11
Yoan imbaaŋ ziŋeera siriv tila to Yesu
(Lu 7:18-35)
Yesu ipaduduuŋ mbiwa tooni saŋavul ve ru le isov, ra ipul nugh tawe, ve ila pa nugh tintiina siriv ta sewe, leso ivotia Maaron aliiŋa pazi, ve ipaghazoŋai zi pani.
Saawe tana, ŋeer rughuzaaŋa Yoan ilepleep ila ruum to yavyavuuŋ loolo, ve iloŋlooŋ Krisi vaaru pa uraat naol tau i ighamgham zi na. Tauvene imbaaŋ ziŋeera siriv tila to Yesu, leso tighasoni pa uraat tooni. Yes tila tivot tooni, ve tighasoni tighe: “Mindai, Uleeŋa tau pale Maaron imbaaŋo ilam na, ene yo taum tane, ma nisaŋan ŋeer ite paam?” *
Yesu iyol ghasoniiŋ toozi ighe: “Saveeŋ tau yam aloŋlooŋa ve uraat tau aghitghita na, amuul ala to Yoan, ve apaesia pani. Asaav pani tauvene: Matazi kumkuuma tighita nugh, ve narapeŋa tiburig tilaagh. Yes tau kolekole igham zi na, tinizi poia ve tiŋgalaaŋ ila Maaron maata. Taliŋazi paamu tilooŋ saveeŋ, mateegha tiburig, ve yes mbolaaŋa tiloŋlooŋ vaaru poia. *
Ve tamtamon tau ighe ighita uraat tsiau ve irere ghau mako, ene aat tintini pa poia to Maaron tau pale izaa tooni.” *
Yesu ipait Yoan
7-8 Yoan ziŋeera tana tipul Yesu ve tila, ra Yesu isavia Yoan pa eval tiina tau yesŋa tilepleep na ighe: “Laak, saawe tau yam ala nugh ŋginaaŋa, aghe aghita saa kaut? Pispiiz tau yaghur iravu ila ilam? Ma ala aghe aghita ŋeer eta tau inonogh ghi pa uuli poia? Mako. Aghita. Yes tau tinonogh zi pa uuli tau ŋgeretazi popoia na, tilepleep ila nugh tauvene mako. Yes tileep ila ruum tintiina to yes kinik. *
Tauvene yam aghe aghita saa kat ta sewe? Yam aat ala to aghita propet to Maaron, ne? Ve ene onoon. Yoan, i propet ee. Eemon yau nasaav payam: I igham uraat siriv paam tau iliiv yes propet. *
10 I ŋeer tau muuŋ tibood saveeŋ iŋaruini tighe:
‘Ulooŋ. Yau pale nambaaŋ besooŋa tsiau ee imuuŋ payo.
I pale ivotia aliŋag pa tamtamon, ve igharaat eez payo.’ *
11 “Onoon kat, yau nasaav payam: Tamtamon tisov tau tinazŋa tipoop zi izi taan ne, eta eeza iliiv Yoan mako. Eemon isaav ighe ŋeer sorok eta ileep iloŋ ila pooz to nugh sambam ve ighita anooŋa tooni, ene pale ighit katin poia to Maaron le iliiv Yoan. 12 Saawe tau Yoan ipaburigin uraat tooni le ilam aazne, pooz to nugh sambam ivot ighazooŋ toman tapiri tiina. Tauvene zeran ariaŋazi tizuari zi tighe le tiloŋ tila pooz to nugh sambam loolo. Eemon tamtamon siriv tizuari zi tighe tigham malmal pani ve titatani. *
13 Tutuuŋ to Mose toman saveeŋ isov to yes propet, ene ipaghazoŋai tamtamon pa Maaron ŋgar tooni le ilam imuul saawe to Yoan. Ra pooz to nugh sambam ivot ighazooŋ kat. *
14 Isaav ighe lolomim pa loŋaaŋ saveeŋ toozi, ene aat aghilaal aghe saveeŋ tau muuŋ tisavia tighe murei propet Ilia pale imuul ilam, ene izaa to Yoan. *
15 Tamtamon tau ighe le taliiŋa, i aat ilooŋ saveeŋ tsiau tane ve igham ŋgar pani poi.”
16 Yesu isavia saveeŋ palelaaŋ tane pazi paam ighe: “Tamtamon to aazne, gabuazi mindai? Pale nasavi zi izaa to saa? Yes timin ziŋer geegeu tau tirourou taghon maaran aate, ve tiboboob ila pa zetazŋa siriv tighe:
17 ‘Yei nirav ambam payam, eemon ator mako.
Ve nimbou taŋizŋiiz, eemon lolomim isaghat ve ataŋ mako.’
18 “Aghita. Saawe tau Yoan ilam ve igham uraat tooni, i iŋgunŋgun tauu pa ghaniiŋ aniiŋ ve ghunuuŋ vaen. Eemon tamtamon lolozi pani mako, ve tighe avuvu saghati izeeva. 19 Ve saawe tau Tamtamon Naatu ilam ve igham uraat tooni, i ighanghan ve ighunghun. Eemon i paam, tamtamon lolozi pani mako, ve tighe: ‘Aghita. Ŋeer tawe ipaak yes zeran to ghamuuŋ sosor ve yes tau tiyauyau takes, ve yesŋa tiluplup zi pa ghanghaniiŋ ve ghunghunuuŋ.’ Eemon uraat tau aazne ivotvot itaghon ŋgar to Maaron, ene itotoi ighe ŋgar tooni iduduuŋ mon.” *
Yesu iyaon nugh siriv to Galilaia tau titoor lolozi mako
(Lu 10:13-15)
20 Yesu igham gabua ŋgeretazi naol izi nugh siriv wa. Eemon yes titoor ŋgar toozi ila pa Maaron mako. Tauvene i iburig ve iyaon zi ighe: 21 “Oyai, yam tamtamon to Korazin ve Betsaida, akaria taumim wa! Pasaa, yau nagham gabua ŋgeretazi tintiina naol tivot izi nugh tsiam. Eemon yam atoor ŋgar tsiam ila pa Maaron soone. Imin ta nugh Tiro ve Sidon tau tikankaan pa Maaron na, tighita gabua tauvene, kanaŋ lolozi ipataŋan pa sosor toozi, ve tinonogh zi pa nonoghiiŋa to moŋiiŋ, ve mbolezi izi ila ŋgaupup loolo, ve titoor ŋgar toozi alok wa. *
22 Tauvene yau nasaav payam. Saawe to Mboŋ Murei, ve Maaron ighe igabiiz tamtamon ve ighur atuya pazi, i pale ighur atuya raurauai pa tamtamon to nugh ru tana. Eemon yam, pale aghita atuya tiina kat pa sosor tsiam.
23 “Ve yam tamtamon to nugh Kapernaum paam, yam agham ŋgar aghe Maaron pale ipakur gham, ve igham gham azala pa nugh sambam? Mako kat! Yam pale azila nugh saghati tau mateegha niazi na. Pasaa, yam akaria ghitooŋ gabua ŋgeretazi tintiina wa. Imin ta muuŋ, tamtamon to nugh Sodom tighita gabua tauvene, kanaŋ titoor ŋgar toozi, ve tilalez mako, ve aazne nugh toozi ighengheen soone. 24 Tauvene yau nasaav payam. Saawe to Mboŋ Murei, ve Maaron ighe igabiiz tamtamon ve ighur atuya pazi, i pale ighur atuya raurauai pa tamtamon to nugh Sodom. Eemon yam, pale agham atuya tiina kat pa sosor tsiam!” *
Yesu ipakur Taama Maaron
(Lu 10:21-22)
25 Saawe tana, Yesu isuŋ ighe: “O Tamaŋ, yo Tiina tau uŋgin sambam ve taan. Yau napait ghom toman lolog poia. Pasaa, yes tau lezi ŋgar tintiina ve tighazooŋ pa gabua naol na, yo uŋgooz uraat tsiau tane puughu pazi. Ve upaghazoŋaini pa yes tau tigham ŋgar pa ezazi mako, ve tinumeer ghom imin geegeu tinumeer tamazŋa ve tinazŋa. *
26 O Tamaŋ, yo utaghon taum lolom ve poia tsio, tauta ugham tauvene.”
27 Ra Yesu isaav muul ighe: “Tamaŋ Maaron ighur gabua naol isov ila nimag wa. Ve i mon ta iwatagh katin tauu Naatu. Tamtamon ite paam mako. Ve Taama Maaron tauvene paam. Tamtamon eta iwataghi kat mako. Naatu mon, ve yes tau Naatu ipaghazoŋai zi pani. Yes mon ta tiwataghi.” *
Yesu ipoi ghiit ighe tala tooni. Leso igham ghiit tamariau
28 Ra Yesu isaav muul ighe: “Yam zeran tau arav taumim pa uraat le tapirimim isov, ve yam tau abaad pataŋani naol na, yam asov alam tsiau. Leso naghur mariaoŋ payam ve tapirimim ivot muul. *
29 Yam apaak ghau, ve agham ŋgar ilam tsiau. Pa yau ŋeer marowa ve mosmosig. Yau aat napalot gham, ve nagham pooz payam, ve itiŋa talaagh raraate, imin bapolo ru tau tikap zi pa ai. Leso nagham gham amariau ve tapirimim ivot muul. 30 Isaav ighe yam apaak ghau ve itiŋa talaagh raraate, ene aat ipataŋan payam mako. Ve uraat tau yau naghe naghuru izaa tsiam, ene pale ayamaana raurauai kat.” *
* 11:3 Mal 3:1 * 11:5 Is 29:18, 35:5, 61:1 * 11:6 Mt 13:57, 26:31 * 11:7-8 Mt 3:5, 6:29 * 11:9 Lu 1:76 * 11:10 Mal 3:1; Mk 1:2 * 11:12 Lu 16:16 * 11:13 Ro 10:4; Hib 8:13 * 11:14 Mal 4:5; Mt 17:10+; Mk 9:11+ * 11:19 Lu 5:29, 15:1+ * 11:21 Yona 3:6 * 11:24 Mt 10:15 * 11:25 1Kor 1:26+ * 11:27 Mt 28:18; Yo 3:35, 17:2 * 11:28 Yer 31:25; Mt 12:20 * 11:30 1Yo 5:3