10
Saveeŋ to ravuuŋ motin vaiŋ
(Mt 19:1-12; Lu 16:18)
Yesu iburig muul, ipul nugh tawe, ve ilaagh ila ivot taan sirivu to Yudea tau igheen ila pa yaa Yordan ziige ite. Ilepleep ta sewe, ve eval tiina timeke tila tooni muul. Tauvene i ipaghazoŋai zi muul pa Maaron aliiŋa itaghon ŋgar tau monmon ighamghamu na.
Zeran tutuuŋa siriv tila tooni tighe titoova. Tauvene tighasoni tighe: “Mindai? Isaav ighe tamoot eta irav motin vaiŋ tooni, ve iziir azaawa, ene iduduuŋ pa tutuuŋ toit, ma mako?”
Yesu ighason zi ighe: “Tutuuŋ tau Mose ighuru payam na, isaav mindai?”
Yes tiyol aliiŋa tighe: “Mose iyok ighe zitamoot irau tirav motin vaiŋ toozi. Eemon isaav ighe tamoot eta ighe iziir azaawa, i aat ibood livaa le rau eta imin paesiiŋ, leso ipaghazoŋai zi ighe vaiŋ toozi isov wa. Mako iziire ila.” *
Yesu isaav pazi muul ighe: “Saveeŋ tsiam tana, ene onoon. Ve Mose ibood tutuuŋ tauvene payam pasaa, ŋgar saghati iyaryaaŋ kat ila lolomim. Eemon indeeŋ saawe imin maata kat tau Maaron ighur sambam ve taan na, i ighur tamtamon. Ighur tamoot ve livaa. *
Puughu tane ta tamoot eta ighe ivai, i aat ipul taama gha tiina, ve yesuru azaawa tilup zi timin eemon. *
Muuŋ, yesuru tileep lez lez. Ve saawe to tivai, timin tamtamon eemon. Tauvene yesuru irau tileep lez lez muul mako. Pa tivalupu zi timin eemon wa. Ve yes tau Maaron tauu ilup zi timin eemon na, tamtamon eta ivalagh zi muul sov.”
10 Yesu tomania mbiwa tooni timuul tila ruum, ra tighasoni muul pa saveeŋ tana. 11 Yesu isaav pazi tauvene: “Isaav ighe tamoot eta irav motin vaiŋ tooni, ve ivai livaa paaghu, ene imalaaŋ pa tutuuŋ to vaiŋ, ve igham sosor pa azaawa muŋgaana. 12 Ve livaa tauvene paam. Isaav ighe irav motin vaiŋ tooni, ve ivai tamoot paaghu, ene i imalaaŋ pa tutuuŋ to vaiŋ.” *
Yesu ipalot yes geegeu
(Mt 19:13-15; Lu 18:15-17)
13 Tamtamon tighamgham natuzŋa tila to Yesu, leso ighur niima izala pavozi ve ipalot zi. Eemon mbiwa tooni tighit zi, ve tiyaon zi. 14 Yesu ighita ŋgar tau tighamu na, le irau loolo mako. Tauvene isaav pazi ighe: “Ai, yam apoon eez pa geegeu sov. Apul zi tilam payau. Pa pooz to Maaron tomania nugh tooni, ene to yes tau ŋgar toozi imin geegeu tane. * *
15 Yau nasaav payam kat: Isaav ighe tamtamon eta itaghon pooz to Maaron ŋgara imin geegeu tane mako, i aat irau iloŋ ila nugh tooni ne mako.” *
16 Yesu isavsaav le isov, ra igham yes geegeu tawe, ibaad zi, ve niima izala pavozi, ve ighur poia to Maaron izaa toozi.
Kuaz tauu ee isavsaav tomania Yesu
(Mt 19:16-30; Lu 18:18-30)
17 Yesu ighe ipaburigin laghooŋ tooni muul. Eemon ŋeer ee ilaan ŋaruini ila, iput aaghe izi Yesu naagho, ve ighasoni ighe: “Mos puughu, yo poiam. Pale nagham mindai, leso naleep matag yaryaare le alok?” *
18 Yesu iyol ghasoniiŋ tooni ighe: “Puughu mindai ta yo ughe yau poiag? Maaron mon ta poia. Ite paam mako. 19 Tutuuŋ ta naol ne, yo uwatagh zi wa: ‘Urav tamtamon imaat sov, ughur boog sov, uum sov, upariaaŋ saveeŋ karom sov, uvatombanoi tamtamon to uum gabua toozi sov, ve matam loŋloŋai pa tamam gha tinam, ve utandagh pazi.’ ” *
20 Ŋeer tawe ilooŋ saveeŋ tane, ve isaav pa Yesu muul ighe: “Wai, mos puughu, saawe tau kukuag ve ilam aazne, yau nataghoniir tutuuŋ tana tisov.”
21 Yesu ighita ŋeer tana le loolo pani. Tauvene isaav pani muul ighe: “Poia. Ve ŋgar ee ta yo ughamu soone. Ula ugholia gabua tsio tisov, ve urei maeta pa yes mbolaaŋa, leso ugham lem kuaz tauu izi nugh sambam. Le isov, o ulam utaghon ghau.” *
22 Ŋeer tana ilooŋ saveeŋ tane, ve iburig, ipul Yesu ve ila toman loolo ipataŋan. Pasaa, i kuaz tauu kat.
23 Ra Yesu itoor ghi maata ila pa mbiwa tooni, ve isaav pazi ighe: “Yes kuaz tauŋa, ipataŋan pazi kat to titaghon pooz to Maaron ve tiloŋ tila nugh tooni.” *
24 Mbiwa tooni tilooŋ saveeŋ tane le tirur pani. Tauvene Yesu isaav pazi muul ighe: “Aa geegeu tsiau, ipataŋan kat pa tamtamon to titaghon pooz to Maaron ve tiloŋ tila nugh tooni! 25 Aghita. Isaav ighe kamel eta itoova to izeev ghi iloŋ ila sarum puura, pale irao? Ene aat mako. Ve yes kuaz tauŋa tauvene paam. Isaav ighe tauzi titoova to titaghon pooz to Maaron ve tiloŋ tila nugh tooni, ene pale tirao mako kat.”
26 Mbiwa tooni tilooŋ saveeŋ tane le tirur tiina ve ŋgar toozi imbool. Tauvene tighasoni tighe: “Wai, ighe tauvene, sei ta pale Maaron igham mulini ve ileep poi izi nugh tooni?”
27 Yesu maata ila pazi, ve isaav tauvene: “Isaav ighe tamtamon tauzi titoova, ene aat tirao mako. Eemon Maaron, gabua eta irau ikeeka mako. Tauvene isaav ighe i igham mulin zi, ene pale tileep poi.”
28 Yesu isaav tauvene, ve Petrus iyol aliiŋa ighe: “Ughita. Yei tane nipul gabua tsiei naol isov izi ileple, ve nilam nitaghon ghom.”
29 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Onoon kat, yau nasaav payam. Isaav ighe tamtamon eta igham ŋgar payau tomania vaaru poia, ve ipul ruum tooni, toŋvetaz tooni, tiina taama, natŋa, ma uum tooni, 30 ene pale poia tiina to Maaron izaa tooni le iyol gabua tisov tau tamtamon tana ipul zi na irau ndiŋndiŋ ee (100). Pasaa, saawe tau i ileep izi taan, Maaron pale igham le ruum, toŋvetaz, natŋa, tiinŋa, ve uum katini. Eemon tamtamon pale tighur pataŋani pa tamtamon tana paam pasaa, i itaghon ghau ve ivotia varug. Ve saawe to Mboŋ Murei ighe ivot, i pale ileep maata yaryaare le alok.
31 “Eemon tamtamon katini tau aazne timuŋmuuŋ, ene pale tizi tileep murei geeg. Ve yes tau aazne tileep murei geeg, ene pale anazi tila timuuŋ.” *
Yesu isaav muul pa mateegh ve burigiiŋ tooni
(Mt 20:17-19; Lu 18:31-34)
32 Yesu tomania mbiwa tooni tilaagh taghon eez tau ila pa Yerusalem. Yesu imuuŋ, ve yes titaghoni. Mbiwa tooni ŋgar toozi ivaghamgham. Ve yes tau tilaagh tomani zi na, roiŋ igham zi. Yesu igham mbiwa tooni saŋavul ve ru tila soghan, ra isaav pazi muul pa gabua tau pale ivot pani. 33 Ighe: “Alooŋ. Iit taghe tala pa Yerusalem tane. Tala tavot, pale tighur Tamtamon Naatu ila daaba to watooŋrau tomania yes ŋgara to tutuuŋ nimazi itaghon Maaron ŋgar tooni. Ve yes pale tipayooze pa savsaveeŋ, ve tighur atuya pani tighe i aat imaat. Mako tighuru ila yes tau Yuda mako na nimazi. 34 Ve anazi tipaŋiŋizaini, tiŋazuvu, ve tilosi pa waar tuatua, ra tiravu imaat. Eemon mboŋ imin tol, i pale iburig pa mateegh.”
Yakobus ve Yoan tighe timin tintiina
(Mt 20:20-28)
35 Yesu isavia mateegh tooni le isov, ra Zebedi natŋa ru, Yakobus gha Yoan, tila tigharau Yesu, ve tisaav pani tighe: “Paduduŋaaŋ, gabua ee ta yeiru lolomai pani kat. Tauvene nighe nighason ghom pani. Irau ugham payei?”
36 Tauvene Yesu ighason zi ighe: “Yamru aghe yau nagham saa payam?”
37 Yesuru tiyol aliiŋa tighe: “Yei nighe murei, saawe tau uleep toman mbonarim tiina izi nugh sambam, na ugham ghei nileep ila yo zigem. Ee ileep ila pa nimam tapir, ve ite ileep ila pa ŋas.”
38 Yesu iyol aliŋazi ighe: “Gabua tau yamru aghason ghau pani na, yam awatagh pataŋani tooni mako. Aghita. Rubruub
tau yau aat naghun ila ne, yamru irau aghun ila paam? Ve pataŋani tiina tau pale igham ghau ne, yamru irau aghamu paam?” *
39 Yesuru tiyol aliiŋa tighe: “Vee, yeiru irau nighun ila.”
Tauvene Yesu isaav pazi muul ighe: “Onoon, rubruub tau yau aat naghun ila, yamru pale aghun ila paam. Ve pataŋani tau yau aat naghamu, ene pale igham yamru paam. *
40 Eemon gabua tau yamru aghason ghau pani na, yau naŋgini mako. Ene igheen to Tamaŋ Maaron. Sei ta pale ileep pa nimag tapir, ve sei ta pale ileep pa ŋas, ene i tauu ighur zi pataghaaŋ wa.”
41 Zetazŋa saŋavul tilooŋ Yakobus yesuru Yoan saveeŋ toozi, le irau lolozi mako. 42 Tauvene Yesu ipoi zi tilam, ve isaav pazi ighe: “Ŋgar to nugh nugh tau Yuda mako na, yam awataghi wa. Yes daaba tau tiŋginŋgin zi na, tipapait tauzi ezazi, ve titatan yes tau tileep ila sambazi. Ve tamtamon toozi siriv tau ezazi tintiina na, titaghon ŋgar raraate mon. Saawe naol, titotoi tapirizi pa yes tau tileep ila sambazi na, ve titatan zi. *
43 Eemon ŋgar tauvene igheen tsiam sov. Isaav ighe tsiam eta ighe eeza imin tiina ila yam sosomim, na i aat itatan tauu eeza, ve imin besooŋa payam. *
44 Ve isaav ighe tsiam eta ighe imuuŋ pa yam asov, na i aat itatan tauu eeza izi kat le imin besooŋa sorok pa tamtamon tisov. *
45 Leso itaghon Tamtamon Naatu ŋgar tooni. Pa i ilam to tamtamon tibees pani ne mako. I ilam imin besooŋa to iuul tamtamon, ve iyoki tauu gha imaat pa tamtamon katini. Leso ighol atuya to sosor toozi, ve ipas zi pa saghati tapiri.” *
Yesu igharaat ŋeer maata kumkuuma ee igharau Yeriko
(Mt 20:29-34; Lu 18:35-43)
46 Yesu tomania mbiwa tooni tila tivot nugh Yeriko. Ra tisakia laghooŋ toozi muul, ve yesŋa eval tiina tipul nugh, ve tilaagh tila le tizaa to ŋeer maata kumkuuma ee, eeza Bartimeus. I Timeus naatu. Mboole izi eez ziige ve isuŋsuŋ tamtamon pa le gabua. 47 I ilooŋ tighe ŋeer tau ilam ne, i Yesu to Nasaret. Tauvene iboob aliiŋa tiina ighe: “Aa Yesu, David Naatu, lolom isaghatin ghau ve uul ghau lak!”
48 Tamtamon katini tilooŋa, ve tiyaoni tighe ineneeŋ. Eemon mako. I itaŋ rarai Yesu muul toman aliiŋa tiina kat ighe: “O David Naatu, lolom raa, isaghatin ghau ve uul ghau lak!”
49 Tauvene Yesu iyooz, ve isaav ila pa tamtamon siriv ighe: “Asaav pani ilam.”
Tauvene tipoi maata kumkuuma tawe tighe: “Aa, lolom poia, ve uburig. Pa i ipoi ghom ighe ula tooni.” 50 Ŋeer tana itir nonoghiiŋa tooni malaua izi, ve iburig gha ila to Yesu. 51 Ila ivot, ra Yesu ighasoni ighe: “Aiyo, ughe nagham mindai payo?”
Maata kumkuuma tana iyol aliiŋa ighe: “Aa mos puughu, yau naghe yo ugharaat matag. Leso naghita nugh.”
52 Tauvene Yesu isaav pani ighe: “Ula lak! Ghuruuŋ ila tsio, tauta iuul ghom gha matam poia wa.” Rekia mon ŋeer tana maata poia gha ighita nugh. Ra itaghon Yesu ve yesŋa tilaagh taghon eez gha tila. *
* 10:4 Lo 24:1+; Mt 5:31 * 10:6 Gnp 1:27, 5:2 * 10:7 Gnp 2:24; Ep 5:31 * 10:12 Mt 5:32; 1Kor 7:10+ * 10:14 Geegeu tinumeer tamazŋa ve tinazŋa ve tileep ila sambazi. Iit paam irau tanumeer Maaron ve tileep ila i saamba. Leso tataghon pooz tooni, ve murei taloŋ tala nugh sambam. * 10:14 1Kor 14:20; 1Pe 2:2 * 10:15 Mt 18:3 * 10:17 Mbaŋ 16:30 * 10:19 Igham 20:12+; Lo 5:16+; Ro 13:9 * 10:21 Mbaŋ 2:45, 4:32+; 1Tim 6:17+ * 10:23 Mk 4:19; 1Tim 6:9+ * 10:31 Mt 20:16; Lu 13:30 10:38 Rubruub tau Yesu isavia, ene izaa to pataŋani tau i pale ibaado, leso ireu sosor to tamtamon, ve itatan Maaron aatyavyav tooni. * 10:38 Mk 14:36; Lu 12:50 * 10:39 Mbaŋ 12:2; Pil 3:10; Syg 1:9 * 10:42 Lu 22:25+ * 10:43 Mt 23:11; Mk 9:35; Lu 9:48 * 10:44 1Pe 5:3 * 10:45 Yo 13:14; Pil 2:7; 1Tim 2:5+ * 10:52 Mt 9:22; Mk 5:34