24
Yesu iburig pa mateegh
(Mt 28:1-10; Mk 16:1-8; Yo 20:1-10)
Umbom patabuyaaŋ isov, ve saawe imin maata to wik tana, mboŋoozo geeg, ve zilivaa tawe tigham naunauŋ ve ŋgoreeŋ tau tigharaat zi na, ve tila pa naal to Yesu. Tila tivot ta sewe, le tighita maet tiina tau ipoon naal aavo na, igheen ila niia muul mako. Tipatambulia ighau ila ziige wa. Tauvene tiloŋ tila, eemon tighita Yesu paata mako. Tauta tigham ŋgar naol. Malau mako ve zeran ru tivot, ve tiyooz ila naghozi. Yesuru nonoghiiŋa toozi milmilia kat. *
5-6 Yes zilivaa tighit zi le roiŋ tiina igham zi. Tauvene tiput aghezi, ve tighur naghozi ila taan.
Eemon zeran ru tawe tisaav pazi tighe: “Yam alam ail ŋeer tau maata yaryaare ila mateegha niazi pasaa? I ileep ta sene muul mako. I iburig wa! Matamim iŋgal. Saawe tau i ileep tomani gham izi Galilaia na, isaav payam ighe: ‘Tamtamon Naatu, aat tighuru ila zeran sasaghati nimazi, ve tiravu imaat izala ai pambarooŋ itaghon Maaron ŋgar tooni. Eemon mboŋ imin tol, Maaron pale ipaburigini pa mateegh.’ ” *
Yes zilivaa tilooŋ saveeŋ tane, ve matazi iŋgal Yesu aliiŋa. Ra tipul naal, ve timuul tila tipaesia gabua isov tana pa mbiwa saŋavul ve ee, tomania zeran siriv paam. 10-11 Zilivaa tawe, ene Maria to Magdala, Yoana, Maria ite tau Yakobus tiina na, ve zilivaa siriv paam. Yes tane ta tipaesia gabua isov tana pa yes mbaŋooŋa. Eemon yes tighur ila saveeŋ toozi mako. Tighe pa dabazi ikaukau ve tisaav sorok.
12 Eemon Petrus iburig gha ilaan ila pa naal to Yesu. Ila ivot ta sewe, ra itugh ghi izi, ve igig iloŋ ila pa naal loolo, le ighita uuli siriv siriv tau tikau Yesu paata pani na, gabua tawe mon ta ighengheen. Tauvene ipul naal ve ila, ve ighamgham ŋgar pa gabua tau ivot na.
Yesu ivot to ziŋeera ru izi eez tau ila pa Emaus
(Mk 16:12-13)
13 Aaz eemon tana, Yesu ziŋeera ru tighe tila pa nugh Emaus. Nugh tawe igheen malau rig pa Yerusalem (irau 11 kilomita ma vene). 14 Yesuru tilaghlaagh, ve tivasavo zi pa gabua naol tau ivot na. 15 Tisavsaav, ve malau mako na, Yesu tauu ivot toozi, ve yesŋa tilup zi pa laghooŋ gha tila. 16 Eemon gabua eta ipoon matazi, tauta tighilaalo mako. 17 Yesu ighason zi ighe: “Ou, yamru alaghlaagh, ve avasavo gham pa saa?”
I isaav tauvene, ve yesuru tiyooz. Matazi izaa mako. Titud mon. Pasaa, lolozi ipataŋan kat. 18 Ra ee, eeza Kleopas, iyol Yesu aliiŋa ighe: “Wai, gabua tau noor mon ivot na, tamtamon tisov tau tileep Yerusalem we tiwataghi le isov. Yo aat loom eta, tauta ukankaan ne?”
19 Tauvene i ighason zi muul ighe: “Saa gabua?”
Yesuru tiyol aliiŋa tighe: “Yei nisavsaav pa ŋgar tau tigham pa Yesu to Nasaret na. Eval tiina tighita tighe i propet tiina ee ila Maaron maata. Pa saveeŋ ve uraat tooni, ene toman tapiri. *
20-21 Tauvene nighe pa i aat Uleeŋa tau pale igham mulin iit Israela pa pataŋani toit. Eemon mako. Yes daaba to watooŋrau tomania pooza toit tighuru ila Roma nimazi leso tiravu imaat. Tauta tiravu izala ai pambarooŋ gha imaat. Gabua tane ivot pani mboŋ tol ila wa. *
22-23 “Ve ŋgarig mboŋoozo, ndoroome geeg, ve gabua ite ivot. Zilivaa tsiei siriv tigham ghei nirur tiina le ŋgar tsiei imbool. Pasaa, tila naal tooni, eemon tighita Yesu paata igheen muul mako. Ve tighita aŋela tivot toozi, ve tisaav pazi tighe: ‘Yesu ileep maata yaryaare.’ Tauvene timuul tilam, ve tipaesia gabua tana payei. 24 Ra zeran tsiei siriv anazi tila tighe tighita naal. Tila tivot, ve tighita Yesu paata mako. Ve gabua isov ighengheen raraate imin zilivaa tisavia.” *
25 Ra Yesu isaav pazi ighe: “Wai, yam lemim ŋgar mako! Maaron aliiŋa isov tau yes propet tivotia na, puughu mindai ta yam aghur ila mako? 26 Saveeŋ igheen pataghaaŋ wa: Mesia aat iyamaan yavyavuuŋ tiina, ve ibaad pataŋani naol itaghon Maaron ŋgar tooni, o eeza tiina ivot ighazooŋ, ve izala ileep izi nugh sambam toman tapiri ve mbonari tiina.” *
27 Ra Yesu ipaghazoŋai zi pa Maaron aliiŋa isov tau tiboode izaa tooni na. Ipaburigin saveeŋ tooni pa saveeŋ to Mose, ve itaghon ila ila le ipasovu ila saveeŋ isov to yes propet. *
28 Tilaghlaagh tila le tigharau nugh tau yesuru tighe tila pani na. Ra Yesu itoom gha ighe malmali ila. 29 Eemon yesuru tiŋguruuta tighe: “Aiss, ula sov. Mboŋ izi wa. Umuul ulam ve itiŋa taleep.” Tauvene Yesu ila tomani zi, ve yesŋa tileep.
30 Tilepleep le saawe tau mbolezi izi pa ghanghaniiŋ, ra Yesu igham mberet, ipait Maaron pani, iteeva, ve igham pazi. 31 Igham tauvene, ra matazi pakia ve tighilaalo. Eemon i iyaŋgovai ghi le tighita muul mako. 32 Yesuru tivasavo zi tighe: “Onoon kat. Saawe tau talaghlaagh taghon eez talam, i iwakaav ŋgar toit pa Maaron aliiŋa tau tiboode na, le saveeŋ tooni tawe ipazaagh katin ghiit le loloon poia kat.”
33 Saawe duduuŋ tana, yesuru tiburig, ve rekia mon timuul tila pa Yerusalem. Tila tivot ta sewe, ve tindeeŋ mbiwa saŋavul ve ee tomania zetazŋa siriv tilup zi gha tilepleep. 34 Yes tau tilup zi na, tisaav pa yesuru tighe: “Onoon kat. Tiina toit iburig pa mateegh, ve ivot to Simon wa!” *
35 Ra yesuru anazi tipaesia gabua tau ivot pazi izi eez livuugha na. Ve tisaav pazi tighe: “Saawe tau Yesu ileep tomani ghei ve iteev mberet na, yeiru nighilaalo.”
Yesu ivot to mbiwa tooni
(Mt 28:16-20; Mk 16:14-18; Yo 20:19-23; Mbaŋ 1:6-8)
36 Yes tisavsaav pa gabua tana, ve malau mako na, Yesu tauu ivot gha iyooz ila sosozi, ve isaav pazi ighe: “Luuma to Maaron igheen tomani gham.”
37 Yes tighita le tirur, ve roiŋ tiina igham zi. Tighe pa i mariaam. 38 Eemon Yesu isaav pazi muul ighe: “Wai, puughu mindai ta yam aroi ve lolomim ruru payau, ve ŋgar tsiam imin naol? 39-40 Aghita nimag ve agheg. Ene yau taug tane. Alam akis ghau ve aghita. Mariaam le miiza ve tuua imin yau? Mako.” I isavsaav pazi, ve itotoi niima ve aaghe pazi. *
41 Yes tintinizi kat. Eemon lolozi ruru soone. Pasaa, gabua tau tighita na, igham ŋgar toozi imbool. Tauvene Yesu ighason zi ighe: “Mindai, lemim aniiŋ eta to naghani, ma mako?” *
42-43 Tauvene tigham iigh mazooza sirivu pani, ve tisov timarari ve ighan. *
Yesu ighur uraat pa mbiwa tooni
(Mt 28:18-20; Mk 16:15)
44 Ra Yesu isaav pazi ighe: “Matamim iŋgal aliŋag tau muuŋ itiŋa talepleep ve nasavia payam na: Saveeŋ isov tau tiboode izaa tsiau na, ene aat ighur anooŋa ivot itaghon Maaron ŋgar tooni. Saveeŋ tau igheen ila Mose tutuuŋ tooni, saveeŋ to yes propet, ve saveeŋ tau igheen ila mbouŋ to iit Israela na paam.” *
45 I isaav tauvene, ra iwakaav ŋgar toozi pa Maaron aliiŋa tau tiboode na. Leso tighazooŋ kat pa puughu. 46 Ve isaav pazi muul ighe: “Maaron aliiŋa tau tiboode na isaav tauvene: Mesia aat iyamaan yavyavuuŋ, ve tiravu imaat itaghon Maaron ŋgar tooni. Ve mboŋ imin tol, i aat iburig pa mateegh. *
47 Mako tivotia saveeŋ pa tamtamon ila i eeza tighe: Yes aat titoor ŋgar toozi ila pa Maaron, ve tipul ŋgar toozi sasaghati ileple, ve tighur ila to Mesia. Leso i ndaamo pazi, ve Maaron ireu sosor toozi. Uraat tane, yam aat apaburigini izi Yerusalem imin maata, mako aseeŋga ila le irau nughmariŋ. *
48 Yam aghit katin gabua isov tau ivot payau na pa matamim. Tauvene lemim uraat to ala ve avotia varug, leso apariaaŋ saveeŋ tsiau. *
49 Eemon ala rekia sov. Yau pale nambaaŋ Avuvu Patabuyaaŋ izilam itaghon saveeŋ mbuaaŋ to Tamaŋ Maaron. Tauvene aleep Yerusalem ve asaŋan le tapiri sambam ve izilam izala pavomim, o ala.” *
Yesu imuul izala pa sambam
(Mk 16:19-20; Mbaŋ 1:9-11)
50 Ra Yesu igham mbiwa tooni gha tila pa nugh Betania. Tila peria ta sewe, ra iit niima izaa ve ighur poia to Maaron izaa toozi. 51 Niima izazaa pavozi soone, ve Taama Maaron ighamu ipul zi gha izala pa sambam. *
52 Yes tiput aghezi ve tipakuru le isov, ra timuul tila pa Yerusalem toman lolozi poia kat. *
53 Saawe tana ve ila, tiluplup zi pa suŋuuŋ ila Rumei Tiina naagho, ve tipapait Maaron eeza pa poia tooni.
* 24:4 Mbaŋ 1:10 * 24:7 Lu 9:22, 18:31+ * 24:19 Mt 21:11; Yo 6:14; Mbaŋ 2:22 * 24:20-21 Lu 1:68, 19:11; Mbaŋ 1:6 * 24:24 Yo 20:3+ * 24:26 Lu 9:22; Mbaŋ 17:3; Hib 12:2; 1Pe 1:10+ * 24:27 Gnp 3:15; Lo 18:15; Mbo 22 * 24:34 1Kor 15:4+ * 24:39-40 1Yo 1:1 * 24:41 Yo 21:5 * 24:42-43 Mbaŋ 10:41 * 24:44 Mbo 2, 16, 22, 69, 72, 110, 118 * 24:46 Mbaŋ 17:3 * 24:47 Mt 28:19 * 24:48 Yo 15:27; Mbaŋ 1:8, 2:32; 1Yo 1:1+ * 24:49 Is 44:3; Yoel 2:28; Yo 14:16, 15:26, 16:7; Mbaŋ 1:4, 2:4; Ga 3:14 * 24:51 Yo 20:17 * 24:52 Yo 16:22