6
Tamtamon to Nasaret matazi veleghin Yesu
(Mt 13:53-58; Lu 4:16-30)
Yesu ipul nugh tawe, ve imuul ila pa nugh tooni puughu. Ve mbiwa tooni titaghoni gha yesŋa tila. Saawe to umbom patabuyaaŋ, Yesu iloŋ ila rumei toozi, ve ipaghazoŋai zi pa Maaron aliiŋa. Tamtamon katini tau tilooŋ saveeŋ tooni na, tirur pa ŋgar tooni, ve tisaav tighe: “Wai, ŋeer tane igham ŋgar ve tapiri tiina tane izi sindei? Ŋgar popoia tau i isasavia ne, ighamu ila to sei? Ve puughu mindai ta uraat ŋgeretazi tintiina tivotvot ila i niima? *
Mindai, i to nugh ite, ta iit takankaan pani ne? I ŋeer to raoŋ ruum. Maria naatu. Ve tazŋa, ene Yakobus, Yoses, Yudas, ve Simon. Ve livŋa tisov, ta tilepleep tomani ghiit ne.” Tauvene matazi veleghini, ve lolozi pa tighur ila tooni mako. *
Tauta Yesu isaav pazi tauvene: “Isaav ighe tamtamon eta imin propet to Maaron, ene aat tauu nugh tooni puughu tomania ziiri waaro tooni, ve yes tau tileep tomania ila ruum tooni na, matazi veleghini. Eemon isaav ighe i ila nugh ite, ene aat titandagh pani ve tipait eeza.” *
Tauvene Yesu irau igham gabua ŋgereeta tiina eta izi ta sewe mako. I ighur niima izala moroghooŋa eŋaeŋa mon pavozi gha tinizi poia. Ve i igham ŋgar naol pa nugh tooni puughu: Mindai ta tighur ila tooni mako?
Tauvene Yesu iburig, ipul nugh tooni puughu, ve ilaghlaagh irau nugh nugh, ve ipaghazoŋai tamtamon pa Maaron aliiŋa.
Yesu imbaaŋ mbiwa tooni saŋavul ve ru pa uraat
(Mt 10:5-15; Lu 9:1-6)
Ra ipoi mbiwa tooni saŋavul ve ru tilam, ve ighur zi ruŋruŋa, leso tila pa uraat. Ve irei tapiri irau zi, ve ighur avuvu sasaghati tileep ila sambazi. Leso tiziir zi tighau pa tamtamon. 8-9 Ve isaav pazi tauvene: Saawe tau tila, yes irau tilaagh tomania gabua naol mako. Tighur zuzuuŋa to aghezi, ve tikis titi mon. Irau tigham gabua imin aniiŋ ve pepeel mako, ve maet eta irau igheen ila lugluug toozi mako. Nonoghiiŋa toozi paam, irau tigham ru mako. Ee mon tau igheen ila tinizi, ene irao. 10 Ve Yesu isaav pazi tauvene: “Isaav ighe ala avot nugh eta, ruum sindei tau ighe tighur gham pani, na aleep ila ruum tana mon le apul nugh tawe ve ala. 11 Ve isaav ighe nugh eta lolozi pa ghamuuŋ gham mako, ve tizor gham tomania saveeŋ tsiam, na aghatuun aghemim, ve ŋgaupup to nugh toozi izi, *
o apul nugh tawe ve ala. Leso imin ilaal pazi pa sosor toozi.” *
12 Yesu isavsaav pazi le isov, ra tila ve tivotia Maaron aliiŋa pa tamtamon, ve tisaav pazi tighe: “Yam apul ŋgar tsiam sasaghati ileple, ve atoor ŋgar tsiam ila pa Maaron.” 13 Ve tiziir avuvu sasaghati katini tighaughau, ve timus ŋgoreeŋ to oliv izala moroghooŋa katini pavozi, ve tisuŋ Maaron pazi le tinizi poia muul. *
Mateegh to ŋeer rughuzaaŋa Yoan
(Mt 14:1-12; Lu 3:19-20, 9:7-9)
14 Saawe tana, Yesu vaaru ilaan irau nugh naol, ve kinik Erod
ilooŋa paam. Tamtamon siriv tighe: “Ewe aat ŋeer rughuzaaŋa Yoan. I imaat ve Maaron ipaburigini pa mateegh. Tauta tapiri tiina igheen tooni, ve ighamgham gabua ŋgeretazi.” *
15 Ve tamtamon siriv tighe: “Mako. I aat propet Ilia tau imuul ilam.” Ve siriv tighe: “Mako, i aat igham uraat imin propet muŋganazi siriv.” *
16 Saawe tau Erod ilooŋ Yesu vaaru, i isaav pa tauu ighe: “Ewe aat Yoan. Ŋeer tau narav motin luua na, tauta Maaron ipaburigini pa mateegh.” 17-19 I isaav tauvene pasaa, maata iŋgal ŋgar tau i igham pa Yoan na. Ŋgar tauvene: Muuŋ, Erod isan toogha Pilip azaawa Erodias ve ivaii. Saawe tana, Yoan ilala tooni, ve inoknok saveeŋ pani ighe: “Ŋgar tau ugham pa togham azaawa na, ene iduduuŋ pa tutuuŋ to Maaron mako.” *
Yoan saveeŋ tooni tane igham Erod azaawa aate yavyav. Tauvene iliil eez to iravu imaat. Eemon irao mako. Tauta Erod imbaaŋ tamtamon siriv tila tikis Yoan, ve tikauu, ve tighuru iloŋ ila ruum to yavyavuuŋ, leso igham azaawa loolo poia. 20 Erod iwatagh ighe Yoan, i ŋeer patabuyaaŋ, ve ŋeer duduuŋa ee ila Maaron maata. Tauvene iroi pani. Saawe tau Yoan isavsaav pani, saveeŋ tooni iŋgali le igham ŋgar naol. Eemon Erod ighe le iloŋlooŋ saveeŋ tooni. Tauta saawe tau Yoan ileep ila ruum to yavyavuuŋ, Erod ighamgham poghania.
21 Tilepleep le saawe poia ee ivot pa Erodias to irav Yoan imaat. Tizaa pa saawe to Erod tiina ipoopa, ra Erod igham ghanghaniiŋ tiina, ve ipoi yes daaba tau tiŋginŋgin uraat tooni na, ve yes daaba to malmal, tomania daaba siriv to Galilaia paam tilam, ve yesŋa tilup zi pa ghanghaniiŋ. 22 Saawe tana, Erodias natliva iloŋ ila, ve itor izi naghozi, le isan Erod tomania zeetŋa tawe atezi. Tauvene Erod isik aliiŋa pani ighe: “Aa enes, saa kaut tau ighe yo ughason ghau pani, yau aat nagham payo!” 23 Ve ipariaaŋ saveeŋ mbuaaŋ tooni tana le iyaryaaŋ kat ighe: “Onoon saaŋa! Saa kaut tau ighe yo ughason ghau pani, yau aat nagham payo. Isaav ighe yo ughe navalagh gabua naol isov tau naŋginiir zi ne, ve nagham lem sirivu, ene poia paam!”
24 Erod isavia saveeŋ tane le isov, ra livaa paaghu ivot ila muuri, ve ighason tiina ighe: “Mindai, pale naghasoni pa saa kaut?”
Tiina isaav pani ighe: “Ughasoni pa Yoan tau ŋeer rughuzaaŋa na daaba.”
25 Tauvene livaa paaghu rekia mon ila to kinik Erod muul, ve isaav pani ighe: “Yau naghe ughur ŋeer rughuzaaŋa Yoan daaba ila oon, ve ughamu ilam payau ta aazne.”
26 Kinik Erod ilooŋ saveeŋ tane le loolo ipataŋan kat. Eemon irau itoor aliiŋa muul mako. Pasaa, imbu saveeŋ ariaaŋ pani ila zeetŋa tau yesŋa tilup zi pa ghanghaniiŋ na matazi wa. 27-28 Tauvene rekia mon imbaaŋ zaaba tooni ee ighe ila irav motin Yoan luua, ve igham daaba ilam. Zaaba tawe itaghon Erod aliiŋa, ve ila irav motin Yoan luua. Ra ighur daaba ila oon loolo, ve ighamu ilam, ve izuzuuna ila pa livaa paaghu. Mako i aana isakia ila to tiina.
29 Murei ra, yes mbiwa to Yoan tilooŋ gabua tana vaaru. Tauvene tila tigham Yoan paata, ve tila tighuru iloŋ ila maet puura ee tau tigharaat imin naal pa mateegha.
Yesu ipan tamtamon ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ liim (5,000)
(2King 4:42-44; Mt 14:13-21; Lu 9:10-17; Yo 6:1-14)
30 Yesu mbaŋooŋa tooni tigham uraat le isov, ra timuul tilam tivot tooni, ve tipaes pani pa uraat isov tau tighamu, tomania saveeŋ isov tau tipaduduuŋ tamtamon pani na. 31 Saawe tana, tamtamon katini tilala tilamlam, le Yesu tomania mbiwa tooni lezi sooso eta to timariau ve tighan aniiŋ ne mako. Tauvene Yesu isaav pazi ighe: “Aiyo, aburig ve tala pa nugh ŋginaaŋa eta. Leso zigaan taleep ve tamariau.” 32 Tauvene tigham waaŋ tighe tila pa nugh ŋginaaŋa ee. Leso zigazi tileep ta sewe ve timariau. 33 Eemon eval tiina tighit zi tiraav tila, ve tighilaal zi pa ghaoŋ toozi. Tauvene tamtamon to nugh naol tilaagh taan, ve titaghon Yesu tila. Yesu tomania mbiwa tooni tighaughau soone, ve eval tiina tawe timuuŋ tila tivot nugh tau Yesu tomania mbiwa tooni tighe tila pani na, gha tisasaŋan. 34 Malau mako ve Yesu tomania mbiwa tooni tilam tilooŋ. Yesu iyaat izi pa waaŋ, ve ighita eval tiina tana le loolo isaghatin zi. Pasaa, yes tileep imin sipsip tau lezi ŋginiiŋ mako. Tauvene i ipaburigin saveeŋ tooni ve ipaghazoŋai zi pa gabua naol.
35 Tilepleep le ravrav izi, ra mbiwa tooni tila tisaav pani tighe: “Laak, ene taleep izi nugh ŋginaaŋa ve mboŋ izi wa. 36 Usaav pa eval tiina tane tila pa nugh siriv tau tigheen tataŋgan ne. Leso tighol lezi aniiŋ ve tighan.”
37 Eemon Yesu isaav pazi ighe: “Mako. Yam taumim agham aniiŋ pazi to tighan.”
Yes tiyol aliiŋa tighe: “Wai, yo ughe yei nila nighol aniiŋ pa eval tiina tane? Isaav ighe nighol aniiŋ irau maet denari
200, pale irao zi wa?”
38 Tauvene Yesu isaav pazi ighe: “Ala aghita. Lemim mberet piiz ighengheen?”
Yes tila tighita le isov, ra timuul tilam ve tipaes pani tighe: “Iit leen mberet liim, ve iigh ru.”
39-40 Ra Yesu isaav pazi ighe tighur eval tiina tana ila ŋgun ŋgun, ve tisaav pazi leso mbolezi izala kikiliiŋ popoia tawe paavo. Tauvene titaghon Yesu aliiŋa, ve mbolezi izi ila ŋgun ŋgun. Ŋgun siriv irau tamtamon ndiŋndiŋ ee (100), ve ŋgun siriv irau tamoot ru saŋavul (50).
41 Ra Yesu igham mberet liim tomania iigh ru tawe, ikis zi, ve maata izala pa sambam, ve ipait Maaron pa aniiŋ tana. Isuŋ le isov, ra iteev mberet tana, ve ighuru ila mbiwa tooni nimazi, leso anazi tila tireii pa tamtamon. I igham ŋgar raraate pa iigh ru tana paam, gha eval tiina tighan. 42 Tauvene tisov tighan le apozi isuŋ. 43 Ve mberet tomania iigh tau tighan ve sirivu izi na, mbiwa tooni tigooga, ve tinonogh zi tila nakaral saŋavul ve ru le tivoniir. 44 Yes tau tighan aniiŋ tana, yes zitamoot mon, irau ndiŋndiŋ ndiŋndiŋ liim (5,000) ma vene.
Yesu ilaagh izala yaa paavo
(Mt 14:22-33; Yo 6:15-21)
45 Tighan le isov, ra Yesu ipasul mbiwa tooni ighe tizaa waaŋ, leso timuuŋ tila tivool pa nugh Betsaida tau igheen ila yaa naliu ziige ite. Ve i ileep, leso ighur eval tiina tawe timuul tila pa nugh toz toz. 46 I ighur zi tila, ra izala pa loloz, leso ileep ta sewe ve isuŋ. *
47 Waaŋ tau mbiwa tooni tizaa gha tila na ighaughau ila le ivot bodbodaaŋ to yaa naliu, ra mboŋ izi pazi. Saawe tana, Yesu zigani ileep izi taan. 48 Maata ila le ighita pataŋani ivot pa mbiwa tooni. Pasaa, yes tisoop yaghur ve tila. Tauvene tigham uraat tiina pa goraaŋ. Yesu ilepleep le igharau ighe nughitun, ra izila nari, ve ilaagh izala yaa paavo iŋarui zi ila le ighe isaliv zi. 49-50 Mbiwa tooni matazi ila le tighita Yesu ilaghlaagh izala yaa paavo gha ilam. Yes tisov tighita, ve tighe pa mariaam. Tauvene roiŋ tiina igham zi ve tisaŋeeŋ saghat.
Eemon Yesu rekia mon ve isaav pazi ighe: “Ai, aroi sov. Atemim izi. Ene yau.” 51 Ra ila izaa waaŋ tomani zi. Saawe tana, yaghur ma dibom isov. Mbiwa tooni tighita gabua ŋgereeta tana le tirur ve ŋgar toozi imbool. 52 Pasaa, gabua ŋgereeta tau Yesu igham pa mberet na, igham ŋgar toozi ivot soone. Lezi ghilalooŋ mako pasaa, lolozi iyaryaaŋ kat. *
Yesu igharaat moroghooŋa katini izi nugh Genesaret
(Mt 14:34-36)
53 Yesu tomania mbiwa tooni tila tivool pa yaa naliu ziige ite, ve tila tilooŋ nari to nugh Genesaret, ve timbit waaŋ toozi ta sewe. 54 Saawe tau tiyaat tizi pa waaŋ, eval tiina rekia mon ve tighilaal Yesu. 55 Tauvene tilaan tila ve tipaesia vaaru irau nugh tisov tau tigharau na. Tauvene saawe tau tamtamon tilooŋ tighe Yesu ila ivot nugh eta, mako tibadbaad moroghooŋa toozi izala boor, ve tiŋaruini tila, leso iuul zi. 56 Yesu ilaghlaagh irau nugh tintiina, nugh geegeu, ve taghon ziige ziige paam. Saawe tau i ila ivot nugh eta, mako tiyau moroghooŋa toozi tila maaran, ve titaŋ raraini tighe tikis nonoghiiŋa tooni ziige rigta mon, o poia. Ve tamtamon tisov tau tikisi na, Yesu tapiri igham zi tinizi popoia. *
* 6:2 Yo 7:15 * 6:3 Yo 6:42 * 6:4 Yo 4:44 * 6:11 Paesiiŋ to saveeŋ ziiri tane igheen ila Mt 10:14. * 6:11 Mbaŋ 13:51 * 6:13 Yems 5:14+ 6:14 Erod tane, i iŋgin taan sirivu to Galilaia. Eeza ite Antipas. * 6:14 Mk 8:28 * 6:15 Mt 16:14; Yo 4:19, 9:17 * 6:17-19 Wkp 18:16 6:37 Denari, ene maet ee eeza. Saawe tau Yesu ileep izi taan, isaav ighe tamtamon eta igham uraat irau aaz ee, ene tigham le atuya irau denari ee. * 6:46 Mk 1:35 * 6:52 Mk 8:17 * 6:56 Mt 9:20, 14:36; Mbaŋ 19:12