10
Yesu imbaaŋ tamtamon tamoot tol saŋavul ve ru (72) pa uraat
Murei ra, Tiina toit Yesu ighur tamtamon tamoot tol saŋavul ve ru (72) paam pa uraat, ve imbaaŋ zi ighe tilaagh ruŋruŋa, ve timuuŋ tila pa nugh naol isov tau i ighe ila pazi na, ve tigharaat eez pani. Ve isaav pazi ighe: “Alooŋ. Aniiŋ katini timatuugh wa. Eemon uraata to lupuuŋ aniiŋ, yes eval mako. Tauvene aghason Uum Taama tau iŋginŋgin uraat to lupuuŋ aniiŋ na. Leso imbaaŋ uraata siriv muul tila pa uraat to lupuuŋ aniiŋ tooni. *
Ala. Yau nambaaŋ gham ala amin sipsip natŋa tau tileep ila ŋgavuun sagsagŋa sosozi. Tauvene matamim imomoos poi pa taumim. *
Saawe tau ala, na alaagh tomania gabua naol imin lugluug, pepeel, ma zuzuuŋa to aghemim sov. Ve isaav ighe azaa to ŋeer eta izi eez livuugha, na asavsaav tomania sov. Matamim pa laghooŋ mon, ve malmalimim ala. *
“Ruum sindei tau aloŋ ala, na asavia saveeŋ palotiiŋ pa ruum tana tamtamona imin maata aghe: ‘Maaron aat igham gham aleep poia toman lolomim luuma.’ Isaav ighe ruum tana taama, i ŋeer to ŋgar luuma, ene pale luuma to Maaron tau asavia na igheen tooni. Ve ighe mako, ene pale palotiiŋ tsiam imuul pa taumim. Ruum sindei tau papazoge tighur gham aleep pani na, aleep ta sena mon. Asakia ala ruum ite paam sov. Ve saa aniiŋ ma yaa tau tigham payam, na arere sov. Aghan ve aghun mon. Pa yes uraata irau tigham lezi atuya. *
Tauvene isaav ighe yam aloŋ ala pa nugh eta, ve tigham gham toman lolozi poia, ve tigham lemim aniiŋ, na arere sov. Aghan mon. *
Agharaat moroghooŋa to nugh tana le tinizi poia, ve asaav pazi tauvene: ‘Pooz to Maaron, ene ilam igharau gham wa!’ 10-11 Eemon isaav ighe yam ala avot nugh eta, ve lolozi pa ghamuuŋ gham mako, na ala ayooz maaran aate, ve aghatuun aghemim, ve asaav pazi aghe: ‘Aghita. Aazne, yei nighatuun aghemai, leso ŋgaupup to nugh tsiam izi. Ene imin ilaal payam pa sosor tsiam. Yam irau awatagh kat tauvene: Pooz to Maaron ilam igharau gham wa.’ ” *
12 Yau nasaav payam kat: Saawe to Mboŋ Murei, pataŋani tiina kat pale iŋarui nugh tana tamtamona le iliiv pataŋani tau pale ivot pa yes tamtamon to Sodom. *
Yesu iyaon nugh siriv tau titoor ŋgar toozi mako
(Mt 11:20-24)
13 “Oyai, yam tamtamon to Korazin ve Betsaida, akaria taumim wa! Pasaa, yau nagham gabua ŋgeretazi tintiina naol tivot izi nugh tsiam. Eemon atoor ŋgar tsiam ila pa Maaron soone. Imin ta nugh Tiro ve Sidon tau tikankaan pa Maaron na, tighita gabua tauvene, kanaŋ lolozi ipataŋan pa sosor toozi, ve tinonogh zi pa nonoghiiŋa to moŋiiŋ, ve mbolezi izi ila ŋgaupup loolo, ve titoor ŋgar toozi alok wa. 14 Tauvene yau nasaav payam: Saawe to Mboŋ Murei, ve Maaron ighe igabiiz tamtamon ve ighur atuya pazi, i pale ighur atuya raurauai pa tamtamon to nugh ru tana. Eemon yam, pale agham atuya tiina kat pa sosor tsiam. 15 Ve yam tamtamon to nugh Kapernaum paam, yam agham ŋgar aghe Maaron pale ipakur gham, ve igham gham azala pa nugh sambam? Mako kat! Yam pale azila nugh saghati to yes mateegha.” *
16 Yesu isaav muul pa mbiwa tooni ighe: “Isaav ighe tamtamon eta ilooŋ aliŋamim, ene i ilooŋ ghau paam. Ve ighe tamtamon eta izor gham, ene i izor ghau paam. Ve isaav ighe tamtamon eta izor ghau, ene i izor Ŋeer tau imbaaŋ ghau nalam ne paam.” *
Uraata tamoot tol saŋavul ve ru (72) timuul tila to Yesu ve tipaesia uraat toozi
17 Yes tamoot tol saŋavul ve ru (72) tau Yesu imbaaŋ zi pa uraat na, tila tilaagh pa uraat toozi le isov, ra timuul tila, ve tisaav pani toman tintinizi tighe: “Tiina, uraat tsiei ilaan poi, ve avuvu sasaghati paam tileep ila sambamai. Saawe tau niziir zi ila yo ezam, yes tilooŋ ghei ve tighau.”
18 Yesu isaav pazi ighe: “Yau naghita Sadan itap sambam ve izilam pa taan imin nugh ighani milia. * *
19 Alooŋ. Yau nagham lemim tapirimim to avaghaaz moot sasaghati tomania mboolmamalau (o skorpion), ve atatan koiaan Sadan tapiri le isov. Ve gabua eta irau ivaghamun gham ne mako. *
20 Eemon yam tintinmim pa avuvu sasaghati tau tileep ila sambamim ve tilooŋ aliŋamim na sov. Tintinmim pasaa, tibood ezamim ila rau to nugh sambam wa.” *
21 Saawe duduuŋ tana, Avuvu Patabuyaaŋ igham Yesu loolo poia le poia kat. Tauvene isaav ighe: “O Tamaŋ, yo Tiina tau uŋgin sambam ve taan. Yau napait ghom toman lolog poia. Pasaa, yes tau lezi ŋgar tintiina ve tighazooŋ pa gabua naol na, yo uŋgooz uraat tsiau tane puughu pazi. Ve upaghazoŋaini pa yes tau titatan tauzi ezazi, ve tinumeer ghom imin yes geegeu tinumeer tamazŋa ve tinazŋa. Aa Tamaŋ, yo utaghon taum lolom ve poia tsio, tauta ugham tauvene. *
22 “Tamaŋ Maaron ighur gabua naol isov tilam nimag wa. Ve i mon ta iwatagh katin tauu Naatu. Tamtamon ite paam mako. Ve Tamaŋ Maaron tauvene paam. Tamtamon eta iwataghi kat mako. Tauu Naatu, ve yes tau Naatu ipaghazoŋai zi pani na, yes mon ta tiwataghi.” *
23 Ra Yesu itoor ghi, naagho ila pa mbiwa tooni, ve isaav pazi ighe: “Yam tau aghita uraat tsiau ne, tintinmim pa poia to Maaron tau izaa tsiam! *
24 Pa yau nasaav payam: Muuŋ, propet ve kinik naol tighe le tighita gabua tau yam aghita. Eemon yes tighita mako. Ve tighe le tilooŋ saveeŋ tau yam aloŋlooŋa ne. Eemon tilooŋa mako.” *
Saveeŋ palelaaŋ to ŋeer to Samaria tau itotoi ŋgar poia
(Lu 18:18-30)
25 Saawe tana ŋeer ee tau le ŋgar tiina pa tutuuŋ na, iburig ve ighe itoov Yesu. Tauvene ighasoni ighe: “Mos puughu, pale nagham mindai, gha leso naleep matag yaryaare le alok?”
26 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Saveeŋ tau igheen ila tutuuŋ na, yo uwaato ve ugham ŋgar pani mindai?”
27 Ŋeer tana iyol aliiŋa ighe:
“Lolom pa Tiina tsio Maaron. Ughur lolom tomania ŋgar tsio ve tapirim isov ila pani.
Ve lolom pa zetamŋa ve ugham poghani zi, imin lolom pa taum.” *
28 Yesu ilooŋ saveeŋ tooni, ve isaav pani ighe: “Saveeŋ tsio, ene iduduuŋ. Ugham tauvene, o ugham lepoogh poia ila to Maaron, ve uleep matam yaryaare le alok.” *
29 Eemon ŋeer tana ighe ipaghazoŋai tauu ighe i ŋeer duduuŋa. Tauvene ighason Yesu muul ighe: “Zetagŋa savunugha ta yo ughe yau naghur lolog pazi na?”
30 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Pai ee, ŋeer ee ileep Yerusalem, ve ighe izila pa nugh Yeriko. I ilaghlaagh taghon eez ila, ve malau mako umbuuŋa siriv tivot tooni, gha tiravu tiravu le naagho isaghat kat. Rigmon kanaŋ imaat. Ve tiyauur nonoghiiŋa tomania gabua tooni isov. Ra tipuli izi, ve tighau tila.
31 “Malau mako ve ŋeer ee to watooŋrau itaghon eez tawe ilam, le ighita ŋeer tana ighengheen izi eeze. Eemon iuule mako. Isalivu, ve malmali taghon eez ziige gha ila. 32 I ilam ila, ve uraata ee to Rumei Tiina aana ilam, ve ighita ŋeer tana ighengheen. Eemon i paam, iuule mako, ve isalivu, ve malmali taghon eez ziige gha ila.
33 “Ra Samaria tamazi ee, aana ilam peria nugh tau ŋeer tana ighengheen pani na. I ighita, le loolo isaghatini kat, ve ighe iuule. 34 Tauvene ilaagh ŋaruini ila, ve iliŋ ŋgoreeŋ tomania vaen izala zaab aav niia, ve ikauu. Ra iiti izala doŋki tooni paavo, ve ighamu ila pa ruum to yes loomba, ve iŋgini ta sewe. 35 Mboŋ nughizau, ra iwaan maet denari ru ila lugluug tooni, ighur zi ila to ŋeer tau iŋgin ruum tawe, ve isaav pani ighe: ‘Nagham maet tane payo, leso uŋgin poghania ŋeer tane. Ve isaav ighe irao mako, yo uule pa maet tsio le irau namuul nalam. Mako nayol mulin maet tsio.’ ”
36 Yesu isavia saveeŋ tane le isov, ra ighason ŋeer ŋgara to tutuuŋ tana ighe: “Laak, yo ugham ŋgar mindai pa zeran tol tana? Sei ta imin ŋeer tau yes umbuuŋa tiravu na, iitete?”
37 Ŋeer tana iyol aliiŋa ighe: “I tau loolo isaghatini ve iuule na.”
Tauvene Yesu isaav pani: “Tauta ena. Ula ve utaghon ŋgar raraate mon.”
Yesu ila ighita Marta ve Maria
38 Yesu tomania mbiwa tooni tilaagh taghon eez tila le tivot nugh ee. Livaa ee to nugh tawe, eeza Marta. I igham Yesu gha tila ruum tooni. *
39 Marta tazliva, eeza Maria. Maria mboole izi igharau Yesu aaghe puughu, ve iloŋlooŋ saveeŋ tooni. 40 Eemon Marta maata imin naol pa uraat to ŋginiiŋ yes loomba toozi. Tauvene ila to Yesu, ve isaav pani ighe: “Tiina, yo ugham ŋgar payau, ma mako? Ughita. Tazigliva ipul ghau, ve zigau naghamgham uraat. Usaav pani ilam iuul ghau lak!”
41 Eemon Tiina toit Yesu iyol aliiŋa ighe: “Aa Marta, yo matam imin naol pa uraat, tauta lolom ipataŋan ve ugham ŋgar naol. 42 Yo aat ugham ŋgar pa gabua ee mon. Pa ene irao. Tazimliva Maria igabiiz poi. Tauta izuari ghi pa gabua tau poia le poia kat. Ve gabua tane, eta irau iwalaava pani ne mako.”
* 10:2 Mt 9:37+; Yo 4:35 * 10:3 Mt 10:16; Mbaŋ 20:29; 1Kor 15:32 * 10:4 2King 4:29; Lu 9:3+ * 10:7 Mt 10:10; 1Kor 9:11+; 1Tim 5:18 * 10:8 1Kor 10:27 * 10:10-11 Lu 9:5; Mbaŋ 13:51, 18:6 * 10:12 Gnp 19:24+; Mt 10:15 * 10:15 Is 14:13+ * 10:16 Mt 10:40; Yo 13:20; 1Tes 4:8; 1Yo 4:6 * 10:18 Zeran ŋgara siriv tighe Yesu saveeŋ tooni tane, puughu tauvene: Uraat tau uraata tooni tighamu na, ene itotoi ighe Maaron itatan Sadan tapiri wa. * 10:18 Yo 12:31; Syg 12:7+ * 10:19 Mbo 91:13; Mk 16:18; Mbaŋ 28:5 * 10:20 Igham 32:32; Pil 4:3; Hib 12:23; Syg 20:12, 21:27 * 10:21 1Kor 1:20, 26, 3:18+ * 10:22 Mt 28:18; Yo 1:18, 3:35, 10:15, 17:26 * 10:23 Mt 13:16+ * 10:24 1Pe 1:10+ * 10:27 Wkp 19:18; Lo 6:5 * 10:28 Wkp 18:5; Mt 19:17 10:32 Ŋeer to watooŋrau ve uraata to Rumei Tiina tiroi pa tigharau ŋeer tana pasaa, tutuuŋ to Mose isaav tauvene: Isaav ighe tamtamon eta igharau mateegh eta, ene aat ighamu isaghat ila Maaron maata. Tamtamon tauvene aat igham watooŋrau ve igharaat mulin tauu le iŋgalaaŋ ila Maaron maata, o iloŋ ila Rumei Tiina muul. Ughita Namba 19:11-16. * 10:38 Yo 11:1, 12:2+