23
Tipayooz Yesu pa savsaveeŋ ila Piladus naagho
(Mt 27:1-2, 11-14; Mk 15:1-5; Yo 18:28-38)
Tauvene yes daaba tana tisov tiburig gha tigham Yesu tila, ve tipayooze ila Piladus naagho. Ra tiŋgal saveeŋ pani tighe: “Yei nighita ŋeer tane monmon ikau tamtamon tsiei ŋgar toozi, ve ipapazaagh zi pa ghamuuŋ ŋgar sasaghati naol. I iŋgalsekin zi pa sikiiŋ takes ila pa kinik tiina to Rom paam. Ve ipapakur tauu ighe i Mesia ve kinik. Tauta nighamu ilam.” *
Tauvene Piladus ighason Yesu ighe: “Mindai, yo tane, kinik to yes Yuda?”
Yesu iyol aliiŋa ighe: “Saveeŋ tauta taum usavia na.” *
Tauvene Piladus isaav pa yes daaba to watooŋrau tomania eval tiina ighe: “Yau naghita naghe ŋeer tane, i le sosor eta mako.”
Eemon yes daaba tana avozi iyaryaaŋ tighe: “Ŋeer tana ilaghlaagh irau taan isov to Yudea, ve ikaukau ŋgar to tamtamon pa saveeŋ tooni, ve ipapazaagh zi, leso tizoor gavman to Rom aliiŋa. I ipaburigin uraat tooni izi taan sirivu to Galilaia, ve taghon taghon gha aazne ilam ivot izi sene.”
Tighur Yesu ila to Erod
Piladus ilooŋ saveeŋ tane, ve ighason zi ighe: “O, ŋeer tane to Galilaia?”
Yes tiyol aliiŋa tighe: “Vee, i to Galilaia.”
Piladus ilooŋ tighe Yesu ilam pa nugh tau Erod iŋgini na, tauta isakia Yesu ila to Erod, leso itiir saveeŋ tooni. Pasaa saawe tana, Erod ilepleep izi Yerusalem paam. 8-9 Saawe malau, Erod iloŋlooŋ Yesu vaaru, eemon ighita rigta mako. I ighe le ighita Yesu igham gabua ŋgereeta eta. Tauta saawe tau tigham Yesu ila ivot tooni, Erod loolo poia kat, ve igham ghasoniiŋ naol pani. Eemon Yesu iyol aliiŋa rigta mako. Ineneeŋ mon. *
10 Yes daaba to watooŋrau tomania yes ŋgara to tutuuŋ tau tiyozyooz tigharau Yesu na, avozi iyaryaaŋ ve tiŋgal saveeŋ naol pani. 11 Ve Erod tomania zaaba tooni tiveleghi ve tipamogheraini. Tigham nonoghiiŋa poia ee imin tau kinik tinonogh zi pani na, ve tinonoghi pani. Ra tighamu ve tighuru imuul ila to Piladus. 12 Muuŋ, koi isap Erod yesuru Piladus sosozi. Eemon saawe tana, yesuru tivalupu zi timin eemon. *
Piladus iyok ighe tirav Yesu izala ai pambarooŋ
(Mt 27:15-26; Mk 15:6-15; Yo 18:39–19:16)
13 Tauvene tigham Yesu imuul ila to Piladus, ve Piladus ipoi yes daaba to watooŋrau ve daaba siriv tomania eval tiina tilam tilup zi, 14 ve isaav pazi ighe: “Alooŋ. Yam agham ŋeer tane ilam, ve asaav aghe i ikaukau ŋgar to tamtamon tsiam, ve ipapazaagh zi, leso tizoor gavman to Rom aliiŋa. Eemon yau natiir saveeŋ tooni ila yam asov matamim, ve nandeeŋ sosor tooni eta imin tau yam asavia ne mako. 15 Ve Erod paam indeeŋ sosor tooni eta mako. Tauta tighamu imuul ilam. Tauvene aghita. Ŋeer tane, i igham sosor tiina eta irau to taravu imaat ne mako. 16-17 Tauvene yau aat nalosi mon, ve napuli ilat.” [Ndaman isov, saawe to lupuuŋ tiina to Pasova ighe ivot, ene gavana to Rom aat ipul yes tau tilepleep ila ruum to yavyavuuŋ loolo na, toozi ee ivot.]
18 Eemon yes tisov tilup avozi, ve tiboob tighe: “Ŋeer tana ileep sov. Uravu imaat, ve upul Barabas ilam payei.” 19 Barabas tane, muuŋ ipazaagh tamtamon gha tigham malmal izi Yerusalem to tiziir gavman to Rom. Ve irav tamtamon imaat paam. Tauta tighuru iloŋ ila ruum to yavyavuuŋ.
20 Piladus ighe ipul Yesu ila. Tauvene itoov saveeŋ pazi muul. 21 Eemon tinoknok bobaaŋ tighe: “Uravu izala ai pambarooŋ! Uravu izala ai pambarooŋ!”
22 Tauvene Piladus isaav pazi muul imin pai tol ighe: “Narav sorokin ŋeer tane pasaa? I igham saa sosor? Yau naghita naghe i igham sosor eta irau to imaat pani ne mako. Tauvene yau aat nalosi mon, ve napuli ilat.”
23 Eemon tiyok pa saveeŋ tooni mako. Azezi katitiiŋ pa bobaaŋ tighe Piladus irav Yesu izala ai pambarooŋ. Piladus itoova to irav atezi. Eemon irao mako. Pasaa, avozi iyaryaaŋ kat. 24-25 Tauvene i ilooŋ zi, ve ipul ŋeer tau eval tiina lolozi pani na, ivot pa ruum to yavyavuuŋ. I ŋeer tau muuŋ ipazaagh tamtamon gha tigham malmal to tiziir gavman to Rom, ve irav tamtamon imaat. Eemon Yesu, Piladus itaghon eval tiina lolozi, ve ighuru ila zaaba siriv nimazi.
Yesu ibaad ai pambarooŋ tooni
(Mt 27:32-44; Mk 15:21-32; Yo 19:17-27)
26 Tauvene zaaba tigham Yesu gha yesŋa tilaagh tila le tizaa to ŋeer ee to nugh Sairini, eeza Simon. I ileep Yerusalem ziige, ve ighe iloŋ ila pa nugh tiina. Zaaba tighita, ve tikisi ve tighur ai pambarooŋ to Yesu izala avaara, gha aana ibaado, ve itaghon Yesu gha tila. 27 Eval tiina kat titaghon zi gha yesŋa tila. Zilivaa siriv tau tilaghlaagh tomani zi na, lolozi isaghatin Yesu. Tauvene titaŋtaŋ pani. 28 Yesu maata imuul pazi, ve isaav ighe: “Yam Yerusalem tinazi, ataŋ payau sov. Ataŋ pa taumim ve natumimŋa. 29 Pa yau nasaav payam. Murei, saawe saghati kat pale ivot, ve apasawal aghe: ‘Oyai, aazne zilivaa tau upazi, ve yes tau tipoop soone, ve yes tau payamyamŋa mako na, irau lolozi poia.’ *
30 Saawe tana ighe ivot, tamtamon pale tisaav ila pa loloz tighe: ‘Apol alam atav ghei lak!’ Ve tisaav pa nugh mbua mbua tighe: ‘Azala pavomai ve alal ghei lak!’ *
31 Aghita. Aazne tigham ŋgar tane pa ai mbitai tau iyozyooz tomania raua. Ighe tauvene, pale saa gabua ivot pa ai gorgori?” *
Tirav Yesu izala ai pambarooŋ
32 Yes zaaba tigham zeran sasaghati ru gha yesŋa tila paam. Leso tirav zi timaat tomania Yesu. 33 Tila tivot nugh ee tau tiwaat eeza tighe ‘Tamtamon Daaba Rubruuba’, ra tirav Yesu tomania zeran ru tawe tizala ai pambarooŋ toz toz, ve tipayooz zi tizaa. Ee ituuk ila pa Yesu niima tapir, ve ite ituuk ila pa ŋas.
34 Tituktuuk, ve Yesu isaav ighe: “O Tamaŋ, ureu sosor toozi. Pa ŋgar tau tighamu ne, yes tighilaalo mako.” Ra zaaba tigham nonoghiiŋa to Yesu tomania gabua tooni siriv tighe tireii irau zi. Tauvene tipayooz mbuur, leso itotoi sei tau pale igham saa gabua. *
35 Eval tiina tiyozyooz ve timarar gabua tau ivotvot na. Ve yes daaba to Yuda paam tiyozyooz ve tisiksik saveeŋ veleghiiŋ pa Yesu tighe: “I iuluul tamtamon naol. Isaav ighe onoon i Mesia, ve Maaron ighuru pa uraat tooni, na iuul tauu lak!” *
36 Yes zaaba paam tipaŋiŋizaini. Ve tila tigharauu ve tigham vaen maŋiŋi gha tizuzuuna izala pani to ighunu. *
37 Ve tisaav pani tighe: “Isaav ighe yo kinik to yes Yuda, na uul taum lak!” 38 Ve tibood paesiiŋ to mateegh tooni puughu izala ai pambarooŋ tooni daaba. Paesiiŋ tawe isaav tauvene: “Ene kinik to yes Yuda.” 39 Zeran sasaghati ru tau tituktuuk izala ai pambarooŋ na paam, toozi ee isik saveeŋ veleghiiŋ pa Yesu ighe: “Yo Mesia ne? Ighe tauvene, na uul taum ve yeiru paam!”
40 Eemon iitete iyaoni ighe: “Ai, yo uroi pa Maaron mako? Tigabiiz ghom tighe yo ugham sosor tiina. Tauta aazne yo aat umaat raraate imin ŋeer tane. 41 Pataŋani tau igham ghiit ne, ene iduduuŋ. Pasaa, ene sosor toit atuya. Eemon ŋeer tane, i igham sosor eta mako.”
42 Ra isaav pa Yesu ighe: “O Yesu, saawe tau yo ulam ve utotoi pooz tsio tomania tapirim ivot ighazooŋ, na matam iŋgal ghau!”
43 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Onoon kat, yau nasaav payo: Aazne, ituru aat taleep izi nugh tau paghuuna le paghuuna kat.”
Yesu imaat
(Mt 27:45-56; Mk 15:33-41; Yo 19:28-30)
44-45 Aaz anunu izalam zegmatuugh, ra ndoroom tiina ivot irau taan isov, ve ighengheen tauvene le aaz ivool (3 kilok). Ra uuli tiina tau ituktuuk ila Rumei Tiina loolo ve iponpoon nugh tau patabuyaaŋ kat na, imaraŋgat imin ru. *
46 Ve Yesu iboob aliiŋa tiina ighe: “Tamaŋ, ene naghur taug ila yo nimam.” Isaav tauvene le isov, ve iyavaghan gha imaat. *
47 Daaba to yes zaaba ighita gabua tau ivot na, ve ipait Maaron eeza, ve isaav ighe: “Onoon kat. Ŋeer tane, i ŋeer duduuŋa. I igham sosor eta mako.” 48 Eval tiina tau tilup zi gha tilam pa marariiŋ gabua tau ivot na, tighita gabua naol tana, le lolozi ipataŋan kat. Tauvene tiposai gargarizi ve titaŋtaŋ, ve timuul tila pa ruum toz toz. *
49 Yesu zeetŋa tisov, tomania yes zilivaa tau titaghoni ve yesŋa tilaagh Galilaia gha tilam na, tiyozyooz soghan, ve timamarar gabua tau ivotvot na. *
Tighur Yesu paata ila naal loolo
(Mt 27:57-61; Mk 15:42-47; Yo 19:38-42)
50-51 Yuda ee ilepleep, eeza Yosep. I to nugh Arimatea tau igheen ila taan sirivu to Yudea na. I ŋeer duduuŋa ee, ve ŋgar tooni poia. I ighurghur maata pa saawe to Maaron itotoi pooz tooni ivot ighazooŋ. Ve i ileep ila lupuuŋ tiina to yes daaba tau tiŋginŋgin yes Yuda na. Eemon ŋgar tau tigham pa Yesu na, i iyok pani mako. 52 Tauvene ila to Piladus, ve ighasoni ighe iyokia Yesu paata pani. 53 Piladus iyok pani, tauvene Yosep tomania zeran siriv tila tizugh Yesu paata izi pa ai pambarooŋ, ve tizunua pa uuli pisosooŋa. Ra tighamu tila ve tighuru iloŋ ila maet puura ee tau tigharaata pataghaaŋ imin naal pa mateegha. Puura tawe, tighur mateegh eta iloŋ ila soone.
54 Saawe tana, ene saawe to titartar pa umbom patabuyaaŋ. Ve ravrav izi wa. Tauvene paita tizaa pa umbom patabuyaaŋ leso timariau.
55 Zilivaa tau yesŋa Yesu tilaagh Galilaia gha tilam Yerusalem na, titaghon Yosep tila. Yes tighe tighita nugh tau tighur Yesu paata pani na, ve tighita igheen mindai. *
56 Tighita le isov, ve timuul tila pa niazi to lepoogh, ve tigharaat naunauŋ ve ŋgoreeŋ tau vaazi popoia na pa Yesu paata. Ra saawe to umbom patabuyaaŋ ivot. Tauvene timariau itaghon tutuuŋ to Maaron.
* 23:2 Lu 20:25; Mbaŋ 17:7 * 23:3 Yo 18:36 * 23:8-9 Is 53:7; Lu 9:9 * 23:12 Mbaŋ 4:27 * 23:29 Mt 24:19; Lu 21:23 * 23:30 Is 2:19; Hos 10:8; Syg 6:16 * 23:31 Saveeŋ to Yesu tane, puughu tauvene. I ŋeer to ghamuuŋ ŋgar poia, eemon tigham pataŋani pani. Ighe tauvene, mindai pa yes Israela tau titaghon ŋgar poia mako ve tizorzoor Maaron ŋgar tooni na? * 23:34 Mbo 22:18; Mt 5:44; Mbaŋ 3:17, 7:60 * 23:35 Mbo 22:7 * 23:36 Mbo 69:21 * 23:44-45 Igham 26:33; Yoel 2:31; Hib 9:3 * 23:46 Mbo 31:5; Mbaŋ 7:59; 1Pe 2:23 * 23:48 Amos 8:10 * 23:49 Mbo 38:11 * 23:55 Lu 8:1-3