10
Yesu ighur tamtamon saŋavul ve ru timin mbaŋooŋa tooni
(Mk 3:13-19; Lu 6:12-16)
Murei ra, Yesu ipoi mbiwa tooni saŋavul ve ru tilam, ve irei tapiri irau zi, leso tigharaat moroghooŋ maata maata. Ve ighur avuvu sasaghati tisov tileep ila sambazi, leso tiziir zi tighau pa tamtamon. Mbaŋooŋa tooni saŋavul ve ru tawe, ezazi tauvene: Ŋeer tau imuuŋ pazi, ene Simon tau tiwaat eeza ite tighe Petrus, yesuru taazi Andreas, Zebedi natŋa ru, Yakobus yesuru taazi Yoan, Pilip gha Patoromai, Tomas gha Matayu tau ŋeer to yauŋ takes na, Yakobus ite tau Alpai naatu na yesuru Tadeus, Simon ite tau iyooz tomania yes Selot, *
ve Yudas Iskariot tau murei ighur Yesu ila koiŋa nimazi.
Yesu isaav pa mbiwa tooni pa eez to laghooŋ toozi
(Mk 6:7-13; Lu 9:1-5)
Saawe tau Yesu imbaaŋ mbiwa tooni saŋavul ve ru pa uraat, isaav pazi ighe:
“Yam ala pa taan to yes tau Yuda mako na sov, ve aloŋ ala nugh eta to yes Samaria sov. *
Ala to yes Israela mon. Pa yes tileep imin sipsip tau tisapir pa Maaron eez tooni ve tisagsag. *
Saawe tau yam ala, mako avotia vaaru poia pazi aghe: ‘Saawe to pooz to nugh sambam ivot ighazooŋ, ene ilam igharau wa.’
Agharaat moroghooŋa, ve apaburigin mateegha. Yes tau kolekole igham zi na, agharaat zi tinizi poia muul. Ve aziir avuvu sasaghati tighau pa tamtamon. Tapiri tau yau nareii payam na, yam agholi mako. Yau nagham payam sorok. Yam tauvene paam. Saa uleeŋ tau ighe agham pa tamtamon na, apoi pa atuya sov. Agham pazi sorok. *
Saawe tau ala, na alaagh tomania gabua naol sov. Tauvene maet eta igheen ila lugluug tsiam sov. 10 Ve agham pepeel, zuzuuŋa to aghemim, ve titi sov. Nonoghiiŋa tsiam paam, agham ru sov. Ee mon tau igheen ila tinimim, ene irau. Pa ighe ŋeer eta igham uraat, ve tamtamon tiuule pa aniiŋ ma gabua siriv, ene iduduuŋ. *
11 “Isaav ighe ala avot nugh tiina ma marani eta, na aghason zi pa tamtamon toozi eta tau ŋgar tooni poia irau to igham uraata to Maaron tileep tomania. Aleep tomania ŋeer tana le apul nugh tawe ve ala. 12 Isaav ighe aloŋ ala ruum eta, na agham saveeŋ palotiiŋ pa ruum tana tamtamona tauvene: ‘Maaron aat iŋgin gham aleep poia toman lolomim luuma.’ 13 Isaav ighe ŋgar toozi poia ve tigham gham toman lolozi poia, ene pale luuma to Maaron tau asavia na igheen toozi. Ve isaav ighe ŋgar toozi poia mako, ve tizor gham tomania mos to Maaron, ene aat palotiiŋ tsiam imuul pa taumim. 14 Isaav ighe tamtamon eta loolo pa ghamuuŋ gham mako, ve ilooŋ saveeŋ tsiam mako, na apul ruum tana, ve aghatuun aghemim ve ŋgaupup to nugh toozi izi, o apul zi ve ala. *
15 Onoon kat, yau nasaav payam: Saawe to Mboŋ Murei, ve Maaron ighe igabiiz tamtamon ve ighur atuya pazi, pataŋani tiina kat pale iŋarui nugh tawe tamtamona le iliiv pataŋani tau muuŋ ivot pa nugh Sodom ve Gomora.
Murei tamtamon pale tighur pataŋani pa mbiwa to Yesu
(Mt 24:9-14; Mk 13:9-13; Lu 21:12-19)
16 “Alooŋ. Yau nambaaŋ gham ala amin sipsip tau tileep ila ŋgavuun sagsag sosozi. Tauvene saawe isov, yam aat agham ŋgar poi itaghon ŋgar to moot. Ve ŋgar saghati eta igheen tsiam sov. Ataghon ŋgar tau iduduuŋ mon ila Maaron maata imin man mbunumoor. *
17 Matamim imomoos pa tamtamon. Pa yes Yuda pale tipayooz gham pa savsaveeŋ ila daaba toozi naghozi, ve tilos gham iloŋ ila rumei toozi. *
18 Ve nugh nugh tau tighur koi payau na, pale tigherev gham ala, ve tipayooz gham pa savsaveeŋ ila yes pooza to taan ve kinik naghozi pasaa, yam ataghon ghau. Gabua tau ivot payam pa saawe tana, ene pale imin eez payam to avotia varug ve apariaaŋ saveeŋ tsiau ila yes pooza tana naghozi, ve eval tiina tau Yuda mako na naghozi paam. *
19 Isaav ighe tikis gham ve tighur gham ila yes daaba nimazi pa savsaveeŋ, na lolomim bubu ve ail ŋgar ma saveeŋ to asavia pazi sov. Pa saawe tau tipayooz gham pa savsaveeŋ, Maaron tauu pale ipaghazoŋai gham pa saa saveeŋ tau i ighe yam asavia. 20 Tauvene yam pale asaav itaghon taumim ŋgar tsiam mako. Tamamim Maaron Avuvu pale ivotia aliiŋa ila yam avomim. *
21 “Isaav ighe saawe tana ivot, tamtamon pale tighur toŋvetaz toozi ila yes daaba nimazi, leso tirav zi timaat. Ve zolman pale tigham ŋgar raraate mon pa natuzŋa. Ve geegeu pale tighur koi pa tamazŋa ve tinazŋa paam, ve tighur zi tila yes daaba nimazi, leso tirav zi timaat. 22 Tamtamon tisov pale tighur koi payam pasaa, yam avotia yau ezag ve ataghon ghau. Eemon tamtamon tau ighe iyooz ariaaŋ ve ikis ghuruuŋ ila tooni tuŋia le saawe tooni isov, ene aat Maaron igham mulini ve ileep poia. *
23 Isaav ighe yam aleep izi nugh eta, ve yes tighur pataŋani payam, na apul zi, ve aghau ala pa nugh ite. Yau nasaav payam kat: Uraat tsiam to votiaaŋ mos irau nugh nugh to Israel, yam pale apasovu soone, ve Tamtamon Naatu imuul ilam.
24 “Ŋeer paaghu eta irau iliiv paduduŋaaŋ tooni ne mako. Ve besooŋa tauvene paam. Irau iliiv tiina tooni ne mako. *
25 Isaav ighe mbiwa eta ibaad pataŋani imin paduduŋaaŋ tooni, ene poia. Ve isaav ighe besooŋa eta ibaad pataŋani imin tiina tooni, ene poia paam. Aghita. Yau tiina tsiam. Eemon tivaghamunia ezag tighe yau Belsebul. §
Ve ighe tigham tauvene payau, ene pale tivaghamunia yam tau alepleep ila lupuuŋ tsiau na ezamim kat.” *
Taroi pa Maaron mon
(Lu 12:2-7)
26 Yesu isaav muul ighe: “Tauvene yam aroi pa tamtamon sov. Pa gabua eta irau iyooŋ mako. Gabua isov tau zunuaaŋ na, ene pale tipool zi, leso tigheen ghazooŋa. Ve ŋgar tau ŋgozaaŋ na, ene pale ivot mataghare, ve eval tiina tiwataghi. 27 Tauvene saveeŋ tau yau nasavia payam ila ndoroom loolo imin ŋgozaaŋ ne, yam avotia pa mataaz. Ve saveeŋ tau tikamuun payam pani ne, yam ayooz izala ruum tsiam pavozi ve abobaini, leso eval tiina tilooŋa. *
28 Yes tau tighe tirav gham amaat na, aroi pazi sov. Onoon, yes irau tivaghamunia anoŋamim ve tirav gham amaat. Eemon irau tigham gabua eta pa anunumim mako. Yam aat aroi pa Maaron mon. Pa i irau ivaghamunia tamtamon anoŋazi tomania anunuzi paam ila nugh saghati. *
29 “Aghita. Man niuruuŋgu, ene man sorok. Irau taghol ru pa maet siŋsiŋai eemon. Eemon Tamamim Maaron irau loolo iveegh pa eta mako. Ighe i iyok mako, ene niuruuŋgu eta irau imaat ve itap izi taan ne mako. 30-31 Ve yam ndamomim ve aliiv kat pa man niuruuŋgu ta katini ne. Ve i iwatagh katin gham. Dabamim raua paam, i ininiir zi tisov. Tauvene yam aroi sov. I pale maata iŋgalŋgal gham. *
Tapaisamun Yesu eeza sov
(Lu 12:8-9)
32 “Eval tisov tau tisaav ghazooŋa ila tamtamon matazi tighe yes timin leg ve titaghon ghau, ene aat yau paam nasaav ghazooŋa ila Tamaŋ tau ileep sambam we naagho naghe yes timin leg wa. 33 Eemon isaav ighe ŋeer eta ipaisamun tauu ila tamtamon matazi ighe i tamtamon tsiau mako, ene pale yau paam napaisamuna ila Tamaŋ tau ileep sambam we naagho. *
Yesu pale imin puughu pa tamtamon tivavalaghi zi
(Lu 12:51-53, 14:26-27)
34 “Mindai, yam aghe yau nalam to napasovuur malmal naol isov to taan, ve nalup tamtamon timin eemon? Mako. Yau pale namin puughu pa tamtamon tivarewai zi, ve tileep soghan soghan pa tauzi, imin mbuzaagh irav motin gabua imin sirivu ru. Yau nalam to nagham
35 natuzŋa zitamoot tomania tamazŋa tileep soghan soghan pa tauzi.
Ve natuzlivaŋa tomania tinazŋa,
ve zilivaa tomania rawazlivaŋa tauvene paam. Pale tileep soghan soghan pa tauzi.
36 Ve yes tau tilup zi ila ruum eemon na, pale tivaghuru koi pa tauzi. *
Eez to tataghon Yesu
37 “Isaav ighe tamtamon eta loolo pa taama ma tiina iliiv ghau, ene i poia irau to imin leg mako. Ve isaav ighe ŋeer eta loolo pa natŋa iliiv ghau, ene i paam poia irau to imin leg mako. 38 Ve isaav ighe ŋeer eta ibaad ai pambarooŋ
tooni mako, ve itaghon ghau mako, ene i poia irau to imin leg mako. *
39 Isaav ighe tamtamon eta izuari ghi pa ghamuuŋ lepoogh poia to taan mon, ene pale ilale. Ve isaav ighe tamtamon eta loolo eemon ve ipul tauu payau, ene pale igham lepoogh poia ila to Maaron.”
Isaav ighe tauul Krisi tamtamon tooni, i pale igham atuya poia pait
(Mk 9:40-42)
40 Yesu isaav pazi muul tauvene: “Isaav ighe tamtamon eta igham gham toman loolo poia, ene igham ghau paam. Ve isaav ighe tamtamon eta igham ghau, ene igham Tamaŋ tau imbaaŋ ghau nalam ne paam. *
41 Tauvene isaav ighe ŋeer eta i propet, ve tamtamon eta ighamu toman loolo poia, ene i aat igham le atuya poia raraate imin propet tana. Ve isaav ighe ŋeer eta itaghon ŋgar duduuŋa, ve tamtamon eta ighamu toman loolo poia, ene i aat igham le atuya poia raraate imin Maaron ighamgham pa zeran duduŋazi. 42 Onoon kat, yau nasaav payam: Yes geegeu tau timin leg ve titaghon ghau ne, ighe tamtamon eta igham yaa yauŋa rigta pa toozi eta, ene irau Maaron loolo iveegh pani mako. I aat igham atuya poia pani.” *
* 10:4 Selot, ene lupuuŋ ee to yes Yuda tau tighe tiziir gavman to Rom tighau. * 10:5 Yo 4:9; Mbaŋ 13:46 * 10:6 Mt 15:24 * 10:8 Mbaŋ 20:33+ * 10:10 Lu 10:7; 1Kor 9:7+; 1Tim 5:18 10:14 Yes Yuda tighita tighe yes tau Yuda mako na tiŋgalaaŋ ila Maaron maata mako. Ve tighe taan toozi paam iŋgalaaŋ mako. Tauvene isaav ighe Yuda eta ila ileep izi nugh to yes tau Yuda mako na, ve imuul ila pa Israel, i aat ighatuun aaghe, leso ŋgaupup to nugh tana izi, o iloŋ ila taan to Israel. Mako pale muun to yes tau Yuda mako na, ighamu isaghat ila Maaron maata. Tauvene saveeŋ to Yesu tane, ŋgara tauvene. Isaav ighe tamtamon tizor uraata tooni, ene sosor toozi tawe igham zi tisaghat ila Maaron maata imin yes tau tiwatagh Maaron mako na. * 10:14 Mbaŋ 13:51, 18:6 * 10:16 Lu 10:3; Ro 16:19 * 10:17 Mbaŋ 4:1, 5:17, 22:30+ * 10:18 Mbaŋ 16:19, 25:23+ * 10:20 Igham 4:12; Lu 12:11-12 * 10:22 Syg 2:10 10:23 Saveeŋ tane, puughu ighazooŋ kat mako. Zeran ŋgara siriv tighe Yesu isavia muleeŋ tooni. Ve siriv tighe isavia saawe tau i imuul izala pa Taama Maaron. Ve siriv tighe i isavia saawe tau yes Roma tila ve tireu Yerusalem. Tighe pataŋani tau ivot pa saawe tana, ene imin Yesu ilam ve ighur pataŋani iŋarui yes Yuda pa sosor toozi tau tighur ila tooni mako. * 10:24 Lu 6:40; Yo 13:16, 15:20 § 10:25 Yes Yuda tiwaat daaba to avuvu sasaghati eeza Belsebul. Leso tipamayaŋini. Eeza tawe, puughu tauvene: ‘Daaba to nimnim’ o ‘Daaba to taae’. * 10:25 Mt 9:34, 12:24 * 10:27 Isaav ighe yes Yuda tighe eval tiina tilooŋ saveeŋ eta, ene tiyooz ila ruum toozi pavozi ve tibobaini imin iit tayooz ila maaran ve tabobai saveeŋ. * 10:28 Yems 4:12 * 10:30-31 Mt 6:26 * 10:33 Mk 8:38; Lu 9:26; 2Tim 2:12 * 10:36 Mika 7:6 10:38 Ai pambarooŋ toit, ene pataŋani maata maata tau tabaado pasaa, tataghon Yesu. * 10:38 Mt 16:24+; Mk 8:34+; Yo 12:25 * 10:40 Mk 9:37; Lu 10:16; Yo 13:20 * 10:42 Mt 25:40; Hib 6:10