15
Tipayooz Yesu pa savsaveeŋ ila Piladus naagho
(Mt 27:1-2, 11-14; Lu 23:1-5; Yo 18:28-38)
Mboŋoozo geeg, yes daaba to watooŋrau tomania ŋgara to tutuuŋ, ve daaba siriv to lupuuŋ tiina tau tiŋginŋgin yes Yuda na, tisov tilup zi, ve tivasavo zi pa saa ŋgar ta pale tigham pa Yesu. Le isov, ra tikis Yesu, tikau niima, ve tighamu tila tighuru ila Piladus niima. Piladus ighason Yesu ighe: “Mindai, yo tane kinik to yes Yuda?”
Yesu iyol aliiŋa ighe: “Saveeŋ tauta taum usavia na.” *
Ra yes daaba to watooŋrau tiburig, ve tiŋgal saveeŋ naol pa Yesu. Tauvene Piladus ighasoni muul ighe: “Mindai, yo irau uyol saveeŋ toozi, ma mako? Ughita. Yes tiŋgal saveeŋ naol payo.” Eemon Yesu isavia saveeŋ eta muul mako. Ineneeŋ mon. Tauvene Piladus igham ŋgar naol. *
Piladus iyok ighe tirav Yesu izala ai pambarooŋ
(Mt 27:15-26; Lu 23:13-25; Yo 18:39–19:16)
Ndaman ta naol ne, lupuuŋ tiina to Pasova ighe ivot, ene Piladus ighamgham tauvene: Yes tau tileep ila ruum to yavyavuuŋ loolo, isaav ighe eval tiina tighasoni to ipul toozi eta ivot, ene i aat ipuli ivot. Saawe tana, ŋeer ee, eeza Barabas, yesŋa zeran siriv paam tileep ila ruum to yavyavuuŋ loolo. Pasaa, saawe tau eval tiina tipaburigin malmal to tiziir gavman to Rom, Barabas tomania zeetŋa tawe tirav tamtamon siriv timaat.
Tauvene eval tiina tila to Piladus, ve tighasoni tighe ipul tamtamon toozi eta ivot itaghon ŋgar tau monmon ighamghamu na. Piladus iyol aliŋazi ighe: “Mindai? Yam aghe yau napul kinik to yam Yuda ilat payam?” 10 Piladus isaav tauvene pasaa, i iwatagh: Daaba to yes Yuda tigham Yesu ilam, ve tighuru ila niima pasaa, tighita tamtamon katini tipaiti pa uraat tooni ve titaghoni. Tauta ireu yes daaba tawe lolozi ve tighur koi pani.
11 Eemon yes daaba to watooŋrau tipazaagh eval tiina, leso tiyok pa Piladus aliiŋa sov, ve tighasoni to ipul Barabas ivot ila. *
12 Tauvene Piladus ighason zi muul: “Ighe tauvene, pale nagham mindai pa ŋeer tau yam awaato aghe i kinik to yam Yuda?”
13 Yes tiboob muul toman aliŋazi tiina tighe: “Uravu izala ai pambarooŋ!”
14 Tauvene Piladus ighason zi muul ighe: “Pasaa? I igham saa sosor?”
Eemon tinoknok bobaaŋ tighe: “Uravu izala ai pambarooŋ!”
15 Piladus ighe igham eval tiina tawe lolozi poia. Tauvene ilooŋ aliŋazi, ve ipul Barabas ivot ila toozi. Ve isaav gha tilos Yesu. *
Ra ighuru ila zaaba tooni siriv nimazi. Leso tighamu tila ve tiravu izala ai pambarooŋ.
Yes zaaba tipamogherai Yesu ve tilosi
(Mt 27:27-31; Yo 19:2-3)
16 Yes zaaba tawe tigham Yesu gha tiloŋ tila gavana ruum tooni loolo, ra tipoi zetazŋa tisov tilam tilup zi, ve tipamogherai Yesu imin i kinik. 17-18 Tigham uuli ee tau ŋgereeta imin aindan, ve tisiki izala Yesu avaara. Ve tigham waar tuatua gha titalia, ve tighuru izala Yesu daaba imin moghar ndamoonda. Ra tisaav pani tighe: “Iya, aa kinik to yes Yuda, yei nipakur ghom!” 19 Ve tigham toon gha tiloslos daaba pani, tiŋazuvu, ve tiput aghezi pani imin pakuruuŋni. 20 Tipaŋiŋizaini le isov, ra tizuzuum uuli tau ŋgereeta imin aindan na izi pani, ve tinonoghi pa tauu uuli tooni muul, ve tighamu tila, leso tiravu izala ai pambarooŋ.
Tirav Yesu izala ai pambarooŋ
(Mt 27:32-44; Lu 23:26-43; Yo 19:17-27)
21-22 Yes tipul nugh tiina Yerusalem, ve tilaagh taghon eez tila, le tizaa to ŋeer ee to nugh Sairini, eeza Simon. I Aleksander ve Rupus tamazi. I ileep Yerusalem ziige, ve ighe iloŋ ila pa nugh tiina. Yes zaaba tighita, ve tikisi ve tighur ai pambarooŋ to Yesu izala avaara gha aana ibaado, ve tila tivot nugh ee, eeza ‘Golgata.’ (‘Golgata’ puughu tauvene: Nugh tau ghitooŋa imin tamtamon daaba rubruuba.) 23 Zaaba tana tighe tigham Yesu le vaen tau titoora tomania marasin, leso iuule pa yavyavuuŋ tooni. Eemon i loolo pa ghunuuŋni mako. 24 Yes tiravu izala ai pambarooŋ, ra tigham Yesu nonoghiiŋa tooni tomania gabua tooni siriv, ve tighe tirei zi irau zi. Tauvene tipayooz mbuur, leso itotoi sei tau pale igham saa gabua. *
25 Saawe tau tirav Yesu izala ai pambarooŋ, aaz anunu igham liim ve paaŋ. 26 Tibood paesiiŋ to mateegh tooni puughu izala ai pambarooŋ tooni daaba. Paesiiŋ tawe isaav ighe: ‘Kinik to yes Yuda.’ 27-28 Saawe tau tirav Yesu izala ai pambarooŋ, tirav tamtamon ru paam. Ee, tipayooze ila pa Yesu niima tapir, ve ite ila pa ŋas. Yesuru zeran to taliiŋzizi ve ghamuuŋ malmal. *
29 Saawe tau Yesu ituktuuk ila ai pambarooŋ, eval tiina tilala tilamlam. Ve titurun luazi imin veleghiiŋni, ve tisiksik saveeŋ veleghiiŋ pani tighe: “Aa, ughita wa! Yo ta ughe ureu Rumei Tiina izi, ve mboŋ imin tol, o upayooze muul. 30 Poia. Uul taum ve uzi pa ai pambarooŋ tsio!” *
31 Yes daaba to watooŋrau tomania ŋgara to tutuuŋ tiveleghi paam. Tivasavo zi tighe: “I iuluul tamtamon naol, eemon irau iuul tauu mako. 32 I ighe i Mesia ve kinik to iit Israela. Poia. Taleep ve taghita. Ighe ipul ai pambarooŋ tooni gha izilam taan, o taghur ila tooni!” Zeran ru tau tirav zi izala ai pambarooŋ igharau Yesu na, yesuru paam tisiksik saveeŋ veleghiiŋ pani.
Yesu imaat
(Mt 27:45-56; Lu 23:44-49; Yo 19:28-30)
33 Aaz anunu izalam zegmatuugh, ra ndoroom tiina ivot irau taan isov, ve ighengheen tauvene le aaz ivool (3 kilok). 34 Ra Yesu iboob aliiŋa tiina ighe: “Eloi, Eloi lema sabaktani!” Saveeŋ tane, puughu tauvene:
‘Maaron tsiau, Maaron tsiau! Puughu mindai ta ughur murim payau?’ *
35 Tamtamon siriv tau tiyozyooz tigharau Yesu na, tilooŋ sapirin saveeŋ tane, ve tisaav tighe: “Alooŋ! Ipoi propet Ilia.” 36 Tauvene tamtamon toozi ee ilaan ila igham spans, ve izeeva izila uur ee tau vaen igheen ila. Ra ikauu ila ai malaua ee, ve izuzuuna izala pa Yesu, leso igholooma. Ve isaav ighe: “Aleep ve taghita. Pale Ilia ilam iuule ve ighamu izi, ma mako?” *
37 Ra Yesu iboob muul toman aliiŋa tiina, ve iyavaghan gha imaat.
38 Saawe duduuŋ tana, uuli tiina tau ituuk ila Rumei Tiina loolo ve iponpoon nugh tau patabuyaaŋ kat na, imaraŋgat ta saaŋa we, ve malmali izila siiŋa, le imin ru. *
39 Daaba to yes zaaba iyozyooz ila Yesu naagho, ve ighita Yesu imaat. I ighita mateegh tooni, ite kat. Tauvene isaav ighe: “Onoon kat, ŋeer tane, i Maaron Naatu.” *
40 Zilivaa siriv tiyozyooz soghan, ve timamarar gabua tau ivotvot na. Zilivaa tawe, toozi tol, ene Maria to nugh Magdala, ve Maria ite tau Yakobus marani ve Yosep tinazi na, ve Salome. 41 Saawe tau Yesu ighamgham uraat izi Galilaia, zilivaa tana titaghoni ve tibesbees pani. Ve zilivaa naol tau yesŋa Yesu tilaagh tila pa Yerusalem na, yes paam tileep tomani zi.
Tighur Yesu paata ila naal loolo
(Mt 27:57-61; Lu 23:50-56; Yo 19:38-42)
42 Saawe tana, ene saawe to titartar pa umbom patabuyaaŋ tau ighe ivot. Ve ravrav izi wa. 43 Tauvene ŋeer ee to nugh Arimatea, eeza Yosep, ipariaaŋ ghi ve ila to Piladus gha ighasoni ighe iyokia Yesu paata pani. Yosep, i ŋeer ee tau eval tiina titandagh pani, ve tipapait eeza. I ileep ila lupuuŋ tiina to yes daaba tau tiŋginŋgin yes Israela. Ve ighurghur maata pa saawe to Maaron itotoi pooz tooni ivot ighazooŋ.
44 Saawe tau Yosep ipaes pa Piladus ighe Yesu imaat wa, Piladus igham ŋgar naol ighe: “Yesu imaat onoon, ma mako?” Tauvene ipoi daaba to yes zaaba tau tirav Yesu izala ai pambarooŋ na ilam, ve ighasoni ighe: “Yesu imaat kusia wa, ma soone?” 45 Daaba tawe ipaes pani ighe Yesu imaat wa. Tauvene Piladus iyokia Yesu paata pa Yosep.
46 Yosep ighol uuli pisosooŋa ee, ve ighamu ila. Ve yesŋa zeran siriv tizugh Yesu paata izi pa ai pambarooŋ, ve tizunua pa uuli tawe. Ra tighamu tila, ve tighuru iloŋ ila maet puura ee tau tigharaata pataghaaŋ imin naal pa mateegha. Ve tipatambulia maet tiina ee ila ipoon puura aavo. 47 Maria to Magdala yesuru Maria ite tau Yose tiina na tileep tomani zi paam. Tauvene yesuru tila tighita nugh tau tighur Yesu paata pani na.
* 15:2 Yo 18:36-37 * 15:5 Is 53:7 * 15:11 Mbaŋ 3:13+ * 15:15 Ravraav tau Roma tiloslos tamtamon pani na, timbit gabua matazi ila, leso iraŋgat tamtamon ulizi ve mizazi. * 15:24 Mbo 22:18 15:27-28 Yes Roma tirav tamtamon ila ai pambarooŋ pa sosor sorok mako. Yes tau sasaghatizi kat, ve yes tau tigham malmal to tiziir gavman to Rom na, yes mon ta gavman to Roma tirav zi ila ai pambarooŋ. * 15:27-28 Is 53:12 * 15:30 Mbo 22:7, 109:25; Yo 2:19 * 15:34 Mbo 22:1 15:35 Yes Israela tiwaat propet Ilia eeza tighe ‘Eliyahu.’ Tauta saawe tau Yesu ipoi Maaron ighe “Eloi, Eloi”, tamtamon tighe pa i ipoi Ilia. * 15:36 Mbo 69:21 * 15:38 Igham 40:21; Hib 6:19, 10:19+ * 15:39 Mk 1:24