7
Daaba ee tau iŋgin zaaba to Rom na ighur ila ariaaŋ
(Mt 8:5-13)
Yesu ivotia saveeŋ tana pa tamtamon le isov, ra iburig gha iloŋ ila pa nugh Kapernaum. Daaba ee to Rom ilepleep ta sewe. I iŋgin zaaba irau ndiŋndiŋ ee (100). Ve i le besooŋa ee, tau i loolo pani kat. Besooŋa tawe, moroghooŋ tiina ighamu le igharau ighe imaat. Saawe tau daaba tana ilooŋ tighe Yesu ilam, i imbaaŋ zolmana siriv to yes Yuda tila pani. Leso tighasoni to ilam igharaat besooŋa tooni. Tauvene tila tivot to Yesu, ve titaŋ raraini tighe: “Aa tiina tsiei, nighe yo uul ŋeer tawe, o poi. Pasaa, i ŋeer poia ee. I loolo igheen to iit Yuda, ve irau lemai rumei paam.”
Tauvene Yesu ila tomani zi gha yesŋa tila. Tila le tigharau ruum, ve daaba tana imbaaŋ ziŋeera siriv tila tivot to Yesu, ve tisavia aliiŋa pani tighe: “Tiina, daaba tsiei aliiŋa ilat payo ighe: ‘Ukari ghom pa laghooŋ sov. Pa yau poiag irau to uloŋ ulam ruum tsiau mako. Ve yau poiag irau to nalat peria tsio ne mako. Eemon yau naghur ilat tsio tauvene: Isaav ighe usaav mon, ene aat besooŋa tsiau tiini poia. Pasaa, yau nawatagh pa taug. Yau paam naleep ila daaba tsiau sambazi, ve tighur ghau to naŋgin yes zaaba tau tileep ila yau sambag ne. Tauvene isaav ighe nasaav pa zaaba tsiau eta naghe: “Ula!”, ene aat ila. Ve ighe nasaav pa ite: “Ulam!”, ene aat ilam. Ve ighe nasaav pa besooŋa tsiau eta naghe: “Ugham uraat tane.” Ene aat igham uraat tana itaghon aliŋag.’ ”
Yesu ilooŋ daaba tana aliiŋa le irur pani. Ra itoor ghi, maata imuul pa eval tiina tau titaghoni na, ve isaav pazi ighe: “Yau nasaav payam kat. Yau naghita tamtamon eta to Israel tau ghuruuŋ ila tooni iyaryaaŋ kat imin daaba tawe ne mako.” *
10 Ra zeran tau daaba tana imbaaŋ zi na, timuul tila pa ruum, le tighita besooŋa tawe tiini poia.
Yesu ipaburigin naar ee naatu pa mateegh
11 Murei ra, Yesu tomania mbiwa tooni tiburig gha tila pa nugh ee, eeza Nain. Ve eval tiina titaghon zi gha yesŋa tila. 12 Tila tigharau ataman to didiiŋ tiina tau ilivut nugh tawe, ve tizaa to tamtamon siriv tau tibaad mateegh ee ve tivot. Ŋeer paaghu tau imaat na, naar ee naatu eemon kat. Tauvene eval tiina to nugh tawe tilaagh tomania naar tawe, gha yesŋa tila.
13 Tiina Yesu ighita naar tana, le loolo isaghatini. Tauvene isaav pani ighe: “Olman tinazi, utaŋ sov!” 14 Ra iŋarui mateegh tana ila, ve ikis boor. Tauvene yes tau tibadbaad mateegh na aghezi tuŋia. Ve Yesu isaav ighe: “Ŋeer paaghu, yau nasaav payo: Uburig!” *
15 Rekia mon mateegh tana iburig, mboole izi, ve aavo pakia ve isavsaav. Ra Yesu ikis niima, ve ighuru ila to tiina. *
16 Tamtamon tighita gabua tana, le roiŋ tiina igham zi tisov, ve tipait Maaron eeza pa tapiri ve poia tooni tighe: “Onoon kat, aazne propet tiina ee ilam ileep tomani ghiit wa. Maaron maata iŋgal tamtamon tooni, tauta ilam to iuul zi!” *
17 Tauvene Yesu vaaru pa gabua tane ilaan irau nugh nugh to yes Yuda, ve ila pa nugh tisov tau tigheen tigharau taan toozi na paam.
Yoan imbaaŋ ziŋeera ru tila to Yesu
(Mt 11:2-19)
18 Yoan ziŋeera siriv tila, ve tipaes pa Yoan pa gabua naol tau Yesu ighamgham zi na. Tauvene Yoan ipoi ziŋeera ru tilam, 19 ve imbaaŋ zi ighe tila to Tiina toit Yesu ve tighasoni tauvene: “Uleeŋa tau pale Maaron imbaaŋo ilam na, ene yo taum tane, ma nisaŋan ŋeer ite paam?”
20 Tauvene yesuru tila tivot to Yesu, ve tisaav pani tighe: “Ŋeer rughuzaaŋa Yoan imbaaŋ ghei nilam to nighason ghom: Uleeŋa tau pale Maaron imbaaŋo ilam na, ene yo taum tane, ma nisaŋan ŋeer ite paam?”
21 Saawe tana, Yesu igharaat tamtamon katini tau moroghooŋ sasaghati maata maata ivaghamun zi na, le tinizi poia. Ve izirziir avuvu sasaghatizi tighaughau pa tamtamon. Ve yes tau matazi kumkuuma na, i igharaat matazi le tighita nugh. 22 Tauvene iyol ghasoniiŋ toozi ighe: “Uraat tau yamru aghita ve saveeŋ tau alooŋa ne, amuul ala, ve apaesia pa Yoan. Asaav pani tauvene: Matazi kumkuuma tighita nugh, ve narapeŋa tiburig tilaagh. Yes tau kolekole igham zi na, tinizi poia ve tiŋgalaaŋ ila Maaron maata. Taliŋazi paamu tilooŋ saveeŋ, mateegha tiburig, ve yes mbolaaŋa tiloŋlooŋ vaaru poia. 23 Ve tamtamon tau ighe ighita uraat tsiau, ve irere ghau mako, ene pale tintini pa poia to Maaron tau pale izaa tooni.” *
Yesu ipait Yoan
24-25 Yoan mbaŋooŋa tooni tana tipul Yesu ve tila, ra Yesu isavia Yoan pa eval tiina tau yesŋa tilepleep na ighe: “Laak, saawe tau yam ala nugh ŋginaaŋa na, aghe aghita saa? Pispiiz raua tau yaghur iravu ila ilam? Ma ala aghe aghita ŋeer eta tau inonogh ghi pa uuli popoia? Mako. Aghita. Yes tau tinonogh zi pa uuli tau ŋgeretazi popoia, ve tigham lepoogh poia kat na, tileep izi nugh tauvene mako. Yes tileep ila ruum tintiina to yes kinik. 26 Tauvene yam ala aghe aghita saa kat ta sewe? Yam aat ala to aghita propet to Maaron, ne? Ve ene onoon. Yoan, i propet ee. Eemon yau nasaav payam: Yoan, i propet mon mako. I igham uraat siriv paam tau iliiv yes propet. 27 I ŋeer ta muuŋ tibood saveeŋ iŋaruini tauvene:
‘Ulooŋ. Yau pale nambaaŋ besooŋa tsiau ee imuuŋ payo.
I pale ivotia aliŋag pa tamtamon, ve igharaat eez payo.’ *
28 Yau nasaav payam: Tamtamon tisov tau tinazŋa tipoop zi izi taan ne, eta eeza iliiv Yoan mako. Eemon isaav ighe ŋeer sorok eta ileep ila pooz to Maaron loolo ve ighita anooŋa tooni, ene pale ighit katin poia to Maaron le iliiv Yoan.”
29 (Eval tiina tomania zeran siriv to yauŋ takes paam, tilooŋ saveeŋ tane, ve tiyok pani tighe: “Maaron ŋgar tooni, ene iduduuŋ.” Tisaav tauvene pasaa, tighur ila Yoan saveeŋ tooni, ve tigham yaa wa. *
30 Eemon zeran tutuuŋa ve yes ŋgara to tutuuŋ tizor eez tau Maaron ighuru pazi. Tauta tigham yaa ila to Yoan mako.) *
31 Yesu iseeŋ saveeŋ tooni ighe: “Tamtamon to aazne, gabuazi mindai? Pale nasavi zi izaa to saa? 32 Yes timin ziŋer geegeu tau tirou taghon maaran aate, ve tiboboob ila pa zetazŋa tighe:
‘Yei nirav ambam payam,
eemon ator mako.
Ve nimbou taŋizŋiiz,
eemon lolomim isaghat ve ataŋ mako.’
33 “Aghita. Saawe tau ŋeer rughuzaaŋa Yoan ilam ve igham uraat tooni, i iŋgunŋgun tauu pa ghaniiŋ aniiŋ ve ghunuuŋ vaen. Eemon yam lolomim pani mako, ve aghe avuvu saghati izeeva. 34 Ve saawe tau Tamtamon Naatu ilam ve igham uraat tooni, i ighanghan ve ighunghun. Eemon i paam, yam lolomim pani mako, ve aghe: ‘Aghita. Ewe ŋeer tau ipaak yes zeran to ghamuuŋ sosor ve yes tau tiyauyau takes na, ve yesŋa tiluplup zi pa ghaniiŋ ve ghunuuŋ.’ *
35 Eemon yes tau titaghon ŋgar poia to Maaron na, tipaghazoŋai ŋgar tawe tighe ene iduduuŋ mon.”
Livaa ee to ghamuuŋ sosor ve ŋeer tutuuŋa ee
36 Zeran tutuuŋa toozi ee, eeza Simon, isain Yesu ighe ila ruum tooni pa ghanghaniiŋ. Tauvene Yesu ila ve mboole izi tomani zi, ve tighanghan. *
37 Livaa ee to nugh tawe, i livaa to ghamuuŋ sosor. I ilooŋ tighe Yesu ilepleep ila ruum to ŋeer tutuuŋa tana pa ghanghaniiŋ. Tauvene rekia mon igham ŋgoreeŋ, ve ila ighe ighita Yesu. Ŋgoreeŋ tawe, vaazi poia ve atuya tiina, ve igheen ila paatu paghuuna loolo. 38 I ila ivot, ve iput ghi izi Yesu muuri igharau aaghe, ve itaŋtaŋ. I isaghav Yesu aaghe, ve maata suuru itaptap izala, ve imusmusu pa daaba raua. Ve igham ŋgoreeŋ tana gha iliŋi izala Yesu aaghe.
39 Ŋeer tutuuŋa tau isain Yesu pa ghanghaniiŋ na, ighita ŋgar tau livaa tana ighamu, ve igham ŋgar ila loolo ighe: “Wai, isaav ighe onoon ŋeer tane propet tauu to Maaron, kanaŋ ighilaal ighe livaa tau ikiskisi ne, i livaa to sosor.”
40 Tauvene Yesu isaav pani ighe: “Simon, yau leg saveeŋ rig naghe nasavia payo.”
Simon iyol aliiŋa ighe: “Poia. Mos puughu, usaav lak!”
41 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tane pani ighe: “Saawe ee, zeran ru tila to ŋeer ee, ve tigham bun ila tooni. Ee igham maet denari *
ndiŋndiŋ liim (500), ve ite igham pius liim (50). 42 Eemon murei, yesuru irau tiyat bun toozi mako. Tauvene ŋeer tau igham maet pazi na, loolo isaghatin zi, ve ipul bun toozi. Laak, zeran ru tane, sei ta pale ighur loolo kat pa ŋeer tawe iliiv iitete?”
43 Simon iyol aliiŋa ighe: “Aat i tau igham bun tiina, ve ŋeer tana ipul bun tooni na.”
Yesu isaav pani ighe: “Aliŋam tana iduduuŋ.” 44 Ra itoor ghi, maata ila pa livaa tana, ve isaav pa Simon muul ighe: “Matam ilam pa livaa tane. Yo usain ghau pa ghanghaniiŋ, tauta nalam ruum tsio. Eemon ugham leg yaa to namin agheg mako. Ve ughita livaa tane. I imin agheg pa maata suuru, ve imusu pa daaba raua. 45 Ve saawe tau naloŋ nalam ruum tsio, yo uyaŋin payau rigta mako. Eemon livaa tane, i ikaria yaŋiniiŋ pa agheg. Ipuli mako. 46 Ve yo uliŋ ŋgoreeŋ rigta izala dabag mako. Eemon i iliŋ ŋgoreeŋ tau vaazi poia na izala agheg.
47 “Tauvene yau nasaav payo. Onoon, livaa tane igham sosor naol. Eemon sosor tooni ta katini ne, yau nareu zi tisov. Tauta i loolo payau kat. Eemon isaav ighe ŋeer eta inumeer ighe i le sosor ŋgiira mon to Maaron ireua, ene pale loolo payau geeg mako.” *
48 Yesu isavsaav pa Simon le isov, ra isaav pa livaa tana ighe: “Sosor tsio ta naol ne, yau nareu zi tisov wa.” *
49 Yes tau tileep tomania Yesu pa ghanghaniiŋ tana, tilooŋ saveeŋ tooni le tigham ŋgar naol, ve tivasavo zi tighe: “Ŋeer tane, i sei ta ighe ireu sosor to tamtamon paam?”
50 Ve Yesu isaav pa livaa tana muul ighe: “Ghuruuŋ ila tsio, tauta igham mulin ghom wa. Ula toman lolom poia.” *
* 7:9 Mt 15:28 * 7:14 Lu 8:54; Mbaŋ 9:40 * 7:15 1King 17:17+; 2King 4:32+ * 7:16 Lu 1:68, 76, 24:19 * 7:23 Is 29:18, 35:5, 61:1; Lu 4:18 * 7:27 Mal 3:1; Mk 1:2 * 7:29 Lu 3:12 * 7:30 Mt 21:32 * 7:34 Lu 5:29, 15:1+ * 7:36 Lu 11:37 * 7:41 Isaav ighe tamtamon eta igham uraat pa aaz ee, mboŋoozo ve ila ravrav, ene tigham denari ee pani imin le atuya. * 7:47 Mbo 32:1 * 7:48 Mt 9:2; Mk 2:5+; Lu 5:20+ * 7:50 Mt 9:22; Mk 10:52; Lu 17:19, 18:42