9
Yesu itotoi mbonari ivot ighazooŋ
(Mt 17:1-13; Lu 9:28-36)
Yesu isaav pazi muul ighe: “Yau nasaav payam kat. Tamtamon siriv tau itiŋa tayozyooz ne, aat timaat soone, ve tighita Maaron itotoi pooz tooni ivot ighazooŋ toman tapiri tiina.” * *
Mboŋ liim ve ee ilam ila, ra Yesu igham Petrus, Yakobus, ve Yoan, gha yes paaŋ tizala loloz ee tau daaba izala kat. Leso zigazi tileep. Tilepleep ta sewe, ve Yesu tiini itoora ila yes tol matazi. Ve nonoghiiŋa tooni paam, ipisosooŋ kat ve milmilia. Tamtamon eta to taan irau igham kawaal ipisosooŋ kat tauvene ne mako. Tilepleep ve tighita Ilia yesuru Mose tivot gha yesŋa Yesu tisavsaav.
Tauvene Petrus iburig ve isaav ila pa Yesu ighe: “Paduduŋaaŋ, taleep ta sene, kanaŋ poia kat. Mindai, pale nirau balbaal tol? Ee payo, ee pa Mose, ve ee pa Ilia?” Aliiŋa tane, i igham ŋgar poi ve isavia mako. Isaav sorok. Pasaa, tomania zeetŋa ru tiroi kat. Malau mako na, taitai izi le ikau zi. Ra tilooŋ Maaron aliiŋa ivot ila taitai tawe loolo ighe: “Ena yau taug Natug tau lolog igheen tooni kat. Alooŋ aliiŋa ve ataghoni!” *
Rekia mon mbiwa tooni matazi ines. Ve tighita tamtamon eta muul mako. Yesu zigani ta ileep tomani zi.
Yes tipul loloz, ve saawe tau tilaghlaagh tizila, Yesu iŋgalsekin zi ariaaŋ ighe gabua tau tighita izi loloz daaba na, tivotia pa tamtamon rekia sov. Igheen toozi mon le saawe tau Tamtamon Naatu iburig pa mateegh, mako tisavia. 10 Tauvene gabua tana igheen to tauzi mon. Ve tigham ŋgar naol pa saveeŋ tau Yesu isavia pa burigiiŋ tooni tighe: “Saveeŋ tane, puughu mindai?”
Mbiwa to Yesu tighasoni pa muleeŋ to propet Ilia
(Mt 17:10-13)
11 Ra mbiwa tooni tighasoni tighe: “Puughu mindai ta yes ŋgara to tutuuŋ tighe propet Ilia aat imuul ilam imin maata, o Mesia tauu ilam?” *
12-13 Yesu iyol ghasoniiŋ toozi ighe: “Saveeŋ toozi tana, ene iduduuŋ. Ilia aat ilam imin maata, ve igharaat mulin gabua naol tau isaghat ne. Ve yau nasaav payam: Ilia, i ilam wa.
Ve matamim iŋgal ŋgar tau tamtamon tigham pani na. Yes tighur pataŋani naol pani irau tauzi lolozi itaghon saveeŋ muŋgaana tau igheen pataghaaŋ na. Ve ighe tauvene, pale mindai pa Maaron aliiŋa tau tiboode iŋarui Tamtamon Naatu na? Saveeŋ tana isaav tauvene: I aat ibaad pataŋani naol itaghon Maaron ŋgar tooni, ve yavyavuuŋ tiina ighamu, ve tamtamon tiveleghi ve tizori.” *
Yesu iziir avuvu saghati pa ŋeer marani ee
(Mt 17:14-21; Lu 9:37-42)
14 Yesu tomania mbiwa tooni tol tana timuul tila tivot to zetazŋa siriv, ve tighita eval tiina tila tilivutin zi. Zeran ŋgara siriv to tutuuŋ tileep tomani zi paam, ve yesŋa tivavazorai zi pa savsaveeŋ. 15 Eval tiina tawe tighita Yesu, le tisov tirur tiina, ve rekia mon tilaan ŋaruini tila, ve tighamu toman lolozi poia. 16 Yesu ighason zi ighe: “Yamŋa zeran tane avazorai gham pa saa?”
17 Ŋeer ee tau ileep ila eval tiina tana lolozi na, iyol ghasoniiŋ to Yesu ighe: “Mos puughu, avuvu saghati izeev natug tane ve ighamu aavo ivool. Tauta naghamu ilam payo leso uule. 18 Saawe isov tau avuvu saghati izaa pani, ene isiki izila taan, ve liivo kikikia, ambeera izizi, ve tuua ipardaŋdaŋ. Tauvene naghason mbiwa tsio naghe tiziir avuvu saghati tane ighau pani. Eemon titoova, le tirao mako.”
19 Yesu ilooŋ saveeŋ tane, ve isaav pazi ighe: “Oyai, yam tamtamon to aazne aghur ila mako kat. Itiŋa takaria lepoogh wa. Tauvene naghe pa ŋgar tsiam ivot ve aghilaal rig. Eemon mako. Monmon yam aghamgham pataŋani payau. Pale ŋeez o namariau? Poia, agham ŋeer marani tana ilam.” 20 Tauvene tighamu ila tooni. Saawe tau avuvu saghati tawe ighita Yesu, rekia mon izaa pa ŋeer marani le itap izi taan, ve itatambul toman tuua ipardaŋdaŋ, ve ambeera izizi. 21 Tauvene Yesu ighason taama ighe: “Pataŋani tane ighamu alok wa, ma ŋgarig gha ighamu?”
Taama iyol aliiŋa ighe: “Saawe tau i kukua geeg ve ilam, gabua tane ighamghamu. 22 Gabua tane, poia mako. Ighe le ivaghamunia kat. Saawe naol, ighamu itaptap izala yav. Ve saawe siriv, ighamu itap izila yaa loolo. Tauvene isaav ighe yo urao, o lolom isaghatin ghei, ve uul ghei.”
23 Yesu isaav pani ighe: “Wai, mindai ta yo usaav ughe: ‘Isaav ighe yo urao, o uul ghei.’ Ene igheen ila ghuruuŋ ila tsio mon. Tamtamon tau ighe ighur ila, ene aat gabua eta ikeeka mako.” *
24 Tauvene ŋeer marani taama rekia mon ve itaŋ rarai Yesu ighe: “Yau naghur ila. Eemon ghuruuŋ ila tsiau, ene irao mako. Uul ghau lak!”
25 Yesu ighita eval tiina tilaan tiŋarui zi tilam, tauvene iyaon avuvu saghati tana, ve iziire ighe: “Yo tau uvaghamunia ŋeer marani tane gha aavo ivool ve taliiŋa ipam na, yau nasaav payo: Upuli ve ughau ula! Uzeeva muul sov!” 26 Isaav tauvene, ve avuvu saghati iyak saghat, ve ivatoktokin ŋeer marani gha itap izi taan. Ra ipuli, ve ighau. Saawe tau ipuli, ŋeer marani maata ililiit ve ivamatmaat. Tauvene eval tiina tighita ve tighe: “Waii, a imaat wa!” 27 Eemon Yesu ikis niima, ve iiti iburig iyooz.
28 Ra Yesu imuul ila pa ruum. Yesŋa mbiwa tooni mon tilepleep, ve tighasoni tighe: “Puughu mindai ta yei irau niziir avuvu saghati tawe mako?”
29 Yesu iyol ghasoniiŋ toozi ighe: “Tasuŋ, o irau taziir gabua tauvene. Eez ite paam mako.”
Yesu isaav muul pa mateegh ve burigiiŋ tooni
(Mt 17:22-23; Lu 9:43-45)
30-31 Yesu tomania mbiwa tooni tipul nugh tawe, ve timbut taan sirivu to Galilaia. Yes tilaagh imin yoŋgaaŋ, leso tamtamon tiwatagh laghooŋ toozi sov. Pasaa, Yesu ighe ipaghazoŋai mbiwa tooni mon pa ŋgar tau pale ivot pani. I isaav pazi ighe: “Tamtamon Naatu, pale tighuru ila koiŋa nimazi, leso tiravu imaat. Eemon mboŋ imin tol, i aat iburig pa mateegh.” 32 Mbiwa tooni tilooŋ saveeŋ tane, ve tikankaan pa puughu. Eemon tiroi pa ghasoniiŋ Yesu.
Sei ta eeza tiina kat?
(Mt 18:1-5; Lu 9:46-48)
33 Yes tilaagh tila tivot Kapernaum ve tiloŋ tila ruum loolo, ra Yesu ighason mbiwa tooni ighe: “Laak, saawe tau talaghlaagh taghon eez talam, yam avasavo gham pa saa?” 34 Yes tineneeŋ mon. Pasaa, tivasavo zi pa toozi sei ta eeza tiina iliiv zi tisov. 35 Tauvene Yesu mboole izi, ve ipoi mbiwa tooni saŋavul ve ru tilam, ve isaav pazi ighe: “Tamtamon tau ighe eeza imin tiina iliiv zeetŋa tisov, i aat itatan tauu eeza izi kat imin yes tau lezi ezazi mako na, ve ibees pa tamtamon tisov.” *
36 Ra Yesu igham ŋeer marani ee, ipayooze ila sosozi, ra iiti izaa ibaado, ve isaav pa mbiwa tooni muul ighe: 37 “Isaav ighe tamtamon eta maata iŋgal ghau, ve igham marani eta tauvene, ve iuule pa yau ezag, ene i igham ghau paam. Ve isaav ighe tamtamon eta igham ghau, ene igham zigau mako. I igham Tamaŋ Maaron tau imbaaŋ ghau nalam ne paam.” *
Tamtamon tau ighe ighur koi pait mako, ene imin etaan
(Lu 9:49-50)
38 Yoan iburig ve isaav pa Yesu ighe: “Paduduŋaaŋ, yei nighita ŋeer ee izirziir avuvu sasaghati ila yo ezam. Eemon i itaghon ghiit pa lupuuŋ toit tane mako. Tauvene yei niŋgalsekini nighe igham tauvene sov.”
39 Eemon Yesu isaav pazi ighe: “Ai, yam agham vene sov! Pa tamtamon tau ighe igham gabua ŋgereeta tiina eta pa yau ezag, ene i irau rekia mon itoor ŋgar tooni, ve isavia saveeŋ saghati payau ne mako. *
40 Alooŋ. Tamtamon tau ighe ighur koi pait mako, ene i imin etaan ve irau iuul ghiit. *
41 Onoon kat, yau nasaav payam: Isaav ighe tamtamon eta maata iŋgal ighe yam tamtamon to Krisi, ve igham lemim yaa rigta ila rubruub to aghun, ene irau Maaron loolo iveegh pani mako. I aat igham tamtamon tana le atuya poia.” *
Tagham zetaanŋa titap pa ghuruuŋ ila toozi sov
(Mt 18:6-9; Lu 17:1-2)
42 Yesu isaav muul ighe: “Yes geegeu tau tighur ilam tsiau ne, isaav ighe tamtamon eta iwat toozi eta, ve ighamu itap pa ghuruuŋ ila tooni, ene i ikaria tauu wa. Tamtamon tauvene, poia to timbit maet tiina ila luua, ve tipazalia izila te loolo gha ilale.
43-44 “Isaav ighe nimam ee ighegherev ghom pa ghamuuŋ sosor, na poia to urav motini, ve usiki ilale. Onoon, yo pale umin narape. Eemon murei, yo pale uloŋ ula nugh sambam, ve uleep matam yaryaare. Pa ighe nimam ru tigheen, ene pale unoknok ghamuuŋ sosor, ve saawe to Mboŋ Murei, aat tisik ghom uzila nugh saghati tau yav ighanghan pani irau saawe. Yav tawe, irau imaat mako. *
45-46 “Ve isaav ighe aghem ee ighegherev ghom pa ghamuuŋ sosor, na poia to urav motini, ve usiki ilale. Onoon, yo pale umin narape. Eemon murei, yo pale uloŋ ula nugh sambam, ve uleep matam yaryaare. Ve ighe aghem ru tigheen, ene pale unoknok ghamuuŋ sosor, ve saawe to Mboŋ Murei, aat tisik ghom uzila nugh saghati tau yav ighanghan pani irau saawe.
47 “Ve matam tauvene paam. Isaav ighe matam ee ighegherev ghom pa ghamuuŋ sosor, na poia to upeii ve usiki ilale. Onoon, yo pale matam piind ee. Eemon murei, yo pale uloŋ ula uleep Maaron nugh tooni. Ve ighe matam ru tigheen, ene pale unoknok ghamuuŋ sosor, ve saawe to Mboŋ Murei, aat tisik ghom uzila nugh saghati tau yav ighanghan pani. *
48 Motmoot to nugh tawe timatmaat mako. Tighanghan tamtamon irau saawe. Ve yav to nugh tawe paam. Irau tirav matini mako. Ighanghan irau saawe. *
49 “Yes to watooŋrau tighurghur te izala watooŋrau paavo, leso iŋgalaaŋ ila Maaron maata. Mako yav ighani. Ŋgar tauvene pale ivot pa tamtamon tisov. *
50 “Te, §
ene gabua poia. Eemon isaav ighe tapiri isov, ve tetei muul mako, ene pale tagharaata mindai? Mako. Yam irau amin te poia, ve atotoi ŋgar luuma to Maaron pa tamtamon. Leso yamŋa avalupu gham amin eemon, ve aleep poi.” *
* 9:1 Ŋgara katini tighe Yesu isavia saawe tau yesŋa mbiwa tooni tol tizala loloz, ve itotoi mbonari ivot ighazooŋ. Ve ŋgara siriv tighe i isavia saawe to Pentekos ve ilam. Pasaa, saawe tana, uraat to votiaaŋ vaaru poia ilaan toman tapiri tiina. * 9:1 Mt 16:28; Lu 9:27 * 9:7 Igham 40:34+; Mt 3:17; 2Pe 1:17+ * 9:11 Mal 4:5; Mt 11:14 9:12-13 Yesu isavia ŋeer rughuzaaŋa Yoan. Pasaa, uraat siriv to Yoan, ene raraate imin uraat tau muuŋ Ilia ighamu na. * 9:12-13 Mbo 22:1+; Is 53:3; Lu 1:17 * 9:23 Mk 11:23; Yo 11:40 * 9:35 Mt 20:26, 23:11; Mk 10:43+ * 9:37 Mt 10:40; Yo 13:20 * 9:39 1Kor 12:3 * 9:40 Mt 12:30; Lu 11:23 * 9:41 Mt 10:42 * 9:43-44 Mt 5:30 * 9:47 Mt 5:29 * 9:48 Is 66:24 9:49 Muuŋ, Maaron isaav pa yes Israela ighe tighur te (o sol) izala watooŋrau toozi imin ilaal pa saveeŋ mbuaaŋ tooni (Wok Pris 2:13). Yav imin ilaal pa: 1) atuya tau Maaron pale ighuru pa tamtamon pa Mboŋ Murei, 2) uraat to Avuvu Patabuyaaŋ, ve 3) pataŋani maata maata tau itoov ghuruuŋ ila toit, ve igham ghiit tagharaat tauun, leso taŋgalaaŋ ila Maaron maata. * 9:49 Ezek 43:24 § 9:50 Paesiiŋ to saveeŋ ziiri tane igheen ila Mt 5:13. * 9:50 Mt 5:13; Lu 14:34+; Ro 12:18