14
Yes daaba to Yuda tiil eez to tirav Yesu imaat
(Mt 26:1-5; Lu 22:1-2; Yo 11:45-53)
Mboŋ ru isov, mako tizaa pa saawe to Pasova *
tomania lupuuŋ tiina to yes Yuda tau tilup zi pa suŋuuŋ ve tighan mberet tau le yis mako na. Yes daaba to watooŋrau tomania yes ŋgara to tutuuŋ tighe tirav Yesu imaat. Tauvene tilup zi, ve tiil eez to tikisi imin yoŋgaaŋ. Tisaav tighe: “Iit irau takisi pa saawe to lupuuŋ tiina tane mako. Pa ighe tagham tauvene, ene pale tareu eval tiina lolozi, ve tipaburigin malmal.” *
Livaa ee iliŋ ŋgoreeŋ tau vaazi poia na izala Yesu daaba
(Mt 26:6-13; Yo 12:1-8)
Ŋeer ee to nugh Betania, eeza Simon. I, muuŋ kolekole ighamu. Yesu tomania mbiwa tooni tila ruum tooni ve mbolezi izi pa ghanghaniiŋ, ve livaa ee igham ŋgoreeŋ paatu paghuuna ee tau ŋgoreeŋ igheen ila na, ve ilam. Ŋgoreeŋ tawe, vaazi poia, ve atuya tiina kat. Tigharaata pa gabua tau tiwaat eeza tighe ‘nard.’ I igham ŋgoreeŋ paatu tawe, ve iseŋ polin aavo,
ra iliŋi izala Yesu daaba.
Tamtamon toozi siriv tighita ŋgar tau i ighamu na, le irau lolozi mako. Tauvene tiyau avozi pa livaa tana tighe: “Wai, i ivaghamunia ŋgoreeŋ tawe pasaa? Gabua tawe, atuya tiina kat. Imin ta tagholia, kanaŋ tagham maet tiina kat irau 300 denari ma vene, leso tauul yes mbolaaŋa pani!” Tauvene tiyaon livaa tana.
Eemon Yesu isaav pazi ighe: “Ayau avomim pani pasaa? Apuli ileep. Ŋgar tau i igham payau, ene paghuuna. Yes mbolaaŋa pale yamŋa alepleep irau saawe. Tauvene saawe sindei tau yam aghe auul zi, ene irau auul zi. Eemon yau, malau mako pale napul gham. Irau naleep tomani gham muul mako. Ŋgar tau livaa tane irau igham payau, tauta ighamu wa. Ŋgoreeŋ tau i iliŋi izala pavog, ene imin i igharaat ghau pataghaaŋ pa mateegh tsiau. *
Tauvene yau nasaav payam kat: Murei, tamtamon pale tila tivotia vaaru poia irau taan isov. Ve nugh sindei tau tivotia vaaru poia pazi, ene pale tisavia ŋgar tau livaa tane igham payau. Leso tamtamon matazi kisini.”
Yudas isaav ighe i pale ighur Yesu ila koiŋa nimazi
(Mt 26:14-16; Lu 22:3-6)
10 Mbiwa to Yesu saŋavul ve ru, toozi ee, eeza Yudas Iskariot. Saawe tana, i ila to yes daaba to watooŋrau, ve isaav pazi ighe i pale ighur Yesu ila nimazi. 11 Yes tilooŋ saveeŋ tooni le lolozi poia kat, ve yesŋa timbu saveeŋ tighe pale tigham le maet siriv. Timbu saveeŋ le isov, ra Yudas ila ve isasaŋan. Ighe saawe poia eta ivot, o ighur Yesu ila nimazi.
Mbiwa to Yesu tila tigharaat aniiŋ to Pasova
(Mt 26:17-19; Lu 22:7-13)
12 Tilepleep le saawe imin maata to lupuuŋ tiina to ghaniiŋ mberet tau le yis mako na ivot. Saawe tana, yes Yuda tiravrav sipsip natŋa pa ghanghaniiŋ to Pasova. Tauvene mbiwa tooni tighason Yesu tighe: “Yo ughe nila nigharaat aniiŋ to Pasova payo izi sindei?” *
13 Tauvene Yesu imbaaŋ mbiwa tooni ru tila, ve isaav pazi ighe: “Yamru aloŋ ala nugh tiina Yerusalem, mako aghita ŋeer ee ibaad uur to yaa, ve ilaagh ŋarui gham ilat. 14 Matamim kisini ve ataghoni. Ruum sindei tau ighe i iloŋ ila, yamru ataghoni aloŋ ala. Ve asaav pa ruum tauŋa aghe: ‘Paduduŋaaŋ toit ighason ghom ighe: Ruum loolo tau yo ughuru pani na, igheen sindei? Pa i ighe yesŋa mbiwa tooni tilup zi ta sene pa ghanghaniiŋ to Pasova.’
15 Ŋeer tana pale itotoi ruum loolo tiina ee payam. Igheen izala saaŋa. Nugh to lepoogh ve ghanghaniiŋ, ene gharatooŋ wa. Yamru agharaat leen aniiŋ izi ta sewe.”
16 Yesu isavsaav pazi le isov, ra mbiwa tooni tawe tiburig gha tiloŋ tila Yerusalem, ve tighita gabua isov ivot itaghon Yesu aliiŋa. Tauvene tigharaat aniiŋ to Pasova izi ta sewe.
Yesu tomania mbiwa tooni tighan aniiŋ to Pasova
(Mt 26:20-25; Lu 22:14-23; Yo 13:21-30)
17 Ravrav izi, ve Yesu tomania mbiwa tooni saŋavul ve ru tila tivot ruum tawe, ve mbolezi izi pa ghanghaniiŋ to Pasova. 18 Yes tighanghan, ve Yesu isaav pazi ighe: “Yau nasaav payam kat. Yam tane, tsiam ee tau aazne ighanghan tomani ghau ne, pale ighur ghau nala koiagŋa nimazi.” *
19 Mbiwa tooni tilooŋ saveeŋ tane, le lolozi ipataŋan. Tauvene yes eŋaeŋa tisaav pani tighe: “Wai, pale nagham ŋgar tauvene payo wa? Yau irau nagham tauvene mako.”
20 Yesu isaav pazi muul ighe: “Yam saŋavul ve ru tane, tsiam ee tau yeiru nizeev mberet izila rubruub eemon, ene i ta pale igham ŋgar tane. 21 Tauvene Tamtamon Naatu aat ila gha tiravu imaat itaghon saveeŋa tau tiboode pataghaaŋ wa. Ve ŋeer tau pale ighuru ila koiŋa nimazi na, ikaria tauu wa! Imin ta tiina ipoopa mako, kanaŋ poia!”
Yesu irei mberet ve vaen pa mbiwa tooni
(Mt 26:26-30; Lu 22:17-20; 1Kor 11:23-25)
22 Yes tighanghan, ve Yesu igham mberet ve ipait Maaron pani. Ra iteeva, ve ireii irau mbiwa tooni, ve isaav pazi ighe: “Aghamu. Ene yau mizag.” 23 Ra igham rubruub vaen, ipait Maaron pani, ve izuzuuna ila pazi, ve yes tisov tighun ila. Ve isaav pazi ighe: 24 “Ene yau siŋig tau pale imaliŋ pa tamtamon katini. Leso ipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ to eez paaghu tau pale Maaron ve tamtamon tivalupu zi timin eemon. *
25 Yau nasaav payam kat: Yau aat naghun vaen muul mako, le irau saawe paaghu ivot ve itiŋa talup ghiit muul izi sambam, o naghun.”
26 Tighanghan le isov, ve timbou mbouŋ ee to tipakur Maaron, ra tivot tila muuri, ve tizala pa loloz Oliv. *
Yesu isaav ighe Petrus pale ipaisamuna
(Mt 26:31-35; Lu 22:31-34; Yo 13:36-38)
27 Yesu tomania mbiwa tooni tila tivot loloz Oliv, ra isaav pazi ighe: “Mboŋ aazne, yam asov pale atap pa ghuruuŋ ila tsiam, ve aghur murimim payau. Pasaa, Maaron aliiŋa tau tiboode na, isaav tauvene:
‘Yau aat narav ŋginiiŋ to sipsip
ve sipsip tiparghaughau.’ *
28 “Eemon murei, saawe tau Tamaŋ Maaron ipaburigin ghau pa mateegh, yau aat namuuŋ nala nasaŋan gham izi Galilaia.”
29 Petrus ilooŋ saveeŋ tane, ve isaav ariaaŋ pa Yesu ighe: “Ene aat yes siriv. Ve yau irau natap ve naghur murig payo ne mako.”
30 Yesu isaav pani ighe: “Aa Petrus, yau nasaav payo kat. Mboŋ aazne, yo aat upaisamun ezag pai tol le isov, o tatareek itaŋ muul imin pai ru.”
31 Tauvene Petrus isaav ariaaŋ muul ighe: “Sei isaav! Isaav ighe tirav ghau namaat tomani ghom, ene poia. Tirav ghau lak! Eemon irau napaisamun yo ezam mako.” Ve mbiwa tooni tisov tisavia saveeŋ raraate mon.
Yesu isuŋ izi Getsemane
(Mt 26:36-46; Lu 22:39-46)
32 Ra Yesu igham mbiwa tooni gha yesŋa tilaagh tila tivot nugh ee, eeza Getsemane. Tila tivot ta sewe, ve i isaav pazi ighe: “Mbolemim izi ta sene, ve yau nala nasuŋ izi sewe.” 33 Ra igham Petrus, Yakobus, ve Yoan gha yesŋa tila soghan rig. Saawe tana, Yesu loolo ipataŋan le ipataŋan kat, ve igham ŋgar naol pa pataŋani tau pale ivot pani. 34 Tauvene isaav pazi ighe: “Oyai, lolog ipataŋan kat le rigmon kanaŋ namaat. Yam aleep izi ta sene ve amamaat ariaaŋ.” *
35 Ra ilaagh ila rig, itap izi taan, ve ighason Maaron ighe irau to ipasalia pataŋani tana pani, ma mako? Pasaa, Yesu iwatagh: Saawe to pataŋani izaa tooni, tauta ivot wa. 36 Ve isaav ighe: “Abba,
Tamaŋ, gabua eta ikeek ghom mako. Yau naghe upasalia rubruub §
tane payau. Eemon utaghon ŋgar tsiau sov. Utaghon taum lolom.”
37 Isuŋ le isov, ra imuul ila to mbiwa tooni tol tana, ve ighit zi tighengheen. Tauvene isaav pa Petrus ighe: “Simon, yo ugheen? Mindai, irau umamaat rigta mako? 38 Yam amamaat ariaaŋ ve asuŋ. Mako pale tovaaŋ ivot payam, ve rekia mon atap ve apul ghuruuŋ ila tsiam. Onoon, loloon taghe le tataghon Maaron ŋgar tooni. Eemon ŋgar to uliin iyaryaaŋ ila loloon, tauta igham ghiit tapiriin imbool.” *
39 Yesu isavsaav pazi le isov, ra ipul zi, ve ila isuŋ muul itaghon suŋuuŋ tau papazoge ighamu na. 40 Isuŋ le isov, ra imuul ila to mbiwa tooni, ve ighit zi tighengheen soone. Pasaa, matazi irav zi kat pa ghenooŋ. Tauvene matazi iŋgal saveeŋ eta to tisavia pani ne mako. 41 Yesu ila isuŋ muul imin pai tol, ra imuul ila, ve isaav pazi ighe: “Wai, yam aghengheen soone? Irao lak! Ene saawe to auul tinimim mako. Pa saawe to tighur Tamtamon Naatu ila zeran sasaghati nimazi, tauta ivot wa. 42 Aburig gha tala. Aghita. Ŋeer tau ighe ighur ghau nala koiagŋa nimazi, tauta ilam peria wa!”
Tikis Yesu
(Mt 26:47-56; Lu 22:47-53; Yo 18:3-12)
43 Yesu isavsaav soone, ve Yudas igherev eval tiina gha tilam peria. (Mbiwa saŋavul ve ru, i toozi ee.) Eval tiina tawe, yes daaba to watooŋrau tomania yes ŋgara to tutuuŋ ve pooza siriv to yes Yuda timbaaŋ zi. Yes tikis mbuzaagh ma zaab le irau zi. 44 Yudas igharaat saveeŋ pazi pataghaaŋ ighe: “Tala peria ve ighe aghita nasaghav ŋeer eta ve nayaŋin pani, ene i tauu. Akisi, zaaba tiŋgin poghania, ve aghamu ala. Yau aat naghur ilaal tauvene payam, leso aghilaal ŋeer tawe.”
45 Tauvene saawe tau tila tivot toozi, Yudas rekia mon iŋarui Yesu ila, ve isaav pani ighe: “Aa Paduduŋaaŋ!” ve isaghavu ve iyaŋin pani. 46 Ra eval tiina tana tikis Yesu. 47 Tauvene yes tau tiyooz tomania Yesu na, toozi ee ipas mbuzaagh tooni izaa, ve isiki le isap motin ŋeer ee taliiŋa. Ŋeer tawe, i daaba to watooŋrau besooŋa tooni.
48 Ra Yesu isaav pa eval tiina tana ighe: “Mindai ta alaagh toman mbuzaagh ma zaab, ve alam pa kisiiŋ ghau? Yau ŋeer to ghamuuŋ malmal? 49 Saawe naol, itiŋa talepleep izi Rumei Tiina naagho, ve napaghazoŋai gham pa Maaron aliiŋa. Puughu mindai ta akis ghau pataghaaŋ ta sewe mako? Poia. Akis ghau lak. Leso Maaron aliiŋa tau tiboode pataghaaŋ na ighur anooŋa.”
50 Yesu isavia saveeŋ tane, ve mbiwa tooni tisov tipuli, ve tighawaar. *
51 Ŋeer paaghu ee itaghon Yesu gha yesŋa tila tivot nugh tawe. I ikawaal uuli mon. Yes zaaba tighe tikisi paam. 52 Eemon tigham sapirini, ve tikis uuli tooni mon. Tauvene kambaŋmbaŋi, ve ilaan ighau gha ila. *
Tipayooz Yesu ila daaba to yes Yuda naghozi
(Mt 26:57-68; Lu 22:54-55, 63-71; Yo 18:13-14, 19-24)
53 Yes tigham Yesu tila, ve tighuru iloŋ ila ruum to daaba tau imuuŋ pa yes to watooŋrau. Daaba tisov to watooŋrau, tomania yes ŋgara to tutuuŋ ve yes pooza tilup zi ta sewe ve tisasaŋan. 54 Petrus ipaspas ghi poipoi, ve itaghon Yesu gha ila. Eemon ilaagh malau rig, pasaa iroi. Tauvene vene le ila peria sirsiir to ruum tawe. Ra iloŋ ila sirsiir loolo, ve mboole izi tomania uraata siriv to daaba to watooŋrau ila yav ziige, ve yav ilavlaavo.
55 Yes daaba to watooŋrau tomania tamtamon tisov to lupuuŋ tiina tau tiŋginŋgin yes Yuda na, titoova to tiil tamtamon siriv to tipariaaŋ saveeŋ tighe yes tighita Yesu igham sosor. Leso imin puughu pani to tiravu imaat. Eemon ŋgar toozi ighur mako. 56 Onoon, tamtamon katini tipariaaŋ saveeŋ karom tighe yes tighita Yesu igham sosor. Eemon saveeŋ toozi raraate mako. Tisavia saveeŋ maata ite ite. *
57 Ra zeran siriv tiburig, ve tiŋgal saveeŋ pani tighe: 58 “Yei nilooŋ ŋeer tane isaav ighe: ‘Rumei Tiina tau tamtamon tirao pa nimazi na, yau aat nareua izi, ve napayooz rumei ite pa mboŋ tol mon. Rumei tana, tamtamon pale tirao pa nimazi mako.’ ” *
59 Eemon yes paam, aliŋazi raraate mako. Saveeŋ toozi maata ite ite.
60 Tauvene daaba to watooŋrau iburig iyooz ila yes pooza tawe naghozi, ve isaav pa Yesu ighe: “Ulooŋ wa? Yes tipariaaŋ saveeŋ tighe tilooŋ ghom usavia saveeŋ tauvene. Mindai, irau uyol saveeŋ toozi, ma mako?” 61 Eemon Yesu iyol saveeŋ eta mako. Ineneeŋ mon. Tauvene daaba to watooŋrau ighasoni muul ighe: “Usaav ghazooŋa payei lak. Yo Mesia? Maaron tau tamtamon tipapaiti pa poia tooni na, Naatu yo?” *
62 Yesu iyol aliiŋa ighe: “Vee! Taug tane. Ve murei, yam pale aghita:
‘Tamtamon Naatu ileep ila niia to ghamuuŋ pooz tau igheen ila Maaron saksaki niima tapir. Ve i pale ileep ila taitai to sambam, ve imuul izilam.’ ” *
63 Daaba to watooŋrau ilooŋ saveeŋ tana le ireu loolo. Tauvene iraŋgat nonoghiiŋa tooni, ve isaav ighe: “Isov wa! Tail tamtamon ite paam to ipariaaŋ saveeŋ muul pasaa? 64 Aazne, yam taumim alooŋ katin saveeŋ ila i tauu aavo wa. I isavia saveeŋ veleghiiŋ pa Maaron. Laak, yam agham ŋgar pani mindai?”
Yes tisov tilup avozi, ve tisaav tighe: “I isosor wa. Tamtamon tauvene irau ileep mako. I aat imaat.” *
65 Ra tamtamon toozi siriv tiburig gha tiŋazuvu, tikau maata, tiravu, ve tipaŋiŋizaini tighe: “Yo propet, ne? Na uvotia Maaron aliiŋa payei!” Ra yes uraata siriv to Rumei Tiina anazi tighamu, ve tiposai naagho paam.
Petrus ipaisamun Yesu eeza
(Mt 26:69-75; Lu 22:56-62; Yo 18:15-18, 25-27)
66-67 Saawe tau yes daaba tilooŋ saveeŋ to Yesu, Petrus ilepleep igharau yav tau tindavu ila sirsiir loolo na, ve yav ilavlaavo. Livaa paaghu ee tau ibesbees pa daaba to watooŋrau na ilam ve itugh maata pa Petrus, ve isaav ighe: “Ai, yo tane, ulaghlaagh tomania Yesu to Nasaret paam.”
68 Eemon Petrus ipaisamun tauu ighe: “Wai, saveeŋ tau yo usavia ne, yau nawataghi mako. Nakankaan pani.” Ra ipul niia tawe, ve izuur ivot igharau sirsiir aavo. Saawe tana, tatareek itaŋ. 69 Besooŋa livaa tawe maata ila le ighita Petrus muul. Tauvene isaav pa yes tau tiyozyooz tigharauu na ighe: “Ai, aghita! Ŋeer tane, i toozi ee paam.” 70 Eemon Petrus ipaisamun tauu muul.
Tilepleep rig, ra yes tau tiyooz tigharau Petrus na, anazi tisaav pani tighe: “Onoon kat. Yo tane, toozi ee paam. Pasaa, yo to Galilaia.”
71 Tauvene Petrus iburig, ve aavo iyaryaaŋ kat ighe: “Onoon sambam, ŋeer tau yam asasavia na, yau nawataghi rigta mako kat. Ighe natoom, Maaron tauu pale ivaghamun ghau!” 72 Saawe duduuŋ tana, tatareek itaŋ muul imin pai ru. Tauvene Petrus maata iŋgal Yesu aliiŋa tau ighe: “Mboŋ aazne, yo aat upaisamun ezag pai tol, o tatareek itaŋ muul imin pai ru.” Tauvene Petrus loolo isaghat kat, ve itaŋ tiina.
* 14:1 Pasova, ene lupuuŋ tiina to yes Yuda tau matazi iŋgal imuul ila pa saawe tau timbuzŋa tileep saghat izi Isip, ve Maaron igham mulin zi ila yes Isipa nimazi. * 14:2 Mbo 2:1-3 14:3 Ŋgoreeŋ paatu to livaa tane, ene aavo malaua. Tauta i iseŋ polin aavo. * 14:8 Yo 19:40 * 14:12 Igham 12:6+ * 14:18 Mbo 41:9 * 14:24 Igham 24:8; 1Kor 10:16; Hib 8:8, 9:16+ * 14:26 Mbo 118:29 * 14:27 Sek 13:7; Yo 16:32 * 14:34 Yo 12:27 14:36 ‘Abba’, ene yes Israela aliŋazi ziiri ee. Yes Israela natuzŋa geegeu tipoipoi tamazŋa tighe: ‘Abba’, imin iit natuunŋa tipoipoi tamazŋa tighe ‘Ama’. § 14:36 Rubruub tau Yesu isavia, ene izaa to pataŋani tau i pale ibaado, leso ireu sosor to tamtamon ve itatan Maaron aatyavyav tooni. * 14:38 Ro 7:23; Ga 5:17 * 14:50 Mbo 88:8; Mk 14:27 * 14:52 Zeran ŋgara siriv tighe ŋeer paaghu tau ighau ila, ene Markus tau ibood vaaru poia tane. * 14:56 Igham 20:16; Lo 19:15 * 14:58 Yo 2:19; Mbaŋ 6:14 * 14:61 Is 53:7 * 14:62 Mbo 110:1; Dan 7:13; Syg 1:7 * 14:64 Wkp 24:16; Yo 19:7