11
Eez to suŋuuŋ
(Mt 6:9-13)
Saawe ee, Yesu isuŋsuŋ izi nugh ee. Isuŋ le isov, ra mbiwa tooni ee isaav pani ighe: “Tiina, yei nighe upaduduuŋ ghei pa eez to suŋuuŋ imin Yoan ipaduduuŋ ziŋeera.”
Yesu isaav pazi ighe: “Saawe tau yam aghe asuŋ, na asaav tauvene:
‘Tamamai, ugham tamtamon tisov tipatab pa yo ezam.
Pooz tsio ilam irau nugh le isov. *
 
Ugham aniiŋ to aazne payei. * *
 
Upul sosor tsiei. Pasaa, tamtamon tisov tau tigham sosor payei na, yei nipul sosor toozi paam.
Upul tovaaŋ ivot payei sov.’ ” *
Maaron pale ilooŋ suŋuuŋ toit
(Mt 7:7-11)
5-6 Yesu isaav pazi muul tauvene: “Isaav ighe tsiam eta loom tooni ilam pa mboŋ anooŋa, ve le aniiŋ eta to igham pani mako, ene pale igham mindai? I aat ila to iitete eta, ve ighasoni ighe: ‘Ou, etag ite, ugham leg mberet tol ilam. Leso naghamu ila pa loom tsiau. Pasaa, i ileep nugh malau ilam, ve yau leg aniiŋ eta to nagham pani mako. Pale nayoli murei.’
“Ve ighe iitete tau ileep ruum loolo na, imbuzir pani ighe: ‘Ah, uparara ghau pasaa! Yau napoon ataman ila ivool, ve toman natugŋa nigheen wa. Irau naburig ve nauul ghom mako.’ ”
Ve Yesu iseeŋ saveeŋ tooni muul ighe: “Mindai? Ighe iitete iyol aliiŋa tauvene, pale ŋeer tana ipuli? Mako. I aat inoknok ghasoniiŋni. Ve yau nasaav payam. Iitete tana pale ilooŋ aliiŋa, ve iburig gha igham gabua naol isov tau ŋeer tana imbool pani na. Onoon, i maata iŋgal ighe ŋeer tana i eeta ve iuule ne mako. Pale iuule pasaa, ŋeer tana maaya mako ve inoknok ghasoniiŋni.” *
Ra Yesu iseeŋ saveeŋ tooni muul ighe: “Tauvene yau nasaav payam: Aghason, o aghamu. Ailo, o andeeŋa. Aseŋ ataman, o ataman ikaak payam. *
10 “Pasaa, tamtamon tisov tau tighason, ene aat tighamu. Ve isaav ighe tiilo, ene aat tindeeŋa. Ve ighe tiseŋseŋ ataman, ene aat ataman ikaak pazi. 11 Mindai? Isaav ighe tamtamon tsiam eta naatu ighason taama pa iigh, pale taama igham moot pani? 12 Ma isaav ighe i ighason taama pa man atoli, pale taama igham araraaŋ pani? Ene aat mako. 13 Aghita. Yam zeran to ghamuuŋ ŋgar sasaghati naol. Eemon aghamgham gabua popoiazi mon pa natmimŋa. Ve Tamamim tau ileep sambam, poia tooni, ene iliiv gham kat. Tauvene tamtamon tisov tau tighasoni pa Avuvu Patabuyaaŋ na, i aat ilooŋ zi, ve igham pazi.” *
Yesu koiŋa tighe i igham uraat toman Sadan tapiri
(Mt 12:22-30; Mk 3:22-27)
14 Ŋeer ee, avuvu saghati izeeva ve ighamu aavo ivool. Yesu iziir avuvu saghati tawe ighau pani, ragha ŋeer tana aavo pakia ve isavsaav. Yes tau tileep ve tighita kaut ŋgereeta tana, tirur pani ve ŋgar toozi imbool. 15 Eemon tamtamon toozi siriv tisaav tighe: “Ewe Belsebul tau daaba to avuvu sasaghati na ipaloti. Tauta i le tapiri to iziir avuvu sasaghati tighau.” 16 Ve tamtamon siriv tighe titoov Yesu. Tauvene tizoornugh tighe i igham gabua ŋgereeta eta imin ilaal pazi. Leso tiwatagh tighe Maaron to sambam ileep tomania pa uraat tooni. *
17 Eemon Yesu iwatagh ŋgar toozi wa. Tauvene isaav pazi ighe: “Isaav ighe kinik eta tomania tamtamon tooni tivaghuru koi pa tauzi ve tivalagh zi tileep lez lez, ene pale nugh toozi isaghat kat, ve tamtamon tileep pani muul mako. Ve ruum paam. Isaav ighe tamtamona tivaghuru koi pa tauzi ve tivavalaghi zi, ene pale tireu mbirisai ruum toozi, ve lupuuŋ toozi isaghat.
18 “Sadan tauvene paam. Isaav ighe tamtamon tooni tivaghuru koi pa tauzi ve tivavalaghi zi, ene pale pooz tooni iyaryaaŋ mindai? Mako. Laak, yam aghe yau nazirziir avuvu sasaghati pa Belsebul tapiri. 19 Ighe tauvene, mindai pa ziŋeramim tau tizirziir avuvu sasaghati na? Sei ipalot zi pa ŋgar toozi tawe? Ŋgar tau yes tighamu, ene itotoi ighe ŋgar tsiam iduduuŋ mako. 20 Eemon isaav ighe yau nazirziir avuvu sasaghati pa Maaron tapiri, ene itotoi ighe pooz to Maaron ilam peria tsiam wa. *
21 “Isaav ighe ŋeer ariaaŋa eta igharaat ghi pa malmal, ve iyooz ariaaŋ pa ŋginiiŋ ruum tooni, ene pale gabua tooni naol isov tighenaar poi. 22 Eemon isaav ighe tamtamon eta tau tapiri iliiv ŋeer ariaaŋa tana ila peria tooni, ve igham malmal le iliivo, ene pale iyauur gabua naol isov to malmal tau ŋeer ariaaŋa tana inumeer zi na, tomania gabua tooni siriv, ve irei zi pa zeetŋa. *
23 “Isaav ighe tamtamon eta ipaak ghau mako, ene i imin koiag. Ve ighe ŋeer eta iuul ghau pa lupuuŋ tamtamon mako, ene pale ireu zi timbiriis.” *
Saveeŋ palelaaŋ to avuvu saghati tau ighau ila ve imuul ilam
(Mt 12:43-45)
24-25 Yesu isaav pazi muul ighe: “Isaav ighe avuvu saghati ipul ŋeer eta ve ighau ila, ene pale ivalaghlaagh izi nugh ŋginaaŋa tau le yaa mako na, ve iil le niia to ileep pani ve imariau. Isaav ighe iil le mako, ene pale isaav pa tauu ighe: ‘Yau aat namuul nala nagig niag muŋgaana tau napuli ve nalam ne!’ Tauvene i aat imuul ila. Ighe ila ivot ve ighita tizaar ruum loolo, ve tigharaata le paghuuna kat, 26 ene pale ila iyau zeetŋa liim ve ru paam tau tiliivo pa ghamuuŋ ŋgar sasaghati na, ve yesŋa timuul tilam tizeev tamtamon tana, ve tileep le tileep kat. Irau tipuli muul mako. Tauvene i pale isaghat kat. Muuŋ, lepoogh tooni poia rig. Ve aazne, isaghat le isaghat kat!” *
Poia to Maaron izaa to sei?
27 Yesu isavia saveeŋ tane, ve livaa ee tau ileep ila eval tiina sosozi na, iboob ila pani ighe: “Livaa tau ipoop ghom ve igham payamyam payo na, i aat tintini pa poia to Maaron tau izaa tooni.” *
28 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Saveeŋ tsio poia. Eemon yes tau tilooŋ Maaron aliiŋa ve titaghoni, ene aat tintinizi kat pa poia to Maaron tau izaa toozi.” *
Yesu imin ilaal pa tamtamon itaghon ŋgar tau muuŋ Yona ighamu na
(Mt 12:38-42)
29 Saawe tana, tamtamon katini tila to Yesu. Tauvene i isaav pazi ighe: “Zeran to aazne, sasaghatizi kat. Pasaa, tizuari zi tighe le tighita gabua ŋgereeta eta imin ilaal pazi, o tighur ila. Ve gabua eemon geeg ta pale Maaron itotoia imin ilaal pazi. Ite paam mako. Ene gabua imin muuŋ ivot pa saawe to propet Yona. 30 Yona tomania saveeŋ tooni imin ilaal pa tamtamon to Ninive. Tamtamon Naatu tauvene paam. Pale imin ilaal pa zeran to aazne. *
31 “Muuŋ, garwaat tinazi tau igham pooz pa taan sirivu tau igheen ila pa daudau puughu na ilaagh malau kat ilam to ilooŋ ŋgar popoia to kinik Solomon. Ve aazne, gabua tau iliiv kat pa Solomon na, ivotvot ila sosomim. [Eemon yam aghilaalo mako.] Tauvene saawe to Mboŋ Murei, ve Maaron ighe igabiiz tamtamon ve ighur atuya pazi, livaa tawe pale iburig tomania yam zeran to aazne, mako ivotia sosor tsiam ivot ighazooŋ. *
32 “Yes Ninivea
tauvene paam. Muuŋ, tilooŋ saveeŋ tau Yona ivotia na, ve rekia mon tighilaal ve titoor ŋgar toozi ila pa Maaron. Ve aazne, gabua tau iliiv kat pa ŋgar tau Yona ighamu na, ivotvot ila sosomim. [Eemon yam aghilaalo mako.] Tauvene saawe to Mboŋ Murei, ve Maaron ighe igabiiz tamtamon ve ighur atuya pazi, yes Ninivea pale tiburig tomania yam zeran to aazne, mako Maaron isees matamim.” *
Ghazooŋa ve ndoroom
(Mt 5:14-16, 6:22-23)
33 Yesu isaav muul ighe: “Isaav ighe tamtamon eta itun lam, pale iŋgooza ma ipagudu pa uur? Mako. Pale isaroni izaa ituuk. Leso mbonari igham nugh ighazooŋ pa yes tau tiloŋ tila ruum na. *
34 Mataan, ene imin lam tau igheen ila anoŋaan. Pasaa, taghita ghazooŋa pani. Tauvene isaav ighe matam poia ve ughilaal ghazooŋa to Maaron, ene itotoi ighe ŋgar to ghazooŋa ivon ila lolom wa. Eemon isaav ighe matam ikumkuum, ve ughilaal ghazooŋa to Maaron mako, ene itotoi ighe ŋgar to ndoroom ivon ila lolom. 35 Tauvene uyamaan ghom. Mako pale unumeer sorok ughe ghazooŋa to Maaron igheen ila lolom wa. Eemon mako. Lolom ivonvon pa ŋgar to ndoroom soone. 36 Ighe ndoroom rigta ipaak anoŋam sirivu eta mako, ve anoŋam isov itaghon ŋgar to ghazooŋa mon, ene pale gabuam isov itotoi ghazooŋa to Maaron raraate imin lam mbonari igham nugh ighazooŋ.”
Yesu iyaon zeran tutuuŋa ve yes ŋgara to tutuuŋ
(Mt 23:1-36; Mk 12:38-40)
37 Yesu isavsaav, ve ŋeer ee to tutuuŋ ighasoni ighe yesuru tila ruum tooni ve tighan. Tauvene tiloŋ tila ruum tooni, ve mbolezi izi pa ghanghaniiŋ. 38 Ŋeer tawe ighita Yesu itaghon tutuuŋ toozi to miniiŋ nimazi mako, ve igham aniiŋ gha ighan mon. Tauvene irur ve igham ŋgar naol. *
39 Tiina toit Yesu isaav pani ighe: “Yam zeran tutuuŋa amin tamtamon tau imin rubruub le muuri iŋgalaaŋ kat. Eemon loolo, ene tiŋtiŋai. Pasaa, ŋgar tau yam aghamgham zi ila tamtamon matazi, ene agharaat zi le popoia kat. Eemon lolomim, ene ivon pa ŋgar to umbuuŋ ve ŋgar sasaghati maata maata. *
40 Yam lemim ŋgar mako! Mindai, Maaron ighur gabua tau tigheen ghazooŋa mon, ve ighur gabua lolozi mako? 41 Eemon isaav ighe lolomim isaghatin yes mbolaaŋa ve arei gabua tsiam siriv pazi, ene pale ŋgar tsiam isov iŋgalaaŋ, ve gabua eta irau igham gham asaghat ila Maaron maata mako. *
42 “Yam zeran tutuuŋa, akaria taumim wa! Onoon, saiŋ soroksorok tau aghagharaat sur pani na, yam matamim iŋgalŋgal pa valaghiiŋ zi timin ŋgun saŋavul, ve aghamgham ŋgun eŋaeŋa pa Maaron. Ene poia. Ŋgar tana, apuli sov. Eemon tutuuŋ tau tintiina kat ila Maaron maata na, lolomim iveghveegh pazi. Tutuuŋ tauvene: ‘Ugabiiz poghania pataŋani to tamtamon, ve ugharaata le iduduuŋ,’ ve ‘Lolom pa Maaron.’ Tutuuŋ tauvene, yam ataghon zi paam, o poia. *
43 “Yam zeran tutuuŋa, akaria taumim wa! Pa saawe tau aloŋ ala rumei, yam aghe le aleep ila paŋ popoiazi mon tau tighur zi pa yes tau ezazi tintiina na. Ve isaav ighe alaagh ila maaran aate, na aghe tamtamon tighit gham, ve tisavia saveeŋ popoia payam imin pakuruuŋ gham. *
44 Onoon kat, yam akaria taumim wa! Yam amin naal §
tau tamtamon tiwatagh zi mako, tauvene tighe pa nugh poia mon ve tilaghlaagh izala pavozi.”
45 Ra ŋeer ŋgara ee to tutuuŋ, iburig ve iyol Yesu aliiŋa ighe: “Mos puughu, saveeŋ tau yo usiki na, ene imin yo uvelegh ghei paam!”
46 Yesu isaav pani ighe: “Yam ŋgara to tutuuŋ paam, akaria taumim wa! Pasaa, yam aseeŋ Maaron tutuuŋ tooni pa tutuuŋ naol itaghon taumim ŋgar tsiam. Tauta agham pataŋani tintiina pa tamtamon imin ai posaaŋ tau pataŋani kat pa badooŋ. Eemon yam aghur nimamim ŋguruuŋa eta to iuul zi pa badooŋ ne mako. *
47-48 “Yam akaria taumim wa! Agham ŋgar pa yes propet tau muuŋ timbumimŋa tighur koi pazi ve tiravuur zi timatmaat. Zeran tawe ta aazne yam agharaat naal toozi pavozi le paghunazi kat. Ŋgar tsiam tana itotoi ighe yam paam ayok pa ŋgar sasaghati tau timbumimŋa tighamgham zi na aghe ene ŋgar poia. *
49 Puughu tane, ta Maaron ivotia ŋgar tooni ighe: ‘Yau aat nambaaŋ yes propet tomania mbaŋooŋa tsiau tila pa zeran tawe. Eemon yes pale tighur koi pazi, ve tirav siriv timatmaat, ve tighur pataŋani naol pa siriv, ve tinaan zi taghon nugh nugh gha tila.’ 50-51 Tauvene atuya tau pale izaa to tamtamon to aazne, ene aat tiina kat. Pasaa, propet tisov tau tamtamon tirav zi timatmaat na, siŋ toozi atuya pale izaa toozi. Yau nasaav payam kat. Saawe tau Maaron ighur sambam ve taan, ilam mateegh to Avel, ve taghon taghon ilam le mateegh to propet Sakaria tau ileep iloŋ ila Rumei Tiina loolo igharau artaal ve tiravu imaat na, tamtamon to aazne siŋ toozi aat imaliŋ imin yatuuŋ siŋ to yes tisov tawe. *
52 “Yam ŋgara to tutuuŋ, akaria taumim wa! Pasaa, ki tau ikaak ataman pa tamtamon leso tiwatagh katin Maaron, ta yam aŋguaaza pazi. Yam taumim aloŋ ala mako. Ve yes tau tizuari zi tighe tiwatagh katin Maaron ve tiloŋ tila nugh tooni na, yam aponpoon eez pazi.”
53-54 Yesu isavia saveeŋ tane le isov, ra iburig ve ivot ila muuri. Zeran tutuuŋa tomania yes ŋgara to tutuuŋ tana atezi yavyav pani kat. Tauvene saawe tana ve ila, tinoknok ghasoniiŋni pa gabua maata maata, ve tisasaŋan. Tighe i isavia saveeŋ eta isosor, o imin le puughu to tikisi.
* 11:2 Syg 11:15 * 11:3 Saveeŋ tane isaav pa aniiŋ mon mako. Aniiŋ ilup gabua naol tau iuul ghiit pa lepoogh toit. Tauvene saa gabua tau aazne tambool pani, ene tasuŋ Maaron pani, leso iuul ghiit pa gabua tana. * 11:3 Mbo 23:1; Pil 4:19; 1Tim 6:8 11:4 Eez ite to tatoor saveeŋ ziiri tane, ene vene: “Upul ghei nitap pa tovaaŋ sov.” * 11:4 Mt 18:21+; Yo 17:15; Ep 4:32; 2Tes 3:3 * 11:8 Lu 18:1+ * 11:9 Mk 11:24; Yo 15:7; 1Yo 5:14+ * 11:13 Yo 4:10, 7:38+; Mbaŋ 2:38 * 11:16 Mt 16:1; Mk 8:11 * 11:20 Igham 8:19 * 11:22 Kol 2:15; 1Yo 3:8, 4:4; Syg 20:2 * 11:23 Mk 9:40; Lu 9:50 * 11:26 Yo 5:14; Hib 6:4+; 2Pe 2:20+ * 11:27 Lu 1:28, 42, 48 * 11:28 Mt 7:21; Lu 8:15; Yo 14:21; Yems 1:25 * 11:30 Yona 1:17, 2:10, 3:4 * 11:31 1King 10:1+; 2Sto 9:1+ 11:32 Ninive, ene nugh tiina to yes Asiria. Yes Ninivea, Yuda mako, ve tiwatagh Maaron mako. Eval tiina irau nugh nugh tiroiroi pazi pasaa, zaaba toozi lolozi isaghatin tamtamon mako, ve tighurghur pataŋani naol pazi. * 11:32 Yona 3:5+ * 11:33 Mk 4:21; Lu 8:16; Pil 2:15+ * 11:38 Mt 15:1+; Mk 7:1+ * 11:39 Mk 7:4; Tit 1:15 * 11:41 Is 58:6+; Lu 12:33; Yems 1:27 * 11:42 Lo 6:5; Mika 6:8 * 11:43 Lu 14:7, 20:46 § 11:44 Yes Yuda tighita tighe mateegha niazi, ene nugh saghati tau igham zi tisaghat ila Maaron maata. Tauvene lolozi pa tigharau nugh tauvene mako. * 11:46 Mbaŋ 15:10; Ga 5:1 * 11:47-48 Mbaŋ 7:51+ * 11:50-51 Gnp 4:8; 2Sto 24:20+