe tooni ivot soone. 31 Tamtamon katini tau tileep ila eval tiina sosozi ve tiloŋlooŋ saveeŋ tooni na, tighur ila tooni ve tisaav tighe: “Mesia tau tasasaŋani ne, isaav ighe ilam, pale irau iliiv ŋeer tane pa ghamuuŋ gabua ŋgeretazi? Mako. I tauta ene.”
Yes daaba tighe tikis Yesu
32 Zeran tutuuŋa tilooŋ eval tiina tivakamunai zi pa Yesu tighe i Mesia. Tauvene yesŋa yes daaba to watooŋrau timbaaŋ uraata siriv to Rumei Tiina tila to tikisi.
33 Yesu isaav pazi ighe: “Yau aat itiŋa taleep rig, mako napul gham, ve namuul nala pa Ŋeer tau imbaaŋ ghau nalam ne. *
34 Murei, yam pale azuari gham pa ilooŋ ghau. Eemon irau andeeŋ ghau mako. Pasaa, nugh tau yau nala pani, ene yam irau ala pani mako.” *
35 Tauvene daaba to yes Yuda tivaghasoni zi tighe: “Ŋeer tane pale ila sindei kat gha leso iit taghita muul mako? Ma i ighe ila to zetaanŋa siriv tau tila tileep ila yes Grika sosozi we, leso ipaghazoŋai yes Grika paam pa Maaron aliiŋa? 36 Saveeŋ tooni tane, puughu mindai? Pa i isaav pait ighe: ‘Yam aat azuari gham pa ilooŋ ghau. Eemon irau andeeŋ ghau mako. Ve nugh tau yau nala pani ne, yam irau ala pani mako.’ ”
Yesu irau igham leen yaa to lepoogh maata yaryaare
37 Saawe tau lupuuŋ tana ighe isov, ene saawe tiina kat to tilup zi pa suŋuuŋ. Saawe tana, Yesu iburig, ve isaav aliiŋa tiina tauvene: “Isaav ighe tamtamon eta murunu, o ilam tsiau. Yau aat nagham le yaa to ighun. *
38 Pasaa, Maaron aliiŋa tau tiboode na isaav ighe: Tamtamon tauvene, yaa to lepoogh maata yaryaare pale ivon ila loolo ve ireer ivot.” *
39 Saveeŋ tane, Yesu isavia izaa to Maaron Avuvu. Murei, i igham Avuvu tawe pa tamtamon tisov tau tighur ila tooni. Eemon saawe tau i isavia saveeŋ tane, eval tiina tigham Avuvu Patabuyaaŋ soone. Pasaa, saawe to Yesu itotoi eeza tiina ivot ighazooŋ, ene ilam soone. *
Tamtamon tigham ŋgar naol pa Yesu
40 Eval tiina tilooŋ Yesu aliiŋa tana, ve tamtamon siriv tiburig ve tisaav tighe: “Onoon kat, propet tiina tau tasasaŋani ne, tauta ene!” *
41 Ve siriv tighe: “Mako. Ŋeer tane, i Mesia.” Ve siriv tizoor zi tighe: “Aghita. Mesia irau ivot izi taan sirivu to Galilaia? Ene aat mako. 42 Pasaa, Maaron aliiŋa tau tiboode na isaav ighe Mesia pale ivot ila ziiri waaro to David, ve tipoopa izi David nugh tooni Betelem.” *
43 Tauvene eval tiina tawe tigham ŋgar maata maata pa Yesu le tivalagh tauzi. 44 Siriv tighe tikisi pataghaaŋ. Eemon tamtamon eta niima itutu mako.
Daaba to yes Yuda tighur ila to Yesu mako
45 Tauvene yes uraata tau timbaaŋ zi tila pa kisiiŋ Yesu na, timuul tila sorok to yes daaba to watooŋrau ve zeran tutuuŋa. Daaba tawe tighit zi, ve tighason zi tighe: “Mindai ta akis ŋeer tawe ve aghamu gha yamŋa alam mako?”
46 Yes uraata tana tiyol aliŋazi tighe: “Wai, ta muuŋ ve ilam, tamtamon eta isavsaav imin ŋeer tawe mako.” *
47 Tauvene zeran tutuuŋa tana tiyaon zi tighe: “Wai, karom tooni ikau ŋgar tsiam paam? 48 Aghita. Daaba toit ma zeran tutuuŋa, toozi eta ighur ila to ŋeer tawe? Mako. *
49 Ewe eval tiina tau tikankaan pa tutuuŋ to Mose, tauta tighur ila tooni. Ve tambaaŋ zi paam. Murei, aatyavyav to Maaron pale izaa toozi.”
50 Yes daaba tana, tamtamon toozi ee tau yesŋa tilepleep na, eeza Nikodemus. I ŋeer tau muuŋ ila to Yesu ve yesuru tisavsaav na. I isaav pazi ighe: *
51 “Ou, tutuuŋ toit isaav mindai? Irau tasaav sorok taghe tamtamon eta igham sosor? Mako. Iit aat talooŋ saveeŋ tooni, ve tagabiiz poghania ŋgar tau i ighamghamu na, o taghur atuya pani.” *
52 Yes tiyol aliiŋa tighe: “Wai, ighe vene, na yo paam aat to Galilaia taa? Utiir poghania Maaron saveeŋ tooni ve ugham ŋgar pani poi. Propet eta irau ivot izi taan sirivu to Galilaia ne mako.” 53 Ra yes tisov tighau tila pa ruum toz toz.
* 7:2 Wkp 23:34+ * 7:5 Mbo 69:8; Mk 3:21 * 7:7 Yo 3:19, 15:18+ * 7:9 Lupuuŋ tiina to Dur ivotvot pa Septemba ma Oktoba. Saawe tana, ene saawe to yauŋ oliv ve vaen anooŋa. Saawe to lupuuŋ tawe, yes Yuda eval tizala pa Yerusalem pa suŋuuŋ, ve tigharaat dur eŋaeŋa le irau zi, ve tileep iloŋ ila irau wik ee. Lupuuŋ to Dur ŋgara tauvene: Yes Yuda lolozi poia pa oliv ve vaen anooŋa tau tiyau zi na, ve tipait Maaron pani. Ve matazi iŋgal saawe tau timbuzŋa tilaghlaagh izi nugh ŋginaaŋa tau le yaa mako, ve Maaron igham yaa ivot ila maet tiina ee ve ireer, leso tighunu. * 7:15 Mt 13:54 * 7:16 Yo 14:24 * 7:19 Mbaŋ 7:38, 53; Ro 2:17+ * 7:20 Mk 3:22 * 7:21 Yo 5:2+ 7:22-23 Yuda tinazi tipoop natuzŋa zitamoot ve mboŋ imin liim ve tol pani, mako uraat to ravuuŋ natuzŋa tana warozi ivot. Tauvene, isaav ighe tipoop zi pa Fraide, ene Sarere to wik murei, yes aat tirav warozi. Eemon Sarere, ene umbom patabuyaaŋ to Maaron. * 7:22-23 Gnp 17:9+; Wkp 12:3 * 7:25 Yo 5:18 * 7:29 Mt 11:27; Yo 10:15 * 7:33 Yo 12:35 * 7:34 Yo 8:21, 13:33+ * 7:37 Is 55:1; Yo 4:10, 14; Syg 22:17 * 7:38 Is 12:3, 44:3, 58:11; Ezek 47:1+ * 7:39 Yoel 2:28; Yo 14:16+; Mbaŋ 2:4 * 7:40 Lo 18:15+; Yo 6:14 * 7:42 Mbo 132:11; Mika 5:2; Mt 2:5+ * 7:46 Mt 7:28+ * 7:48 Yo 12:42; 1Kor 1:26, 2:8 * 7:50 Yo 3:1, 19:39 * 7:51 Lo 1:16+